FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
KANTONALNI SUD U TUZLI
Broj: 03 0 K 020001 23 K 2
Tuzla, 12.05.2023. godine
U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE!
Kantonalni sud u Tuzli, u vijeću sastavljenom od sudija Samira Jusičića kao predsjednika vijeća te Faruka Latifovića i Sabire Baraković kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Karmele Saračić, u krivičnom predmetu protiv optuženih D.B. i O.Z., zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po optužnici Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona broj T03 0 KTO 0087401 20 od 28.07.2020. godine, koja je potvrđena 29.07.2020. godine, i djelimično izmijenjena na glavnom pretresu dana 16.05.2022. godine, nakon održanog glavnog pretresa dana 04.05.2023. godine u prisustvu tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Maje Nurkanović, optuženog D.B. i njegovog branioca, advokata Eldina Teskeredžića iz Sarajeva, te optuženog O.Z. i njegovog branioca, advokata Tomislava Ramljaka iz Tuzle, donio je i dana 12.05.2023. godine u prisustvu tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Maje Nurkanović, optuženih i branilaca javno objavio
P R E S U D U
Optuženi
K r i v i s u
Što su u vremenskom periodu od novembra 2019. godine do 02.02.2020. godine na području Federacije Bosne i Hercegovine i države Ukrajine, kao članovi grupe za organizovani kriminal koja je organizovana na području države Ukrajine, a koju je organizovala i istom rukovodila njima poznata osoba, a koju grupu su činili D.B., O.Z., I.T., P.H., K.K., I.H., V.M. i dr., a pri tome svjesni da se organizuju u grupu ljudi kojima rukovodi njima poznata osoba i da djeluju u sastavu grupe u cilju činjenja krivičnog djela Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a što su i htjeli, nakon što je prethodno osmišljena organizacija takve grupe, koja je i postojala za cijelo ovo vrijeme i u okviru koje su kao članovi ove grupe upoznati sa načinom njihovog djelovanja, državi u kojoj će djelovati, kao i da je cilj njihovog zajedničkog djelovanja pribavljanje protivpravne imovinske koristi, pri čemu su svi oni, nakon što su postali članovi ove grupe, od organizatora ove grupe bili prethodno upoznati da će djelovati u Bosni i Herecegovini, pri čemu su dalje bili upoznati o aktiviranju posebnog načina rada bankomata na daljinu, posebnom načinu isplate novca na bankomatima, i to bez ikakvog ograničenja u visini novca koji se može podizati, kao što su bili upoznati da će ovako morati djelovati u BiH isključivo na administrativnom području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) gdje se nalaze poslovne jedinice isključivo Sberbank BH d.d. Sarajevo, ali ne i na području Republike Srpske, zbog različitog sistema zaštite od neovlaštenog pristupa bankomatima iste banke sa sjedištem na području ovog entiteta, pa su se po dolasku u BiH, kao članovi ove grupe po prethodnim uputama organizatora rasporedili po različitim gradovima u FBiH gdje se nalaze poslovne jedinice navedene banke, da bi u cilju pripreme djelovanja članova ove grupe D.B. i O.Z. u periodu od 06.12.2019. godine do 10.12.2019. godine boravili na području FBiH, da bi nakon toga dana 31.01.2020. godine oni ponovo prešli granicu BiH u vozilu marke „Toyota Rav“ reg. oznaka ..., sada zajedno sa I.T. i došli na područje FBiH, dok su to u istom cilju P.H. i K.K. učinili tri dana prije tj. 28.01.2020. godine, a I.H. i V.M. dana 31.01.2020. godine, nakon čega je dana 29.01.2020. godine K.K. iznajmio putničko motorno vozilo marke „Peugeot 308“ registarskih oznaka ... te zajedno sa P.H. navedenim vozilom izvršio obilazak bankomata Sberbank BH d.d. Sarajevo sa kojih je naknadno neovlašteno podignut novac, dok je dana 31.01.2020. godine V.M. iznajmio putničko motorno vozilo marke „Škoda Octavia“ registarskih oznaka ..., da bi onda, koristeći navedena vozila, pristupali tim bankomatima, pa svjesni da se neovlašteno unose, mijenjaju i prikrivaju računalni podaci i programi kako bi neovlašteno podigli novac sa bankomata, s ciljem da sebi i drugom pribave protupravnu imovinsku korist, a što su i htjeli, te je u tom cilju neidentifikovani organizator ili član grupe dana 14.11.2019. godine organizovao pravljenje datoteke „p.bat“ na hard disku WD 500 GB, SIN: WCC2EX413528 centralne procesne jedinice PB8LOD4, koju je koristila Lj.S., uposlenica Sberbank BH d.d. Sarajevo, uz pomoć koje datoteke je napravljena skripta za kreiranje novog prikrivenog korisnika sa svim privilegijama pod nazivom AmenaS, nakon čega je izvršeno zaustavljanje VPN (Virtualna privatna mreža) konekcije koja se koristi za pristup i komunikaciju sa bankomatima, a potom je VPN-u pristupljeno pod korisničkim imenom „...“, sa lozinkom „...“ i lozinkom „...“ za ProView konzolu, a do kojih podataka su došli prethodnim pravljenjem zlonamjerne datoteke „win7z.exe“, koja je pokrenula datoteku „spoolsvrdrv.exe“, čiji je zadatak bio da kreira tekstualnu datoteku „log_tmp.txt“ i u nju pohranjuje ono što korisnik na tastaturi otkuca, da bi potom dana 27.12.2019. godine bila kreirana datoteka „dsrvtrm.exe“ koja je komandama zaustavljala program koji omogućava daljinski pristup računaru, preuzela vlasništvo nad bankovnom datotekom u kojoj se nalazio pomenuti program, a potom program ponovno pokrenuli i na taj način omogućili sebi daljinski pristup računaru, na koji način su preuzeli daljinsku kontrolu nad radom bankomata, te su tokom kreiranja gore pomenutih zlonamjernih datoteka, uporedo kreirali i druge zlonamjerne datoteke, koje su imale funkciju brisanja prethodno navedenih datoteka i to nakon što su ove obavile svoje gore opisane funkcije, na koji način su uticali na ishod elektronske obrade podataka, da bi onda, uz sva prethodna i ova saznanja članovi grupe korištenjem bankovnih kartica brojeva 421352*******5880, 414949******3733, 414949******7725, 453092******0013, 532610*****3674, 535527******3704 i 406770******7109 vršili koordinaciju pripremnih radnji za neovlašteno podizanje novca na bankomatima, a potom na njima poznat način „davali signal“ NN licu, koje je na daljinu kontrolisalo bankomate putem daljinskog pristupa istima, da bez prolaska kroz standardnu proceduru podizanja novca na bankomatu, a koja se ogleda u čitanju kartice, unosu zahtjeva za izdavanje novca i provjere sa procesnim centrom, izdaje komande bankomatu da otvori ladicu za novac istog i izda određenu količinu novca, članovi grupe podizali novac na 24 bankomata Sberbank BH d.d. Sarajevo, u različitim mjestima na teritoriji FBiH, i to:
na koji način su optuženi kao članovi grupe za organizirani kriminal pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 100.090,00 KM, a zajedno sa ostalim članovima te grupe za sebe i druge pribavili protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM, za koji iznos su oštetili „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo,
čime su počinili krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine,
pa ih sud za to krivično djelo primjenom navedenih odredaba te članova 42., 43. i 49. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a u odnosu na optuženog O.Z. i primjenom člana 50. tačka b) u vezi sa članom 51. stav 1. tačka b) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
O S U Đ U J E
optuženog D.B. na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a optuženog O.Z. na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.
Na osnovu člana 57. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine optuženim se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 02.02.2020. godine u 05:30 sati pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.
Na osnovu člana 202. stav 4. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine optuženi se oslobađaju dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.
Na osnovu člana 212. stav 3. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine djelimično se usvaja imovinskopravni zahtjev oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je bio privremeno oduzet od optuženog O.Z., a optuženi se obavezuju i da oštećenom Triglav osiguranje d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM svaki, na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok se u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnicu.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona, optužnicom broj T03 0 KTO 0087401 20 od 28.07.2020. godine, koja je potvrđena 29.07.2020. godine, optužilo je D.B. i O.Z., zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH), u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.
Na ročištu za izjašnjenje o krivnji optuženi su se izjasnili da nisu krivi za krivično djelo za koja su optuženi, nakon čega je zakazan i održan glavni pretres.
Na glavnom pretresu održanom dana 16.05.2022. godine tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona (kantonalni tužilac) je izvršio djelimičnu izmjenu činjeničnog opisa djela iz optužnice.
Nakon završetka glavnog pretresa, presudom ovog suda broj 03 0 K 020001 20 K od 06.07.2022. godine optuženi D.B. i O.Z. su oglašeni krivim zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3., u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, pa ih je sud, primjenom navedenih zakonskih odredbi i članova 42., 43. i 49., a u odnosu na optuženog O.Z. i primjenom člana 50. tačka b), u vezi sa članom 51. stav 1. tačka b) KZ FBiH osudio, i to optuženog D.B. na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a optuženog O.Z. na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine. Na osnovu člana 57. stav 1. KZ FBiH optuženim se u izrečene kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 02.02.2020. godine u 05:30 sati pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Na osnovu člana 202. stav 4. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZKP FBiH) optuženi su oslobođeni dužnosti naknade troškova krivičnog postupka. Na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH djelimično je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je bio privremeno oduzet od optuženog O.Z., a optuženi su obavezani da oštećenom Triglav osiguranje d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM svaki na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok je u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu.
Kantonalni tužilac, optuženi D.B. i O.Z. te branioci optuženih Eldin Teskeredžić i Tomislav Ramljak su uložili žalbu na navedenu presudu, pa je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine rješenjem broj 03 0 K 020001 22 Kž 14 od 17.01.2023. godine žalbe branilaca optuženih D.B. i O.Z., optuženog D.B. i optuženog O.Z. djelimično uvažio, pa je presudu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 K od 06.07.2022. godine ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Na ponovno održanom glavnom pretresu dana 19.04.2023. godine je na prijedlog kantonalne tužiteljice saslušan svjedok Alija Mesić, a na prijedlog odbrane optuženog D.B. svjedokinja A.Z., koji su saslušani putem pravne pomoći Kantonalnog suda u Bihaću, putem video konferencijske veze sa tim sudom, na prijedlog kantonalne tužiteljice zbog poznih godina i zdravstvenog stanja svjedoka A.M., koji je rođen 1944. godine, a u dokaze su na glavnom pretresu na osnovu člana 331a. stav 4. ZKP FBiH uvršteni iskaz svjedoka S.D. sa glavnog pretresa od 22.01.2021. godine, zatim iskazi svjedoka M.T., N.H. i D.M. sa glavnog pretresa od 01.02.2021. godine, iskazi svjedoka M.P. i E.M. s glavnog pretresa od 15.02.2021. godine, iskazi svjedoka I.M., A.G., A.K.1 i A.M.1 sa glavnog pretresa od 18.02.2021. godine, iskazi svjedoka M.M., LJ.S., A.P. i A.P..1 od 23.02.2021. godine, iskaz svjedoka A.O. sa glavnog pretresa od 02.03.2021. godine, iskazi svjedoka S.M., A.Đ. i M.M.1 sa glavnog pretresa od 12.04.2021. godine iskazi svjedoka E.Č., E.S., A.R. i F.K. sa glavnog pretresa od 21.04.2021. godine, iskazi svjedoka S.P. sa glavnog pretresa od 29.04., 07.05., 19.05., 02.07., 09.07. i 15.07.2021. godine, iskaz svjedoka A.K. sa glavnog pretresa od 31.05.2021. godine, iskaz vještaka prof. dr. Saše Mrdovića sa glavnog pretresa od 17.09., 20.10., 06.12., 22.12.2021., 05.01.2022 i 26.01.2022. godine, iskaz punomoćnika oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, A.B., od 05.01.2022. godine, iskaz vještaka Adnana Bešlića sa glavnog pretresa od 20.10.2021. godine, iskaz svjedoka E.M., I.H. i M.K. sa glavnog pretresa od 19.01.2022. godine, iskaz svjedoka A.R., J.D., E.L. sa glavnog pretresa od 07.02.2022. godine, iskaz svjedoka A.K.1, A.Z. i Š.Č. sa glavnog pretresa od 17.02.2022. godine, kao i iskazi optuženih D.B. i O.Z. sa glavnog pretresa od 02.02.2022. godine na kojem su iznijeli svoju odbranu, a u dokaze su uvršteni i izjava svjedoka M.P. od 29.06.2021. godine sa prilozima, kao i zapisnik o saslušanju svjedoka M.T. u PU Gračanica od 04.02.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.M. u Kantonalnom tužilaštvu USK broj T01 0 KT 0035266 20 od 06.07.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.K.1 u Tužilaštvu USK u Bihaću broj T01 0 KT 0035266 20 od 03.04.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.O. u FUP Sarajevo od 08.07.2020. godine, zapisnik odnosno kopiju zapisnika o saslušanju svjedoka A.R. u Federalnoj upravi policije Sarajevo od 11.02.2020. godine, CD srebrne boje marke Media Range, naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 7 od 14.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP broj 10/1-1-100/20 od 27.02.2020. godine i zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta FUP broj 10/1-1-63/20 od 27.02.2020. godine, dva DVD marke Verbatim srebrene boje, dva DVD – R jedan je srebrene boje marke Verbatim, a drugi je bijelo plave boje na kojem piše Yakirim, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 10 od 09.03.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo odjeljenje za imovinske delikte broj 02/3-3-11/20 od 27.02.2020. godine, izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje izvještaj je Općinskog suda u Sarajevu broj D9322/2020 od 22.04.2020. godine DVD-R marke Verbatim, srebrne boje na kojem piše zelenim flomasterom Bingo i na omotu piše Bingo Hadžići, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo broj 02/3-1-69/20 od 03.03.2020. godine, za oduzetim memorijski stik od A.S., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo broj 02/3-1-286/20 od 03.03.2020. godine odnosi se takođe na ovaj stik memorijski, izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje Općinskog suda u Sarajevu broj D-9325/2020 od 22.04.2020. godine, memorijski stik na kojem piše DT50 32 GB, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a kantona Sarajevo broj 02/3-1-74/20 od 03.03.2020.g., privremeno oduzeti 1 DVD Marke Vervatin od M.M. i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Kantona Sarajevo broj 02/3-1-295/20 od 03.03.2020.g. koji se odnosi na DVD marke Verbatim na kojem je ispisano Bingo Otoka Merkur, Bingo Ciglane bankomati, izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje, izvještaj Općinskog suda u Sarajevu broj D-9323/2020 od 22.04.2020.g. i DVD marke Verbatim DVD plus R ljubičastog omota na kojem je flomasterom napisano Bingo Otoka Merkur i Bingo Ciglane bankomati. DVD je upakovan u bijelu papirnu vrećicu, zapisnik o saslušanju svjedoka A.K. u PS Bihać, broj 05-04/07-1-1-221/20 od 06.02.2020.g, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK broj 08-06/3-3-04.3/20 od 19.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK broj 08-06/3-3-03.3-5/20 od 19.02.2020. godine, DVD-R srebrne boje marke Verbatim na kojem je napisano Hotel „Tehnograd“, nalazi se u bijeloj papirnoj vrećici na kojoj također flomasterom piše „Tehnograd“ i stavljen je pečat KDZ 27.02.2020.g., zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK broj 08-06/3-3-04.3-446/20 od 18.02.2020. godine i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK broj 08-06/3-3-04.3-4/20 od 18.02.2020. godine uz CD-R marke Verbatim, bijele boje, na kojem je napisano SBR Bank 30.01.2020.g, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK Odjeljenje krim. policije Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine, sa zapisnikom o dobrovoljnoj predaji predmeta MUP TK PU Tuzla OKP broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine, sa prilozima - dva CD, jedan se odnosi na čaršijski trg, a drugo Bingo City Centra, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020.g i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta, isti broj i datum PU Tuzla koji se odnosi na 1 DVD-R marke Resa plave boje koji se nalazi u prilogu u plavom papirnoj koverti, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PU Lukavac broj 08-06/10-1-30/20 od 04.02.2020. u prilogu memorijski stik crne boje u bijeloj papirnoj koverti, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Posavske županije broj: 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020.godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta isti broj i datum, potvrda se odnosi DVD medij, sa sadržajem snimka nadzorne kamere, bankomata Sberbank BiH iz Orašja u sklopu Central osiguranja, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske Stanice Tešanj broj: 08-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine i zapisnik o izvršenoj radnji privremenog oduzimanja predmeta i popisu privremeno oduzetih predmeta Policijske stanice Tešanj 08-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine u prilogu u rozoj koverti USB stik, srebrne boje, marke Kingston, sa naljepnicom Kraševo 1, DVD-R media Reign srebrne boje na kojem je napisano 03.02.2020. godine video sadržaj sa kamere BH pošta Masarikova broj 46, Zenica, se nalazi u bijeloj papirnoj koverti oblijepljenoj crvenom trakom na kojoj piše dokazi, na kojoj je takođe napisano 03.02.2020. DVD-R, video sadržaj sa kamere BH pošte Zenica, Masarikova 46, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kakanj broj 28/08-02-09/2-33/20 od 11.02.2020. godine, DVD-R marke „Verbatim“ u bijelom papirnom omotu na kojem DVD-u je zelenim flomasterom napisano kamera 1. 02.02.2020. CD 1, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kakanj broj 27/08-02-09/2-26/20 od 06.02.2020. godine, u prilogu priložen DVD-R, srebrne boje marke Verbatim, na kojem je zelenim flomasterom napisano Hifa Kakanj, USB stik srebrne boje marke Kingston, potvrda o privremenom o oduzimanju predmeta i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PU Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04/20 od 06.02.2020. godine u prilogu kojeg se nalazi žuti papirni koverat u kojem se nalazi DVD-R plave boje marke Resa na kojem piše crnim flomasterom bankomat, izvještaj o realizaciji naredbe Sberbank d.d. Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko neretvanskog kantona broj T07 0 Kta 0027403 20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-15-1/20 od 07.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta bez naredbe suda PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-15/20 od 07.02.2020. godine, u prilogu u bijelom papirnom omotu nalazi DVD-R marke Kodak, na koverti je naznačeno DVD snimka video nadzore Hotela „Max“, zapisnik o saslušanju svjedoka F.K. PU Kiseljak od 07.02.2020. godine, obične kopije pasoša naime O.Z. i I.T., fotodokumentacija knjige stranih gostiju Hotela „Max“ u Kiseljaku, 4 fotografije u fotodokumentaciji, upisana su imena J.T. i O.Z. na fotografijama 2. i 4. fotodokumentacije, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta oboje PS Bihać sa istim brojem 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine, sa CD-om u prilogu marke Xtrim, narandžaste boje u zelenom papirnom omotu, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PS Bihać, a broj 05-04/07-1-1-180/20 od 17.03.2020. godine sa potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta istog datuma broj 05-04/07-1-1-40/20. sa CD-om upakovanim u bijeli omot, bijeli DVD-R marke „Titanum“ na kojem je crvenim flomasterom napisano Sberbank Tuzla D.B., zapisnik o primopredaju videozapisa Sberbanke BH d.d. od 18.03.2020. godine koji se odnosi na ustupanje videozapisa sa vanjskih kamera bankomata Tržnog centra Robot iz Bihaća, dostavljeni video zapis se odnosi na datum 01.02.2020. godine za period od 14,01,21 do 14,56,24 sati, bijelo-plavi DVD-R -marke „Jakirin“ koji se nalazi u bijelom papirnom omotu, zapisnik PU Gračanica o uviđaju broj 08-06/11-1-03.3/20 od 03.02.2020. godine, dva zapisnika o uviđaju PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-65/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik pod brojem 08-06/7-1-03.3-66/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/11-1-04.3/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju PU Lukavac broj 08-06/10-1/19 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/10-1 od 04.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-67/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08.-06/7-1 od 03.02.2020. godine koja fotodokumentacija je sačinjena od 27 crno bijelih fotografija sa DVD marke HP u prilogu na kojem se nalaze fotografije u elektronskom obliku, zapisnik o uviđaju Uprave policije Sarajevo broj 02/3-3-22/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske uprave 5. Policijska uprava Kantona Sarajevo-Ilidža broj 02/12-2-339-20 od 03.02.2020. godine, izvještaj o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta MUP-a Kantona Sarajevo broj 230/20 od 03.02.2020. godine sa fotodokumentacijom broj KU 230/20 od 03.02.2020. godine, koja je sačinjena od 53 fotografije u boji, izvještaj MUP-a Kantona Sarajevo o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta broj 217/20 od 03.02.2020. godine sa fotodokumentacijom broj KU 217/20 od 03.02.2020. godine ,odnosi se na mjesto Ilidža Butmirska cesta broj 14, fotodokumentacija je sačinjena od 5 fotografija u boji, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-82/20 od 28.02.2020. godine, 9 fotografija u boji, a u prilogu je CD bijele boje marke „Omega“ na kojoj se nalaze iste fotografije u digitalnom obliku, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-62/20 od 13.02.2020. godine, sačinjena od 44 fotografije u boji, sa pratećim DVD-om marke „Omega“ bijele boje, fotodokumentacija se odnosi na vozila „Peugeot“ i „Škoda Octavia“, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-73/20 od 20.02.2020. godine, 10 fotografija u boji sa CD-om marke „Omega“ bijele boje u prilogu, zapisnik o uviđaju MUP-a Zeničkog kantona broj 08-02-03/4/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske stanice Tešanj broj 08-02/11/1-1-22/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske stanice Kakanj broj 08-02-09/2-31/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija broj 08-02-03/6-44F/20 od 03.02.2020. godine, sačinjena od 18 fotografija u boji, fotodokumentacija Policijske uprave 4. Zenica, Policijske stanice Tešanj, broj 21/20 od 03.02.2020. godine koja se odnosi na krađu novca sa bankomata „Sberbanke“ Kraševo Tešanj od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija sačinjena od 18 fotografija u boji, naredba Općinskog suda u Tešnju broj 39 0 K 058547 20 Kpp od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije, terenski ured Sarajevo, Detašman Zenica, broj 12/3-159/20 od 13.02.2020. godine, izuzimanje HDD iz bankomata „Sberbanke“ lociranog na adresi Ulica Kraševo bb Tešanj, 19 fotografija u boji u fotodokumentaciji sa optičkim medijom u prilogu sa CD-om, fotodokumentacija MUP-a Zeničkog kantona broj 08-02-09/2-31/2020, datum fotografisanja 03.02.2020. godine, fotodokumentacija sadrži 21 fotografiju u boji, zapisnik o uviđaju PU Jajce broj 02/5-2-04-9-2-OI-50/20 od 03.02.2020. godine, podnesak Sberbank BiH d.d. broj 1700-30-2019/2020 od 18.02.2020. godine sa tabelarnim pregledom u prilogu, fotodokumentacija PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-19/20 od 27.02.2020. godine, kao naznačenog datuma izrade, a kao datum fotografisanja je na fotodokumentaciji naveden datum 07.02.2020. godine, lokacija bankomata Sberbank, koji se nalazi u sklopu TC „Pacifik“ u ulici JB Jelačića, sačinjena od dvije fotografije u boji na kojima je prikazan navedeni bankomat, nalaz i mišljenje vještačenja mobilnog telefonskog aparata i SIM kartice Federalne uprave policije Centar za forenzička ispitivanja vještačenja i istraživanja Odsjek za dokumente, rukopise, fono, foto i video tehniku, mobilnu i kompjutersku tehnologiju Sarajevo broj 09-18-18/1-03-5-578 od 07.05.2020. godine koju je sačinio kriminalistički vještak za mobilne telefonske uređaje i telekomunikacione tehnologije Bešlić Adnan diplomirani kriminalista, smeđa papirna vrećica sa natpisom dokazi, na ljepljivoj crvenoj traci kojom je zalijepljena je naznačeno Federacija BiH Unsko Sanski kanton, Kantonalno tužilaštvo Bihać broj 09-18-18/1-03-5-578 od 07.05.2020. godine, prilog uz KT IKT, CD marke Kodak, bijele boje, u bijeloj papirnoj vrećici, žuta papirna vreća, u kojoj se nalazi bijela papirna koverta oblijepljena crvenom ljepljivom trakom na kojoj piše „dokazi“, 15.05.2020., trag broj 1., šema mreže bankomata, prije 02.02.2020. godine, izuzimanje predmeta od Sberbank BiH d.d. Sarajevo, mala bijela papirna vrećica sa istom crvenom ljepljivom trakom na kojem piše, na kojoj piše „dokazi“ na kojoj je naznačeno „prikupljeni dokazni materijal“ trag broj 1. A, USB stik crne boje, data traveler 104, kapaciteta 16 gigabajti, Kingston, izuzimanje predmeta MIBO komunikacije, tvornička broj 3 Sarajevo, 15.05.2020., i žuta papirna koverta, na kojoj se nalazi natpis „trag broj 2.“, podaci iz Procesnog centra, ukupno 91 list, A4 formata, printano obostrano, papirna vreća, smeđe boje, otvorena, naznačeno trag broj 1., izuzimanje jednog hard diska sa natpisom „Seagate“ je Kapaciteta 250 gigabajta, serijski broj BMMMEMV, po naredbi Kantonalnog suda Bihać broj i datum, CD, jedna mala papirna vrećica trag broj 1., USB stick bijelo, bijelo-roze boje, Datatraveler G4, kapaciteta 64 gigabajta, izuzimanje predmeta Payten, ulica Džemala Bijedića 2, Sarajevo, papirna vreća, žute boje na kojoj ništa ne piše samo kdp 8/20 broj, u kojoj se nalazi pet bijelih papirnih vreća i jedna smeđa papirna vreća, sve su oblijepljene ljepljivom trakom, na smeđoj piše Orašje 08.02.2020. pretres bankomata, hard disk, koverta bijela na kojoj je naznačeno trag broj 1., jedan komad usb stick, bijelo-plave boje, jedan komad papira A4 formata, oduzimanje predmeta iz firme Payten, Džemala Bijedića 2, Sarajevo, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli, bijela papirna koverta na kojoj piše odgovor dopuna na naredbu poveznica broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 do 11, upućeno Kantonalnom sudu u Tuzli od firme Payten, a unutra je DVD-R srebrne boje, marke TRAXDATA, na kojem je napisano flomasterom Proview server logovi 30.07.2020. godine, DVD je srebrne boje, bijela papirna koverta Payten, dostavljena Kantonalnom sudu u Tuzli, po naredbi Kantonalnog suda u Tuzli koja je navedena na koverti, platnena vrećica bez boje u kojoj se nalazi hard disk, bijela papirna koverta, na kojoj je naznačeno trag broj 2., jedan komad papira A4 formata, privremeno oduzet od Sberbank, jedan papir A4 formata, bijela papirna koverta na kojoj piše trag broj 3., procedura dodjela VPN pristupa informacionom sistemu banke za vanjske dobavljače Sberbank BiH, privremeno oduzeto iz Sberbank banke na osnovu naredbe suda, dodjela VPN pristupa, koverta na kojoj je naznačeno trag broj 4., Proview konzole 4.2/22, korisničko uputstvo privremeno oduzeto od Sberbanke na osnovu naredbe suda, bijela koverta koja je bila u ovoj žutoj papirnoj vreći, naznačeno je na njoj trag broj 1., jedan komad hard disk, pa je naznačen serijski broj WCAY, 500 gigabajta, jedan komad papira A4 formata privremeno oduzet od Sberbanke, smeđa papirna vreća na kojoj je naznačen broj KDP 339/20, sa dopisom MIBO komunikacije broj 05-092-20 upućen Kantonalnom sudu u Tuzli, a u prilogu bijela papirna koverta u kojoj se nalazi DVD-u u bijeloj papirnoj koverti, srebrne boje, marke TDK, DVD+R, žuta papirna vreća, više papirnih vreća u većoj smeđe boje, na istoj je naznačeno trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom „Seagate“, serijskog broja, kapaciteta 500 gigabajta, privremeno oduzet od tehničara pravnog lica Payten, pretres bankomata na adresi Maršala Tita broj 50, općina Centar Sarajevo od 05.02.2020., žuta papirna vrećica u kojoj piše trag broj 1., tri optička CD medija na kojim se nalaze zapisi mrežnih uređaja naznačeni u aktu Sberbank dd. Sarajevo, broj i datum, stavljen 06.02.2020. koji je sastavni dio pakovanja, predmeti izuzeti od Sberbank BiH d.d. Sarajevo, sa sjedištem u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića, dopis u prilogu akta dostavljamo vam sljedeće, a to su ova tri CD-a, CD bijele boje marke Omega na kojem je napisano Sber Pv events 06.02.20., CD marke Verbatim DVD-R takođe srebrne boje, na kojem piše Sberbank IBM Q radar eventi sa rutera 05.02.2020. godine, CD crno-bijele boje na kojem je napisano Cisco router ATM Orašje logovi i serijski broj, žuta papirna vrećica na kojoj je napisano trag broj 1., jedan hard disk Seagate 500 gigabajta, vlasništvo Payten d.o.o. Sarajevo, korisnika Sberbank, ulica Bulevar Sinana broj 1, Novi Grad, papirna vrećica žute boje, na kojoj piše trag broj 1., hard disk Seagate, 500 gigagabajta, izuzet iz bankomata Sberbank, ulica Butmirska cesta broj 14, Tržni centar Grand Ilidža, koverta na kojoj piše trag broj 1, jedan hard disk, Seagate 500 gigagabajta, izuzet iz bankomata Sberbank Tržni centar Bingo, ulica Industrijska zona bb Hadžići, koverta na kojoj piše trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom Seagate, serijskog broja i jel kapaciteta 500 gigabajta, privremeno oduzeto od tehničara pravnog lica Pejten, koverta na kojoj je naznačeno trag broj 1, hard disk privremeno izuzet iz bankomata Sberbank, smještenog u Tržnom centru Merkator u ulici Ložionička broj 16, Sarajevo, koverta na kojoj piše trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom Seagate, kapaciteta 500 gigabajta, serijskog broja privremeno oduzet od tehničara pravnog lica Pejten, I.K., a radi se o bankomatu Sberbank na adresi ulica Merhemića trg broj 15, Centar Sarajevo, koverta na kojoj piše trag broj 1., hard disk privremeno izuzet iz bankomata Sberbank smještenog u Tržnom centru Merkur Otoka, ulica Gradačačka broj 1, Sarajevo, koverta na kojoj piše trag broj 2., jedan CD optički medij na kojem se nalaze podaci o kompromitovanom akauntu I.T., predmet izuzet od Sberbank BiH d.d. Sarajevo, sa sjedištem u ulici Fra Anđela Zvizdovića broj 1, Centar Sarajevo od 06.02.2020. godine, DVD-R, marke Verbatim srebrne boje na kojem je flomasterom crne boje napisano domain admin koji je kompromitovan, Ibro Tekovina IBM Q radar, piše na ovom DVD-u, i trag broj 3., jedan hard disk 500 gigabajta, izvađen iz procesne jedinice koji koristi Ljiljana Stupar u Odjelu za kartično poslovanje Sberbank BiH d.d. Sarajevo, predmet izuzet od Sberbanke i naredba tužilaštva od 19.03.2020. godine za vještačenje računarske opreme po vještaku Mrdović Saši, stalnom sudskom vještaku informacijsko-komunikacijskih tehnologija, zapisnik o izvršenom pretresanju pokretnih stvari FUP Sarajevo broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine, izvještaj o pretresanju FUP Sarajevo broj 10/1-1-49/20 od 21.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP USK PS Bihać broj 76/20 od 25.02.2020. godine, izvještaj o pretresanju E.M. od 30.03.2020. godine zajedno sa dvije kartice i to Visa trajvod bank kartični broj … i kartica pjetročka sa vizualom 5 na prednjoj strani kartični broj …, zapisnik o pretresanju osobe MUP USK broj05-04/07-1-1-ZA/20od 02.02.2020. godine, nalaz i mišljenje vještaka Saše Mrdovića od 21.07.2020. godine, dopunsko vještačenje istog vještaka od 18.09.2020. godine i dopunske informacije vezane za vještačenje od 09.04.2021. godine, zapisnici MUP USK broj 47/20 i 48/20 pod 02.02.2020. godine o lišenju slobode O.Z. i D.B., naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 9 od 13.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju osobe O.Z. PS Bihać broj 05-04/07-1-1-ZA-20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PS Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine, u kojoj je naveden broj novčanica koji je privremeno oduzet a to je 430 novčanica po 10 KM, 577 novčanica po 20 KM, 1096 novčanica po 50 KM i 291 novčanica od 100 KM, siva torba sa natpisom American Tourister privremeno oduzeta, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Bihać broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine, a radi se o privremenom oduzimanju novčanica od O.Z., 22 novčanice u apoenu od 10 KM i jedna novčanica od 100 dolara, fotodokumentacija PS Bihać broj 44/20 od 02.02.2020. godine, koja je sačinjena od 44 fotografije u boji od kojih prvih 12 fotografija predstavlja prikaz novčanica koje se nalaze na stolu, slikano iz više različitih uglova, a ostale fotografije od fotografije broja 13., pa nadalje zaključno sa zadnjom fotografijom broj 44. na njima prikazane kartice koje su privremeno oduzete, naredba za pretres Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 od 07.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine, odnosi se na jedan hard disk sa natpisom Seagate naveden serijski broj, fotodokumentacija MUP TK, broj: 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 10.02.2020. godine, koja je sačinjena od 31 crno bijele fotografije, a fotodokumentacija se odnosi na bankomat Sberbanke u Gračanici u ul. 22. Divizije, a u prilogu je CD zalijepljen u plavoj papirnoj koverti na kojoj se nalaze iste fotografije u digitalnom obliku, naredba za pretres Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 od 07.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-79/20 od 08.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-80/20 od 08.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Lukavcu ul. Lukavačkih brigada bb, fotodokumentacija ima 12 crno bijelih fotografija, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-82/20 od 08.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine i broj 84/20 od 08.02.2020., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-83/20, 84/20 i 85/20 sve od 08.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, koja je sačinjena od 12 fotografija crno bijelih, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. Čaršijski trg broj 12, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 11 crnobijelih fotografija sa CD-om u prilogu, u plavoj zalijepljenoj koverti papirnoj na kojoj se nalaze te fotografije u digitalnom obliku, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. Aleje Izetbegovića broj 21, fotodokumentacija 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. M.Trifunovića Uče broj 2, to je Bingo City sačinjena od 12 crnobijelih fotografija, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PU Tuzla, broj: 08-06/7-1-03.3-52/20 od 03.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla, broj: 08-06/7-1-03.3-52-A/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP HNK, broj: 02-02/3-5-15/20 od 11.02.2020. godine, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Mostaru ul. Ivana Krndelja bb i sačinjena je od 13 fotografija u boji, fotodokumentacija MUP HNK, broj: 02-02/3-5-16/20 od 11.02.2020. godine, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Mostaru, ul. Kujundžiluk bb Stari grad, sačinjena od 18 fotografija u boji, fotodokumentacija MUP HNK PS Čitluk od 03.02.2020. godine, koja je sačinjena od 5 fotografija u boji koje se odnose na bankomat Sberbanke u Mališić centru u Čitluku, fotodokumentacija PU Mostar, broj: 56/20 od 04.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Mostaru, ul. Ivana Krndelja bb, 9 fotografija naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj: 07 0 K 017344 20 Kpp 5 od 25.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj: 07 0 K 017344 20 Kpp 6 od 04.03.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj: 07 0 K 017344 20 Kpp 4 od 10.02.2020. godine i naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj: 07 0 K 017344 20 Kpp od 06.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, FUP, ovo je 75/20, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 11/3-45/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 20 fotografija u boji, u prilogu je jedan CD marke Media Rain srebrne boje, oblijepljen crvenom trakom s natpisom dokazi, a radi se o fotodokumentaciji pohranjenoj na optičkoj mediji kako je i navedeno, odnosi se na bankomat Sberbanke u ul. fra Anđela Zvizdovića u Sarajevu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 11-11/3-49/20 od 07.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Hadžićima, Industrijska zona bb, sačinjen od 21 fotografije, CD je u prilogu, bijele boje marke Omega, radi se o istoj fotodokumentaciji samo na optičkom mediju, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj: 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-66/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Sarajevu, ulica Titova, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj:10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj:10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u ulici Merhemića broj 15, godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Sarajevu, adresa Sarači broj 62, Stari Grad, a ovo je fotodokumentacija sačinjena od 37 fotografija ovog bankomata u boji, sa CD-om marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-52/20 od 07.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Sarajevu adresa Merhemića Trg broj 15, sačinjena od 44 fotografije u boji, sa bijelim CD-om marke Omega u prilogu na kojem su iste te fotografije, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-79/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na Sarajevo opština Novi Grad Bulevar M.Sinana, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-72/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine i broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije, broj 11-11/3-46/20 od 07.02.2020. godine, odnosi se na Bulevar M.Sinana broj 1. općina Novi Grad, sačinjeno je od 32 fotografije bankomata u boji, sa CD-om marke Omega u prilogu bijele boje, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 11-11/3-48/20 od 07.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke na Ilidži, Butmirska cesta broj 14, sačinjena od 21 fotografija u boji sa CD bijele boje marke Omega u prilogu, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-69/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke Otoka Merkur znači u ul. Gradačačka broj 1., Sarajevo, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, broj: 10/1-72/20 od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave Sarajevo, broj. 11-11/3-53/20 od 10.02.2020. godine, sačinjena od 36 fotografija u boji sa CD marke Omega, bijele boje u prilogu to je bankomat Otoka Merkur, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-54/20 od 10.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Vogošći ul. Igmanska bb, fotodokumentacija sačinjena od 14 fotografija u boji sa bijelim CD marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj. 11-11/3-55/20 od 10.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat u Tržnom centru Mercator u Sarajevu u ul. Ložionička, sačinjena od 19 fotografija u boji, sa 2 CD-a marke Omega, bijele boje, jedan je TC Merkur Vogošća, a na drugom je označeno Ložionička, naredba Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 050734 20 Kpp od 06.02.2020. godine i od 04.02.2020. godine za privremeno oduzimanje predmeta, naredba Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 K 011628 20 Kpp 3 od 04.03.2020. godine za privremeno oduzimanje predmeta i isti broj 04 0 K 011628 20 Kpp 2 od 27.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 K 011628 20 Kpp od 07.02.2020. godine, za oduzimanje i pretresanje predmeta, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, koji se odnosi na bankomat Sberbanke u Zenici ul. Masarikova broj 45, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-88/20 od 10.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Kaknju ul. Alije Izetbegovića bb, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-85/20 od 10.02.2020. godine, koji se odnosi na Sberbank bankomat u Tešnju ul. Kraševo bb, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Terenski ured Sarajevo, Detašman Zenica, broj: 12/3-158/20 od 13.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat u Zenici ul. Masarikova 45, fotodokumentacija sačinjena od 27 fotografija u boji sa CD-om zalijepljenim u bijeli papirni omot u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Terenski ured Sarajevo, Detašman Zenica, broj: 12/3-160/20 od 13.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Kaknju ul. Alije Izetbegovića bb, koja je sačinjena od 20 fotografija u boji takođe sa CD-om zapakovanim u bijelu papirnu kovertu bijele boje DVD je ustvari, naredba za privremeno oduzimanje predmeta Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 K 011658 20 Kpp od 19.02.2020. godine i 04 0 K 011658 20 Kpp 2 od 19.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 K 013800 20 Kpp od 07.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Vakufu, Slavna brdska brigada 770. i u Kiseljaku ul. Josipa Bana Jelačića, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-89/20 od 12.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Donjem Vakufu ul. 707 Slavne brdske brigade, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-90/20 od 12.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke u Kiseljaku u ulica Josipa Bana Jelačića, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 10/1-1-93/20 od 12.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 11-11/3-66/20 od 14.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke u Donjem Vakufu, sačinjeno od 36 fotografija u boji, sa CD bijele boje marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj: 11-11/3-67/20 od 14.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Kiseljaku, ul. Josipa Bana Jelačića bb, koja fotodokumentacija je sačinjena od 36 fotografija u boji sa CD marke Omega bijele boje u prilogu, zapisnici o saslušanju svjedoka ovdje koji se odnose na USK Kanton, to su A.K., A.K.1 i A.M., zapisnik o lišenju slobode MUP USK broj: 48/20 od 02.02.2020. godine za D.B., zapisnik o pretresanju D.B. MUP USK, zapisnik o lišenju slobode MUP USK broj 47/20 od 02.02.2020. godine, kopija pasoša na ime O.Z., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj SP-08-02-257/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP USK, broj: 44/20A od 02.02.2020. godine, sačinjena od 10 fotografija u boji, na kojima su prikazani mobitel, novac u KM-ovima, sve su apoeni od 10 KM, novčanica dolara, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP policije broj 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik FUP, broj: 10/1-1-93/20 od 20.02.2020. godine, o izvršenom pretresanju pokretnih stvari, a radi se o mobitelu marke MI oduzetog od D.B., fotodokumentacija MUP USK, broj: 75/20 od 25.02.2020. godine, sačinjena od 18 fotografija u boji, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj: 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine i broj: 10/1-1-94/20 od 20.02.2020. godine, ovo su na CD podaci BH Telecoma, TOL-ticketing listing IMEI broja, broj: 03.3.2-61-748/20-1FŠ od 27.05.2020. godine to je propratni dopis, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PS Bihać, broj: 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PS Bihać, broj: 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, dopis Sperbank BH d.d. Sarajevo broj 1700-78-6820/2020 od 20.07.2020. godine, u potpisu J.D. član Uprave i A.R. prokurist, dopis Sberbank BH d.d. Sarajevo broj 1700-78-1764/2020JB od 11.02.2020. godine, dopis Sperbank BH d.d. upućen tužilaštvu broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 015615 20 Kpp 8 od 13.02.2020. godine, naredba za pretresanje pokretnih stvari Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 015615 20 Kpp 10 od 13.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 015615 20 Kpp 6 od 10.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj samo 01 0 K 015615 20 Kpp 4 od 11.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću 01 0 K 015615 20 Kpp 11 od 20.05.2020. godine, dopis MUP USK Interpolu Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine, naredba o privremenom deponovanju dokaza u sudu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 10 od 09.03.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 14.04.2020. godine, o privremenom izdavanju dokaza deponovanih u sudu, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 03.03.2020. godine o privremenom deponovanju dokaza u sudu, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 4 od 21.02.2020. godine o privremenom deponovanju dokaza u sudu, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 9 od 21.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 6 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 4 od 12.02.2020. godine, naredba za pretresanje Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 11.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2-I ili 1 od 08.05.2020. godine, zapisnik FUP Sarajevo broj 10/1-1-126/20 od 15.05.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP-a, broj: 10/1-1-136/20 od 15.02.2020. godine, dopis MIBO komunikacije broj 05-069-20 od 15.05.2020. godine, rješenje Vrhovnog suda FBiH broj 01 0 K 015615 20 Kž od 20.03.2020. godine, dopis Sberbanke BH d.d. broj 420/20-1800MM od 15.05.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.05.2020. godine, zapisnik FUP broj 10/1-1-124/20 od 15.05.2020. godine, o privremenom izuzimanju predmeta, dopis Payten d.o.o. Sarajevo broj 56-2/2020 od 15.05.2020. godine, zapisnik FUP broj 10/1-1-125/20 od 15.05.2020. godine o privremenom izuzimanju predmeta, odnosno dokumentacije, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-1-134/20 od 15.05.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-312/20 od 03.08.2020. godine, sačinjena od 46 fotografija u boji sa CD-om marke Omega, bijele boje, u prilogu, fotodokumentacija FUP broj 11/3-311/20 od 03.08.2020. godine koja je sačinjena od 10 fotografija u boji sa CD-om bijele boje, marke Omega, dopis Granične policije BiH broj: 17-05/1-04-35/1/20-MC od 06.02.2020. godine upućen FUP-u Sarajevo sa CD-om u prilogu, zapakovan u bijelu papirnu kovertu, dopis Granične policije BiH broj: 17-05-1-04-35/1/20-MC od 14.02.2020. godine, takođe sa CD-om u prilogu, dopis Granične policije BiH broj: 17-05-1-04-35/1/20-MC od 04.02.2020.godine, sa CD-om u prilogu sa izvještajima o prelascima državne granice to je sadržaj, akt Granične policije BiH naslovljen kao Granične provjere nad licima pojedinačna tabelarna, dopis FUP upućen Interpolu pod brojem 2004/1-14-9-E-OK-550-3/20-7 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije, broj: 11/3-134/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 8 fotografija u boji koje se odnose na šemu bankomata Sberbanke prije 02.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije, broj: 11/3-235/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 5 fotografija u boji, fotodokumentacija Federalne uprave policije, broj: 11/3-136/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 4 fotografije u boji, fotografije sa prepisima e-mail poruka je li odnosi se na činjenicu da se neko raspituje za iznajmljivanje vozila Škoda Octavia od rent a cara, kopija stranice pasoša ime V.M. i kopija pasoša na ime K.K., vozačka na ime V.M., dokument firme Balkan Team d.o.o. Sarajevo a radi se o dva dokumenta, na ime Muraviov Viacheslava gdje su navedeni podaci o iznajmljivanju vozila od 31.01. do 03.02. i radi se o Škodi Octaviji, navedene reg. oznake i drugi podaci, a drugi dokument Balkan Team d.o.o. Sarajevo je naime K.K. kao vozača, odnosi se na vozilo Peugeot 308, reg. Oznaka…, datum početak najma i završetak najma od 29.01. u 13,30 do 03.02. u 10,30, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK Tuzla, broj: 08-06/3-3-03.3-6/20 od 19.02.2020. godine, u prilogu spisak gostiju Hotela Tehnograd za period od 30.01. godine do 31.01. gdje su navedeni K.K. i P.H. i podaci o njihovim prijavama i odjava u hotel, fotografije njihovih pasoša i knjige gostiju gdje su upisani, zapisnik o pretresanju FUP Sarajevo broj 10/1-1-91/20 od 12.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju FUP broj 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, dokaz označen kao trag broj 1. u bijeloj zalijepljenoj papirnoj koverti, zalijepljenom plavom ljepljivom trakom s natpisom „Dokazi“ a navedeno je na koverti trag broj 1. list A4 formata printan „Prijava i odjava turista“ na ime V.M. redni broj 01/2019 sa prikačenim printanim izvodom Mastercard broj potvrde 060886 od 08.12.2019. godine, vrijeme 11 sati 51 minut 40 sekundi, list A4 printani – račun broj 709/19 od 08.12.2019. godine, na ime V.M. sa prikačenim fiskalnim računom broj 909 od 08.12.2019. godine, pretres pmv. Peugeot reg. oznaka …, vlasnik rent a car Balkan Team Sarajevo, manja papirna vrećici žute boje označena kao trag broj 2. na istoj je napisano hemijskom olovkom da se radi o jednom USB crnom kablu, jedna bluetooth slušalica, sive boje remax, pretres pmv Peugeot reg. broj … isto vlasništvo rent a car Balkan Team Sarajevo, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 12.02.2020. godine, dopuna krivične prijave Sberbank BH d.d., Sarajevo upućene FUP-u broj: 1700-78-1641/2020 od 07.02.2020. godine, dopis BH Telecom d.d. Sarajevo broj 03.3.2-61-364-1/20 G od 25.02.2020. godine upućen F MUP Sarajevo, a radi se o podacima i listinzima poziva dolaznih, odlaznih, SMS poruka, akt Sberbank BiH d.d. Sarajevo broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, upućen Kantonalnom tužilaštvu USK, službena zabilješka FUP-a broj 10/1-1-116/20 od 17.02.2020. godine, fotodokumentacija FUP Sarajevo broj 11-11/3-58/20 od 11.02.2020.godine, sačinjena od 16 fotografija u boji, a radi se o fotografijama mobilnog telefonskog aparata Iphone korisnika A.Đ., naredba za dopunsko vještačenje računarske opreme KT TK broj T03 0 KTO 0087401 20 od 23.07.2020.godine, prijedlog KT TK broj T03 0 KTO 0087401 20 od 23.07.2020.godine Kantonalnom sudu Tuzla da za izda naredbu za dostavu podataka društvenoj mreži Facebook za određene brojeve telefona, naredba Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 03 0 K 020001 20 Kpp2-I od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli 03 0 K 020001 20 Kpp 2-II od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli 03 0 K 020001 20 Kpp 2-III od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli 03 0 K 020001 20 Kpp 3-I od 14.07.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli 03 0 K 020001 20 Kpp 3-II od 14.07.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli 03 0 K 020001 20 Kpp 3-III od 14.07.2020. godine, šeme skinute sa GPS praćenja vozila iznajmljenih vozila Peugeot i Škoda Octavia, zapisnik o pretresanju osobe Policijske stanice Bihać, radi se o O.Z., broj 05-04/07-1-1-ZA/20 ZA od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 26/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Unsko-sanskog kantona broj 39/20 od 02.07.2020. godine, velika smeđa papirna vreća na kojoj je napisano KTO 87401 12 puta plastična mag. kartica, siva torba natpisa American Tourister, u koje magnetne kartice i torbu je izvršen uvid na glavnom pretresu, a na glavnom pretresu dana 17.03.2022. godine je izvršen i uvid u novac koji je privremeno oduzet od optuženog O.Z. u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM, u prisustvu zaposlenika Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom A.D. i K.Đ. koji su po naredbi suda donijeli novac u sud, akt broj 05-04/07-1-1-2856/20 od 23.07.2020. godine, manja papirna vrećica žute boje u kojoj se nalazi manja bijela papirna vrećica bijele boje označeno 10 kartica, fotodokumentacija Policijske stanice Bihać broj SL/20 od 24.02.2020. godine, uz propratni dopis Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko sanskog kantona broj 05-04/07-1-1-1615/22 od 05.04.2022. godine, dopis Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj 8-15-5-3213/20 od 28.04.2022. godine sa prilozima, akt Generalnog tužilaštva Ruske Federacije broj 82/1-1802-2022 od 16.03.2022. godine sa prevodom, akt Ministarstva pravde Ruske Federacije broj 06-3 4151/22 od 29.03.2022. godine sa prevodom, izvještaj Kriznog tima Sberbank BH d.d. od 03.02.2020. godine u potpisu kojeg su M.M., A.Đ., J.S. i E.L., edan hard disk WD 500GB, S/N: WCC2EX413528, izvađen iz centralne procesne jedinice broj PB8L0D4 koju koristi Ljiljana Stupar u Odjelu za kartično poslovanje Sberbank BH d.d. Sarajevo, tri optička CD medija, na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja naznačeni u aktu Sberbank BiH d.d. Sarajevo broj: 130/20-1830-AD od 06.02.2020. godine, jedan CD-optički medij, na kom se nalaze podaci o kompromitovanom Account-u Ibro.Tekovina, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY5ADRD, kapaciteta 500 GB, jedan HARD disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z4X18A6T, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja W2AHTYR8, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z4X186TG, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY2NPKX, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja W2AV4MDB, kapaciteta 500 GB, jedan „Hard Disk“ serijskog broja S/N Z3TRH3B3, jedan „Hard Disk“ serijskog broja S/N Z6ERJXTS, jedan „Hard Disk“ serijskog broja S/N W2AHRWXZ, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY58858, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY5AFKA, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja W3TQBPDZ, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY58HKY, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY58LMC, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z6ES790N, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY58A0M, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z6ESL6TG, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY59CAQ, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog brojaSBY59BKX, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z4X1AYFE, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY5ADJK, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja SBY5ACNW, jedan hard disk marke HGST serijskog broja FR1XWEUK, šema mreže bankomata prije 02.02.2020.godine, podaci iz procesnog centra, ukupno 91 (devedesetjedan) list A4 formata, jedan USB stick, bijelo-roze boje sa natpisom „TRAVELER G$“, kapaciteta 64 GB, jedan USB stick, crne boje sa natpisom „Data traveler 104“, kapaciteta 16 GB-Kingston, hard disc sa natpisom „Seagate“, kapaciteta 250 GB i serijskog broja WOW8NHMV, a na glavnom pretresu su provedeni i dokazi koji se odnose na navedeni GPS sistem praćenja vozila te je izvršen pregled sadržaja video snimaka sa više napred navedenih CD-ova i DVD-ova npr. video snimke JP Autoceste FBiH, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, hotela „Tehnograd“ u Tuzli, kao i video snimci sa više različitih objekata na kojima se vide pojedini bankomati u vrijeme učinjenja djela i samo neovlašteno podizanje novca sa istih, kao i prethodni obilasci istih radi vršenja provjera, te je na osnovu navedenih dokaza, koje je sud savjesno cijenio u skladu sa odredbom člana 296. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, i to svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, sud utvrdio činjenično stanje kao u izreci ove presude.
Cijeli tok glavnog pretresa je održan uz prisustvo sudskog tumača za ukrajinski i ruski jezik Muje Hajdarevića iz Žepča, koji je prevodio sve što se kaže na glavnom pretresu, a takođe je izvršio prevod svih dokaza sa bosanskog na ruski jezik, kao i svih zapisnika sa glavnog pretresa, koji prevodi zapisnika su dostavljani optuženim na njihov zahtjev.
Na glavnom pretresu dana 16.05.2022. godine kantonalna tužiteljica je na više mjesta u optužnici izvršila djelimičnu izmjenu činjeničnog opisa krivičnog djela, dok je pravna kvalifikacija djela ostala ista.
Nakon što su izvedeni predloženi dokazi, sud je našao da su optuženi počinili krivično djelo koje im se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret iz sljedećih razloga:
Svjedok M.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju magistar osiguranja i bankarstva, zaposlena u Sberbank na radnom mjestu direktor sektora za podršku bankarskog poslovanja, gdje je i početkom februara 2020. godine bila zaposlena. Navela je da njene obaveze u sklopu posla uključuju odgovornost za tri organizacione jedinice menadžment i nabavku, organizaciju, upravljanje projektima i procesima i sigurnost. S obzirom da u momentu nastanka djela nisu imali u banci zaposleno radno mjesto šefa sigurnosti, ona je tu funkciju obavljala kao direktor sektora. Saznala je 02.02. da je riječ o krađi novca i istog dana su uspostavili krizni tim banke, čiji je voditelj bila. Do tog saznanja je došla od svog saradnika za fizičku i tehničku zaštitu koji je telefonom i mailom obavijestio o događaju u Bihaću. Radi se o A.M.1, koji i danas radi na tim poslovima. Istakla je da su krizni tim okupili kako bi pristupili provjeri o čemu se zapravo radi, jer im je indikativno bilo to što su dva ukrajinska državljanina uhapšena, zadržana u pritvoru, jer je kod njih pronađena velika suma novca. Pored nje taj tim su činili još direktor IT-a, članovi uprave, uključujući predsjednika uprave. Navela je da to bio direktor operacija S.D., J.M. direktor partnerstva i kanala prodaje, E.M. direktorica maloprodaje, te da se taj tim iz dana u dan, kako bi događaj poprimao oblike kakve jeste, proširio shodno nadležnostima direktora pravnog sektora. Navela je da kada su dobili sumnju da je novac njihov, nisu mogli odmah pregledati video nadzor, jer da bi povukli određeni video nadzor treba određeno vrijeme, zašto je potrebna agencija Securitas. Nakon toga su pozvali kolege iz poslovnice Bihać da izvrše brojanje novca da bi konstatovali da je to njihov novac, jer izvještaj procesnog centra ne pokazuje transakcije koje se dešavaju iz keš dispenzera. Procesni centar je organizacija koja procesira kartične operacije klijenata banke. Kartični centar funkcioniše na način da registruje i izvještava o transakcijama koje se dešavaju putem legitimnih Mastercard visa kartica, certifikovanih kartica. Naglasila je da taj procesni centar nije utvrdio ove transakcije na svojim izvještajima. To su saznali tako što su tražili da im dostave zadnji izvještaj u nedjelju, a oni su im poslali ažurna stanja, gdje su vidjeli da stanje ne odgovara stanju prebrojanog novca. Poslije toga su, kako bankomat nije imao fizička oštećenja tražili su da im pošalju slike iz Bihaća kako bi vidjeli ima li ikakvih fizičkih oštećenja na ATM-u. Konstatovali su da nema, što ih je navelo da provjere ATM-ove u svojoj mreži, a koji su vlasništvo kompanije Payten. Paralelno s tim su tražili da njihove ekipe izađu na teren da prebroje novac u ATM-ovima i urade tu kontrolu koju bi inače uradili u bilo kakvoj sumnji na bilo kakav fraud tj. prevaru na ATM-ovima. Navela je da su, dok su čekali formiranje te ekipe, tražili od Payten izvještaj o stanju novca u kasetama svih bankomata sa kompletne mreže kako bi uporedili stanje sa procesnog centra sa stanjem novca u kasetama. U procesnom centru izvještaj koji banka koristi je izvještaj procesnog centra. Istakla je da dobavljač Payten, koristi izvještaj stanja novca u kasetama i da banka ne dobija taj izvještaj u redovnoj proceduri, nego samo na zahtjev i po potrebi. Izvještaj su dobili popodne oko 3, 4. Alarmirali su da imaju sumnju na određenu zloupotrebu ATM-ova i tražili da im hitno dostave taj izvještaj. Navela je da je kolegica Lj.S. dobila stanja ili je napravila uvid u sistem, te pošto je tim već bio velik, u nedjelju poslije podne je bilo jako puno ljudi u banci. Svi su dobili od strane uprave banke određena zaduženja šta da rade. Potvrdila je da su postojala neslaganja te dvije različitosti izvještaja. U međuvremenu su njihovi zaposlenici izašli na teren, odnosno na lice mjesta da izvrše brojanje novca u ATM-ovima, a što je i bio nalog kriznog tima. Potvrdila je da se to odnosilo i na dislociranim i u poslovnicama u Federaciji. Istakla je da su prvi izvještaj dobili iz poslovnice Otoka, pa iz Bihaća za koji su već bili utvrdili da stanje ne odgovara, te da je stanje iz Otoke štimalo, odnosno da je stanje procesnog centra i fizičko brojanje i stanje tog izvještaja iz Payten bilo jednako. Sigurna je bila da su za Donji Vakuf, kad su dobili, imali razliku od preko 100.000 KM. Konstatovala je da su tokom večeri primali izvještaje svih lokacija na kojima su zaposlenici brojali novac, a da je paralelno Sektor pravnih poslova u dogovoru sa njihovim kolegama iz poslovnica zvao nadležne MUP-ove. Prema tome, dva i više ATM-ova su bila kompromitovana, nakon čega su dali nalog da se ATM-ovi isključe. Potvrdila je da je istog dana ATM-ove Payten isključio računarski, pošto nisu vlasnici te opreme, te naglasila da su dali nalog da se isključe i iz struje, zato što Payten nije mogao garantovati da kad isključe ATM računarski, kad urade switchdown, da će se u tom periodu deaktivirati keš dispenzer. To znači da im nisu mogli potvrditi što im je bilo. Objasnila je da dispenzer znači keš dispenzer, odnosno da su to pretinci s novcem, koliko se ona razumije, jer nije nadležna sa poslovanje sa ATM-ovima. Navela je da su nakon toga pozvali agenciju Securitas da isključi iz struje sve ATM-ove i da obezbijedi fizičku zaštitu naredna 24 sata. Kasnije je ta fizička zaštita bila tri dana na lokacijama, sve do okončanja uviđaja od strane nadležnih MUP-ova. U izvještajima iz procesnog centra nisu utvrdili da li postoji i jedna sporna transakcija evidentirana u izvještajima.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je potvrdila da je nadređena A.M.1. Nikada nije utvrdila kršenje pravila. Navela je da se za vrijeme svog rada i u domenu nadležnosti susretala sa određenim nepravilnostim, kao i da je to sasvim normalno i da postoje takvi procesi, ali konkretno u ovom slučaju da se može dovesti u vezu sa ovim. Potvrdila je da je općenito bilo takvih kršenja pravila unutar banke, pa i da je izvijestila upravu banke i članove uprave, te da je zbog toga stavljen u funkciju krizni štab banke. Također, potvrdila je da imaju pravilnik ili neko uputstvo za upravljenje kriznim poslovanjem i procedure. Ona je bila voditelj tog kriznog štaba. Kad se desi krizna situacija, uprava banke imenuje krizni štab i stavlja uvijek na čelo voditelja sigurnosti. Navela je kako je voditelj sigurnosti mjesec dana prije samog događaja napustio banku, pa su prema proceduri bili u procesu zapošljavanja novog voditelja. Zbog navedenog je preuzela i ulogu voditelja kriznog štaba. Potvrdila je da su bankomati vlasništvo firme Payten, koja je članica jedne informatičke grupacije koja se zove Aseko, a to znači da su oni kćerka i majka firme. Aseko im je pružalac usluga korbenking sistema, a Payten je za iznajmljivanje i održavanje ATM mreže, postova mjenjačnica svih ovih poslova koji se dovode u vezu i servisa vezanih za ATM-ove. Za kor benking sistem je rekla da su to osnovne bankarske aplikacije, a da toj aplikaciji radi održavanja imaju pristup samo testom. Nije znala da li firma Payten ima neki pristup, ali je istakla da oni održavaju bankomate. Tako kad se desi da se zaglavi novčanica, oni otvaraju dispenzer kako bi je izvadili. S obzirom da je ona nadležna za segment sigurnosti, nije mogla navesti koji nivo, koji način pristupa su oni imali. Navela je da je održavanje ATM-ova njihova ugovorena usluga, koja podrazumijeva tehničko održavanje i servise, odnosno update operativnih sistema. Istakla je da dio aktivnosti mogu raditi digitalno i da određene aktivnosti zahtijevaju fizički obilazak. Navela je da imaju ugovor sa Payten Sarajevo, ali ne zna da li im je Payten Beograd pomagao u održavanju i rješavanju odeđenih problema. Naglasila je da svi bankomati u mreži nisu istog brenda, vrste i modela. Pitali su se šta bi se desilo treće ili drugo kad bi došli na posao, a da nisu imali tu dojavu, jer bi njihovi alati teško mogli ustanoviti ovakvu vrstu transakcije, pošto SIA izvještaj ne daje te informacije. Pored toga, pitali su se šta bi se moglo desiti da utvrde žalbe klijenata koji pokušavaju podići novac na ATM-ovima, a tog novca nema. Potvrdila je da je pregledala video nadzor sa bankomata u Bihaću i sa svake lokacije, njih 60 i nešto ATM-ova. Nije znala odgovoriti šta se tačno desilo u Bihaću, ali se dobro sjeća video snimka iz Kraševa. Navela je da su par sedmica ranije imali obavještenje ili dojave o vandalizmu na ATM-ovima drugih banaka, što im je bilo indikativno za ovaj slučaj, jer su to informacije kada radite taj posao i istražujete. Po njenom saznanju vlasnik tih bankomata su Payten, odnosno banke, kao i da nemaju model ausajsinga. Sigurna je da ATM na aerodromu nije iz razloga što aerodrom ne da pristup, bez najave koja mora biti odobrena od strane njihovog security-a, pa čak i da je njihov dio. Po njenim saznanjima od Paytena su dobili potvrdu da su ATM-ovi isključeni. Navela je da bi SIA pružala usluge mora zadovoljiti standarde kartičnih organizacija. Znači, procesni centar je neko ko pruža usluge procesinga kartičnih transakcija. Payten pruža usluge održavanja i iznajmljivanja ATM i Pos uređaja. Shodno tome, ATM-ovi isto tako moraju biti potvrđeni i certificirani od strane Visa i Mastercarda. Istakla je da nemaju poslove koji omogućavaju procesing tih transakcija, što Payten nikada ne bi mogao raditi, zato što nije certifikovan na našem tržištu, dok SIA jeste. Potvrdila je da je Payten imao pristup svim digitalnim bankomatima, ali ne zna za SIA kao procesnog centra. Izvještaj o bankomatu se dobija tako što SIA sa ATM-ova kupi te transakcije, obrađuje ih i procesira. To nije znala nazvati pravim imenom pošto nije tehničko lice, ali je to sa ATM bankomata u našem žargonu. Mogla je da kaže da je SIA imala pristup kor sistemu banke, kao neku vrstu digitalne komunikacije, ali ne i za ATM. Banke komuniciraju sa raznim pružaocima sa raznih servisa usluga. Može se imati pristup sa servere za stordže za neke druge aplikacije koje zaposlenici iskoriste u redovnom radu. Istakla je da glavnom serveru niko nema pristup osim zaposlenika banke i da bi se nešto radilo u Kor sistemu banke mora se prići serveru na kojem se nalazi određena aplikacija. Potvrdila je da je u izvještajima, u periodu dva-tri dana oko 02.02, bilo evidentirano regularnih transakcija, ali to nije mogla za bankomate na kojima je utvrđen manjak, jer nije toliko duboko ulazila u izvještaj. To iz razloga što je paralelno radile druge aktivnosti i pretpostavlja da bi drugi članovi kriznog štaba možda mogli bolje odgovoriti. Regularna transakcija mora biti potvrđena od strane procesnog centra. Ona se ne može ni desiti ako je ta kartica istekla ili ako je nevažeća. Sve ono što ode prema procesnom centru je regularna transakcija, jer ona prođe taj kanal provjere, odnosno provjeri se da li taj klijent ima novca na računu. Istakla je da operativni kor sistem nije bio korumpiran. U tačnost izvještaja SIA soldate je 90% sigurna, a za preostalih 10% ostavlja pošto neke transakcije ne mogu doći. Navela je da se u navedenom periodu zna za neregularne transakcije na osnovu logova u sistemu o tim transakcijama, koji je sistem Paytenproview alata kojeg Payten koristi za monitoring. Naglasila je da se ovdje ne govori o kor sistemu, koji je jedna zaštićena cjelina, koja nije bila predmet ovog slučaja. Potvrdila je da je proview pristup prema bankomatima zapravo softver kojeg Payten koristi za montoring i prikupljanje određenih izvještaja za tekuće poslovanje. Nije znala ko ga instalira. Navela je da ATM-ove samo iznajmljuju, a da su njihovi novac, mreža, ruteri, svičevi i sve ostalo što služi za komunikaciju. Za napad koji se desio 2-3 sedmice prije navedenog događaja je rekla da je to vrsta blackbox. Istraživajući taj blackbox napad utvrdila je da se on dešava na način da provalnici oštete jedan dio na ATM gdje se nalazi USB utor i pci. Prema njoj je ATM u naravi računar jer svaki ATM unutra ima operativni sistem, računar je umetno virus, informatički virus, ne znam sad kojeg oblika, putem tog USB ili spoje svoj laptop na taj način i uspostave direktnu komunikaciju između Hard diska i keš dispenzera, time maskirajući transakcije koje se dešavaju na nivou kartičnih operacija, odnosno onih koji idu prema procesnom centru. Poslije tog obavještenja su isključili USB, jer postoji mogućnost botanja sa USB-a. Naposlijetku je navela da je vjerovatna drukčija komunikacija sa bankomatima, pa i da je to mogao raditi neko ko sjedi u Americi, jer je sve moguće danas u sferi informatike i cyber sigurnosti.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog D.B. je navela da se za vrijeme svog rada u toj oblasti nije susretala sa nečim sličnim kao što se desilo.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdila da bankomate iznajmljuju od firme Payten, kao i da je zadovoljna njihovim kvalitetom. Istakla je da ATM-ovi koje je Payten iznajmljivao 02.02. u tom momentu nisu imali ispoštovane sigurnosne standarde. Navela je da njen odjel sigurnosti samo prijavljuje štetu i da su od osiguravajuće kuće naplatili napad od 2 i po miliona. Nije joj poznato da li se prilikom punjena kaseta novcem na bankomatima upisuju serijski brojevi novčanica, jer je za punjenje i pražnjenje ATM-ova nadležan trezor, a ne njen sektor. Nije znala objasniti kako se može znati kojih je fizički 300 maraka njihovo ako neko podigne karticom banke 300 maraka, a u džepu ima još 300 maraka.
Svjedok A.P.1 je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju inžinjer elektrotehnike, zaposlen u Sberbank na radnom mjestu direktor sektora IT, gdje je tokom februara 2020. godine bio zaposlen. U sklopu radnih dužnosti njegove obaveze i odgovornosti su se svodile na organizaciju IT sektora, podršku poslovnom dijelu banke za omogućavanje aplikativnog suporta, poslovanja, pa organizacija, edukacija za uposlenike banke za uposlenike IT i praćenje njihovih karijera, te vođenje računa o materijalnim i nematerijalnim sredstvima koja spadaju u domen IT-a, kao što su računari, serveri, mreža. Naveo je da je za neovlašteno dizanje novca i problem u banci saznao kada ga je 02. februara u poslijepodnevnim satima negdje oko 3-4 nazvala gospođa M.M. i obavijestila da je u Bihaću primijećen nestanak novca sa bankomata. U toj situaciji njegova obaveza kao člana kriznog štaba banke je bila da se tu pojavi. Kada je došao u banku imao je sastanak kriznog štaba gdje su obaviješteni da su negdje oko ponoći, uhapšena i privedena dvojica sumnjivaca koji su uhvaćeni u otuđivanju para sa bankomata u Bihaću. Istakao je da je svaka organizaciona jedinica u sastavu kriznog štaba dobila zadatak, pa tako je IT dobio da provjeri logove kako bi mogli vidjeti šta se dešavalo. Naveo je da su imali proview, koji je alat za praćenje montoringa rada bankomata, a pošto nisu vlasništvo banke i iznajmljuje ih od firme Payten, ona im je pružila i monitoring alat koji je omogućen uposlenicima, da samo vrše monitoring i printaju izvještaje iz tog alata. Potvrdio je da je proview taj alat koji se u banci nalazio na kompjuteru gospođe Lj.S., kao i da je to jedini način praćenja rada bankomata. S obzirom da iznajmljuju bankomate rekao je su svi oni povezani sa procesing centrom Paytena. To znači da se rad može pratiti u Paytenu, a kako nemaju procesing centar u banci za procesiranje kartičnih transakcija, pošto se bankomati vežu za kartične transakcije, istakao je da to radi SIA u Slovačkoj sa kojom imaju ugovor. Ističe da ova dva načina praćenja rada bankomata tog procesnog centra i ove aplikacije Proview generalno nemaju neku vezu, mada su preko komunikacija morali biti uvezani, transakcije se mogu spojiti na kraju, što znači da jedna mora potvrditi drugu stranu. Potvrdio je da izvještaj procesnog centra mora odgovarati izvještaju Paytena. Provjeravanje logova znači da oni na serveru koji se nalazi u banci i na mrežnim uređajima kojima je banka vlasnik provjeravaju sumnjiva dešavanja. Istakao je da nemaju pristup logovima Proview aplikacije, već da to ima Payten, ali da ni oni nemaju pravo pristupa nekom drugom računaru u banci mimo te aplikacije. Oni kao vlasnici bankomata mogu svima njima prići. Naveo je da logovi koji se nalaze na njihovom serveru u banci pokazuju samo saobraćaj između servera koji su u banci i bankomatima, pošto bankomat mora da se autorizuje i tako predstavi banci da će laički rečeno raditi sa bankom. Rekao je da to znači da svaki bankomat mora biti prijavljen u okruženje banke da ga kao takvog predstavi i da kaže „okej ja sam vaš i možete raditi sa mnom“. Naveo je da je dobio zadatak da provjerava logove, pošto je u IT-ju, kako bi vidjeli da li ima sumnjivih neuobičajenih dešavanja na bankomatu. Nisu otišli u sumnjiva dešavanja na logovima na serverima koji postoje u banci, nego su kontaktirali Payten i tražili ispomoć od njih da dođu u banku da pregledaju i dostave im logove sa bankomata. Došao je kolega A.O. i fizički pokupio logove sa bankomata u Bihaću, zahvaljujući softveru kojeg imaju kao vlasnici bankomata. Istakao je da nije morao ići u Bihać, nego je mogao daljinskim, konkecijom ovom, komunikacionim kanalima može pristupiti bankomatu i odgovarajućim naredbama pozvati logove na pregled. Tada je samo uzeo logove sa tog bankomata. Svjedok je naveo da im nije dostavio te logove, nego su ih zajedno gledali. Naveo je da je tu bilo još kolega kada ga je on zvao poslije podne oko 14 sati dan prije tog noćnog događaja i rekao mu da je primijetio sumnjivo ponašanje na bankomatu u Bihaću, kao i da je resetovan taj bankomat. Naglasio je da taj restart nije zabilježen na Proview niti na SIA već samo na bankomatu. U tom momentu mu nije rekao razlog, već samo da mora dalje istražiti sa svojim kolegama u Beogradu, jer je u Beogradu glavni procesing centar Payten. Naveo je da je analizu izvršio A.O. koji im je to prezentovao. Utvrdio je da je vršena isplata sa bankomata iz raznih kaseta u raznim iznosima novčanica, a da te isplate nisu zabilježene ni u Proview ni u SIA. Obrazložio je da je to utvrdio tako što može pokupiti logove sa bankomata koji se nalaze samo na bankomatu, kojim su zabilježeni događaji koji se dešavaju na tom uređaju i u kojima su zapisi napisani u heksa decimalnomkodu, gdje svaki heksa decimalni kod označava neku radnju. To znači kada se poslije spoji taj niz događaja, odnosno kada se spoje ti heksa decimalni kodovi dobije se scenario dešavanja. Istakao je da kada je on uočio da su bankomati isplaćivali novac tad nije znao na osnovu koje komande je isplaćivan novac, ali da nije isplaćivao novac po set up-u, jer je svaki bankomat podešen da isplati određenu količinu novca i to da može ispaltiti jednom najviše 500 KM. Ističe da se stavljaju ograničenja da po kartici može najveći saobraćaj, pa se postavljaju dnevni, sedmični, mjesečni limiti po karticama. Naveo je da ti limiti u tom slučaju nisu imali uticaja, jer upitnik za transakcije nisu dolazili u dosije, nego su direktno sa bankomata slali upit na bankomat na taj mašinski kod i bankomat je isplaćivao novac. Bankomati su ispražnjeni do iznosa do kojeg može alarmirati da ima malo novca. Prema tome bankomati su podešeni radi redovnog praćenja kada ima minimalan broj novčanica i koliko je da pošalje informaciju lcentru i banci da je bankomat blizu isplate kompletne, da će se kaseta isprazniti i da je potrebno istu nadopuniti. Konstatovao je da nijedan od kompromitovanih bankomata nije poslao tu informaciju da je došlo do minimuma. MIBO komunikacije su softverska kuća koja pruža usluge između ostalog i održavanje mreža. Istakao je da Sberbanka u jednom periodu nije imala mrežnog administratora koji se brine o mreži, mrežnim uređajima i komunikacijama servera i bankomata, odnosno oko komunikacionih linija. Zbog navedenog je banka sa MIBO-m sklopila ugovor o održavanju mreže Sberbanke. Potvrdio je da je u periodu kad su bankomati kompromitovani MIBO komunikacija održavala mrežni sistem Sberbanke. Naveo je da kada su zvali krizni štab i kolegu iz MIBO-a E.A., koji je uglavnom dolazio na zahtjev banke kad je potreban tu na licu mjesta u banci, rečeno im je da nema neuobičajnog saobraćaja između servera i bankomata. Ustanovilo se kasnije da bankomati jedan sa drugim ne mogu pričati, a onda je kolega iz MIBO-a ustanovio da mogu pričati. Istakao je da su pretpostavljali da postoji nivo zaštite koji neće dozvoliti takozvanu vodoravnu komunikaciju bankomata. Potvrdio je da je to sigurnosni propust. S obzirom da su svi bankomati bili na operativnom sistemu Windows 7 koji je zastario od strane main software-a kao proizvođača od kojeg je prestala podrška, naveo je da nisu više izdavali sigurnosne patch-eve, takozvane zakrpe za taj operativni sistem, jer su oni Microsoft jednostavno obavijestili da od tog i tog datuma prestaje suport za taj operativni sistem i oni tad prestanu. Po njemu bi institucije ili pojedinci koji koriste trebali preći na veću verziju. Vjerovali su da su podržani svi USB portovi na bankomatima trebali biti zatvoreni. Opisao je to isto kao kad bi administratorski račun i password bio isti na svim bankomatima, što je isto jedan od velikih sigurnosnih propusta kao i kad nije bilo anitivirusne zaštite, kriptovanja i enkripcije između keš dispenzera i kaseta. Istakao je da ta enkripcija između kaseta u kojim se nalazi saobraćaj, između kaseta u kojim se nalazi novac i isplatno uplatnog mehanizma, treba biti enkriptovana da bi se onemogućio neovlašteni saobraćaj, kao što se desilo u ovom slučaju.Konstatovao je prema tome da nije bilo komunikacije, kao i da kada je bio na čelu sektora nije znao za propuste, a što nije bio ni dužan.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je naveo da ga je o nestanku novca u bankomatu u Bihaću obavijestila M.M. i da se se ne može sjetiti ko je nju obavijestio. Konstatovao je da je to bilo 02. februara i da je 01.02. bankomat bio restartovan. Istakao je da je bilo rasprave o tome na sjednicama kriznog štaba, ali se ne sjeća ko je tačno obavijestio banku. Potvrdio je da su provjeravali serverske logove da vide da li je bilo neuobičajenog saobraćaja i pošto su dobili informaciju da se oko ponoći desila ta isplata novca, dobili su zadatak da provjere logove od pola dvanaest do pola jedan da vide da li je bilo manjka. Nisu utvrdili nikakav manjak. Ponovio je da je mogućnost komunikacije sa bankomatima imala firma Payten Sarajevo, a da je glavni server u Beogradu pa se čuvaju. Naveo je da je mogućnost komunikacije sa bankomatima digitalno imala samo Lj.S., koja je radila monitoring na proview-u. Istakao je da MIBO nije imao pristup bankomatima, već pristup do mrežnih uređaja koji se nalazi na bankomatu, te da zaštita fajlova spadala u MIBO nadležnost. To bi praktično značilo ako je prođe ne biste je vidjeli. Potvrdio je da je MIBO imao komunikaciju, ali nije mogao doći do bankomata, jer jednostavno izlazni port iz rutera koji se nalazio na bankomatu nije dozvoljavao takvu komunikaciju. Nije mogao sa sigurnošću da kaže ko je postavio ta ovlaštenja. Nakon toga su dali nalog MIBO komunikacijama da nešto promijene, što su učinili. Potvrdio je da je Payten na osnovu zahtjeva banke radio postavljanje postavki PC, odnosno računarske jedinice na bankomatima. Shodno tome, oni su ti koji su postavljali izvještaje, komunikaciju, vrstu isplate, odnosno rad samog sistema bankomata. Prema njemu je to bilo apsolutno neosigurano, a za kontrolu postavljenih tih sigurnosnih postavki bio je nadležan sigurnosni odjel. Iz njegove perspektive oni su napravili propust, jer kad potpišete ugovor sa firmom o iznajmljivanju bankomata i kažete ugovorom hoćemo da imamo zadnje sigurnosne standarde, kao i da je podešeno na posljednji nivo operativnog sistema da su sistemi zaštite, pa kad potpišete takav ugovor onda mora postojati. Potvrdio je da se to zove eksternalizacija čisto bankarskih usluga. Morali su onda dati na kontrolu i ponuditi na kontrolu Agenciji za bankarstvo, koja je morala obuhvatiti sve ono što je propisano. Nije znao da su se naplatili od osiguravajućeg društva. Pored toga nije znao ni koliko je osoba unutar tih firmi imalo mogućnost pristupa bankomatima. Naveo je da kablo ide na mrežni uređaj kako bi se komuniciralo sa bankomatom.Kako nije stručnjak, nije mogao da kaže može li neko mobitelom pristupiti bankomatu bez fizičkog kontakta, ali da je to moguće po onome što je on čitao. Potvrdio je da je to zahtijevalo stručnije znanje. Po njemu da bi neko prošao ne mora značiti da bi se restartovao taj račun da mora imati pristup i opremu koju je postavila banka, MIBO ili Payten Sarajevo. Potvrdio je da je ištekao kabla. Iz iskustva je znao da tehničari komandama bankomata mogu da ga restartuju i bez prisustva, te da kad se svaki novi bankomat stavlja mora se provjeriti njegova funkcionalnost odnosno da li radi kotač za isplatu novčanica, isplaćuje li oštećene novčanice u kutiju i na kraju se komunikacija provjerava. Nakon što se to sve isprovjerava ističe da ne mora biti komunikacije, pa onda ide komunikacija sa bankom da vidi da se radi. Naveo je da oni u banci ne treba da znaju i da je to bolje kad dođe generalni restart, jer se pritisne dva puta ”kvačilo”. Potvrdio je da je te podatke znao Payten. Istakao je da postoji fajl između bankomata koji su izloženi prema vani i unutrašnjoj mreži. Naveo je da MIBO komunikacija nije imala pristup svakom pojedinačnom računaru.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je naveo da u tom trenutku ne zna ko je banku obavijestio o napadu. Složio se sa braniocem da je napadač taj napad, kako ga zovu, znao čijim povređivanjem se alarmira banka da nema i da ide puniti. Nije znao da li taj dio određuje Payten ili banka niti vezano za punjenje bankomata da li se upisuju serijski brojevi. Nije znao ko određuje minimum nakon koga se alarmira. Nije se mogao složiti da li to Payten radi ili banka uopće ne radi, jer to radi druga služba u banci.
Na dodatno pitanje kantonalnog tužioca svjedok je odgovorio da je veoma širok pojam pristupa bankomatima. Ponovio je da pristup bankomatu ima samo Payten i „Procesing centar“ u u Sarajevu i Beogradu, koji šalje update i nove konfiguracije i naveo da SIA nema pristup bankomatima, jer sa bankomata ide informacija o novčanoj transakciji. SIA je njihov setlment centar. Potvrdio je da postoje različiti nivoi pristupa bankomatu i da Payten ima najveći nivo, jer mu može promijeniti konfiguraciju i sve screen-ove. Shodno tome, kada se mijenja na zahtjev banke, uvijek mora biti osoba iz Paytena koja otključava i zaključava bankomat da ne bi morala uraditi log off bankomata, takozvano gašenje bankomata, i da se ne bi pokvario. Nije znao da li taj pristup uključuje i mogućnost da Payten izda naredbu bankomatu da mu se izda novac iz bankomata. Za kolegicu Lj.S. koja je imala aplikaciju proview da montoriše je naveo da ona ne može povlačiti izvještaj iz bankomata i da gleda stanje novčanica, pošto ni jednu izvršnu komandu da pošalje da bankomat nešto uradi. Konstatovao je da MIBO ne može doći do rutera, već da to može Payten i kolegica LJ.S.. Dakle, niko drugi nema pristup. Naposlijetku je naveo da je samo računar Lj.S. u banci mogao pristupiti bankomatima, a ne svaki pojedinačni.
Sud je prihvatio iskaze svjedoka M.M. i A.P. kao uvjerljive, pa iz iskaza svjedokinje M.M. potrebno je istaći njene navode da na bankomatu Sberbank BH d.d. u Bihaću na kojem je izvršeno neovlašteno podizanje novca nije bilo nikakvih fizičkih oštećenja, kao i da bankomati koje je Payten iznajmljivao banci u tom momentu nisu imali ispoštovane sigurnosne standarde, te navode svjedoka A.P.1 da je proview alat koji se u banci nalazio na kompjuteru gospođe Lj.S., kao i da je to jedini način praćenja rada bankomata, te da je za izvršenje ovakve operacije bio potreban viši nivo stručnog znanja.
Svjedok Lj.S. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju ekonomista turizma, zaposlena u Sberbank Sarajevo na radnom mjestu saradnik za kartično poslovanje, gdje je u februaru 2020. godine bila zaposlena. Za opis svog posla je navela da se odnosi na finansijsku kontrolu blagajne bankomata i rješavanje reklamacije zadržane kartice iz bankomata u koordinaciji sa tehničarima, a u slučaju intervencija i kvarova bankomata i sa ostalim kolegama iz banke. U nedjelju 02.02. je nazvao zaštitar iz Bihaća i izvijestio da treba bankomat da se isprazni i da ne radi slip i da on povuče stanje. Potvrdila je da se radi o bankomatu Tržnog centra „Robot“ u Bihaću. Poslije toga je kontaktirala tehničare Paytena iako je bila nedjelja, pošto je vanredna situacija, da pošalju stanje ili da pomognu zaštitaru da popravi kvar. Pored te pomoći zaštitaru precizirala je da je od Paytena tražila da pošalje isto stanje novca iz kaseta, jer zaštitar ne može da povuče slip. To stanje joj je poslao tehničar na viber, jer kod kuće nema računara i maila. Konstatovala je da finansijska kontrola bankomata koja proizilazi iz opisa njenog radnog mjesta podrazumijeva kontrolu poslije svakog punjenja bankomata od strane kolega, finansijska znači poređenje stvarnog stanja zatečenog novca sa knjigovodstvenim stanjem, odnosno glavnom knjigom u našim kurs kontrolama. Naglasila je da se to kontroliše tako što kolege iz poslovnica koji opslužuju bankomat pošalju zapisnik koji sadrži zatečeno stanje i punjenje.Također šalju slip koji su dobili iz bankomata o zatečenom stanju i sa koliko novca su napunili bankomat. Onda ona pristupa žurnalima. Navela je da se žurnali dobiju preko Proview programa, a na kojima su zabilježene sve uspješne transakcije, koji su dobili od vendora. Podatke koje gledaju na žurnalima su koja je apoenska struktura isplaćena, da li je novac vraćen i da li je kartica zadržana. Istakla je da kada radi kontrole uzima stanje punjenja bankomata koje je posljednje i dodaje transakcije do otvaranja bankomata. Navela je da su transakcije od 11 sati prethodnog dana do momenta otvaranja bankomata i da ih je vidjela na žurnalima na Proview, zbog čega ga koristi. Navela je kako transakcije izračunaju, pa je za primjer uzela ako je sto hiljada punjenje i pet hiljada su transakcije pa tako je stanje sto pet hiljada. U tom slučaju je istakla kad povuku analitičku karticu glavna knjiga pokazuje sto pet hiljada, odnosno da stanje potpuno odgovora knjigovodstvenom stanju. Potvrdila je da nije mogla izvršiti kontrolu koju redovno radi, zato što nije imala žurnale i pristup Proview, pa tako ni te transakcije koje su se desile. Opisala je da su to uradili tako što su stanje od Paytena od vendora koje su dobili, izračunali koliko je to zatečeno stanje trebalo biti i uzeli stanje od procesnog centra na izvještaju AT greške koje su poslali, pa su ta dva stanja uporedili. Utvrdili su razliku oko sto hiljada, što je bio otuđeni novac. Konstatovala je da su od procesnog centra SIA dobijali izvještaj do tada tri puta u toku dana o stanju novca u svim bankomatima i o greškama koje se eventualno dese, da ne radi printer, čitač, tastatura ili nije u funkciji bankomat ili jeste. Ono što su tražili od Paytena te nedjelje istakla je da imaju na proview programu kojem svakodnevno pristupa i ima sve te transakcije. Pored toga je istakla da žurnal ide momentalno i ako se sad desila ta tranaskcija biće zabilježena kada i moći će je vdijeti kad otvori žurnal. Navela je da to nije izvještaj koji se isporučuje periodično, nego čim otvorite žurnal vidite. Potvrdila je da su od Paytena tražili izvještaj, a oni su im rekli da se sumnja da je na njihovom bankomatu bilo zloupotreba, te da su zbog toga trebali prebrojati novac da bi utvrdili da li je njihov izvještaj u redu. Taj izvještaj je sadržavao total, odnosno koliko je napunjeno po kasetama od deset, dvadeset, pedeset i sto KM. Istakla je da ako je ukucano da je napunjena sa četristo komada sadržavao je retrakt, odnosno koliko je novca u retraktu. Objasnila je da retrakt znači novac koji se vrati u ridžept kasetu, te da je to ona kaseta u koju se vraća novac kad napunite bankomat, pa da se uradi test keš i poslije tog test keša po jedna novčanica ode u taj ridžept, a nakon što se provjeri da su sve kasete operativne. Naglasila je da ono što su oni koristili i što su znali jesu žurnali. Objasnila je da žurnali predstavljaju snimak transakcija uspješnih i odbijenih na bankomatu po datumima i po redoslijedu kako su nastale. Konstatovala je da su imali taj pristup i mogli su staviti bankomat u funkciju ili van funkcije, ali to nisu koristili pošto su tu vendori koji koristi sve ostalo. Interesovali su ih samo žurnali za finansijsku kontrolu bankomata. Istakla je da prije pristupa toj aplikaciji moraju prvo ući u sistem i konektovati se na VPN tako što će ukucati svoj password. Nije znala da li je neko drugi imao pristup toj šifri, odnosno aplikaciji, ali jeste da je njoj trebao. Također, nije znala da li se njena kolegica na isti način prijavljivala na VPN i je li to bila standardna šifra za VPN, pa se onda išlo na na njihov user dnevni password ili je to bio ulaz. Istakla je da nikome nije dala taj password, jer je to u banci strogo zabranjeno. Navela je da ne zna koji je minimum novca koji bude u bankomatu i ko postavlja taj minimum, a mišljenja je da bankomat kad se napuni on može da potroši novac do kraja. Ipak, istakla je da je to više pitanje za vendora da li su oni postavili nešto.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da je Vendor dobavljač, odnosno isporučioc bankomata tj. firma od koje rentaju bankomate. Za firmu Payten nije znala da kaže koja su joj ovlaštenja na bankomatu. Navela je da je taj izvještaj stanje kaseta u bankomatu i da je Vendor imao to stanje isto kao što su ga i oni vidjeli u sklopu monitoringa. Potvrdila je da se bankomat fizički broji pa se puni tako što kada dobiju izvještaj uzmu kasete napunjene do maksimuma i idu da se puni bankomat, a i prazni ili poluprazne kasete. Potvrdila je i da u ovom u slučaju u momentu kada je neko uzeo te kasete, imali su i prije otvaranja istih izvještaj koliko bi trebalo novca da se nalazi. Uporedbom izvještaja Payten i sistemom banke vidjeli su da postoji manjak od sto hiljada. Poslije toga su izvještaj sa manjkom poslali kolegama. Navela je da prije otvaranja kaseta da bi mogli brojati nije se znalo koliki će biti manjak, ali i da se to moglo izračunati. Istakla je da nije jedini suradnik za kartično poslovanje u banci, već da tu ima još pet-šest kolegica. Samo ona i kolegica A.D. su imali mogućnost pristupa na svom računaru. Navela je da su imali instaliran program, zašto su dolazili iz Paytena, koji su zajedno sa kolegama iz IT to instalirali. Potvrdila je su svaki put dolazili tehničari iz IT koji su daljinskom komunikacijom rade neke update sistema kada se mijenja neki program na kojem rade. Nikada se nije desilo da im kažu upalite računar i sačekajte. Istakla je da su samo na proview dolazili tehničari Paytena i ako se nekad desi da ima neki update, oni samo sačekaju da računar odradi. Konstatovala je da se A.D. konektovala sa svog računara, jer je imala instaliranu aplikaciju Paytena. Istakla je pošto je kolegica backup rijetko se desi da su istovremeno odsutne, ali se tad kontaktira Payten, te da sve što bi trebalo da se vidi na žurnalima Payten može dostaviti taj žurnal podatak. Navela je da Payten dostavlja žurnal na isti način kao izvještaj na mail. Payten ima kod sebe isto iz žurnala, što i oni vide kod sebe preko tog žurnala. Tražili su od procesnog centra SIA podatke za 02.02.2020. godine, koji im je poslala šefica. Potvrdila je da je zvala tehničara u Payten. Mišljenja je da je on već tad imao informaciju da je postojao neki problem.Navela je da radi od 2007. godine i nije koristila isti računar svo vrijeme, jer se mijenjaju računari i mašine. Istakla je da nije lično brisala podatke kad dođu da ih iskopčaju, nego samo briše radi prostora kad je preopterećena memorija, email ili nešto. Naposlijetku je navela da bolje znaju kolege šta se dešava s računarom na kojem je radila i koji je zamijenjen, a na kojem je bila proview aplikacija kad ga odnesu.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog D.B. je navela da su oni mogli samo da fizički izbroje novac i da su to pozadinski uporedili sa izvještajem, što su i oni mogli izračunati u odnosu na taj izvještaj. Iz poslovnice im nisu saopštavali koji iznos novca nedostaje, nego su oni samo uzeli taj izvještaj i fizičko stanje novca. Istakla je da imaju glavnu knjigu i analitičku karticu koja je pokazala tačan iznos novca koji nedostaje, odnosno tačno stanje kada su sve transakcije proknjižene u fajlu, a što je i pokazalo takvo stanje kad su došli u ponedjeljak. Nije davala tu informaciju za policiju. Mišljenja je da je to za policiju bilo kad je novac izbrojan i sve sravnjeno, pa kad su izračunali od procesnog centra ta razlika koja se pokazala da je to, a i tehničari Vendor Paytena su izračunali koliko tačno novca nedostaje po apoenima. To su oni pozadinski po logovima koje su spasili sa bankomata mogli da izračunaju. Navela je da je transakcija na bankomatu tržnog centra Bihać bila i prethodnog dana, a ne samo kad u momentu kad se to desilo. Naglasila je da je se to po apoenskoj strukturi, finansijskoj vrijednosti i glavnoj knjizi sve složilo i da je to tačno. Redovno rade finansijsku kontrolu bankomata, odnosno upoređuju stvarno stanje novca iz bankomata sa glavnom knjigom. To im je potrebno kako je navela i za reklamacije da bi znali kad je klijent primio ili nije primio novac.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdila da ju je o napadu obavijestio Security iz Bihaća, ali nije znala ko je njih kao banku generalno obavijestio o napadu. S obzirom da je njen šef s tim već bio upoznat, sticajem okolnosti zaštitar ju je nazvao pošto ona inače radnim danom intervenište oko tih kvarova. Potvrdila je da se bankomat može legalnim putem potpuno isprazniti do zadnje novčanice. Istakla je da dobijaju taj izvještaj ATM o stanju greške od procesnog centra, ali da ona lično ne prati već kolege iz poslovnica koje opslužuju bankomat, pune i pripremaju. Navela je da oni znaju taj minimum i kad treba puniti bankomat, jer oni planiraju i vide na tom izvještaju koliko je otprilike, pa ako su napunili 100 hiljada, a ostalo je 20 i idu plate, oni intervenišu. Nije znala ko određuje taj minimum i navela je da ona ne radi ništa oko punjenja kaseta niti da li se upisuju serijski brojevi novčanica, jer to nije u njenom opisu posla.
Sud je prihvatio iskaz svjedokinje Lj.S. kao vjerodostojan, jer nije u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima i svjedokinja je opisala način na koji je utvrđena šteta koja je pričinjena banci neovlaštenim podizanjem novca sa bankomata u Bihaću, te da se šteta koju je utvrdila banka u potpunosti podudarala sa iznosom do kojeg je došao Payten d.o.o. nakon izvršenih provjera.
U svom iskazu svjedokinja A.R. je na glavnom pretresu navela da je zaposlena u Sberbanci na radnom mjestu direktra sektor za pravne poslove, gdje je radila i u februaru 2020. godine, a opis njezinih poslova je sačinjavanje pravnih mišljenja, pregled ugovora, davanje pravnih savjeta, vođenje sudskih postupaka i itd. Sjeća se kada je početkom februara 2020. godine bila obaviještena o nekim neregularnim aktivnostima koje su se dešavale na bankomatima njihove banke. Dana 02.02.2020. godine, je od strane kolegice obaviještena da se nešto čudno dešava na bankomatu u Bihaću, da je izgleda nestao novac iz bankomata i da bi trebalo što prije doći u banku kako bi kontaktirali sa nadležnim organima tj. policijom i tužilaštvom i utvrdili da li je došlo do otuđenja novac i kako bi izvršili prebrojavanje, odnosno kako bi koordinirala aktivnosti u slučaju da se desi da na ostalim dislociranim bankomatima nedostaje novac. Izvršeno je prebrojavanje novca u ostalim bankomatima, sve kolege koje su bile zadužene za dislocirane bankomate iz poslovnica su također bili mobilizovani i vršili su direktno prebrojavanje novca u bankomatu i ustanovljeno je da na 25 bankomata nedostaje novac, a to se odnosilo na 24 bankomata u Federaciji BiH i na jedan u Brčko distriktu, a ukupno je nedostajalo 2.673.310,00 KM, uključujući i Brčko distrikt. Prilikom davanja iskaza u Federalnoj upravi policije svjedokinja je policiji predala specifikaciju kompromitovanih bankomata, na kojima se desilo otuđenje novca, koja je sadržavala serijski broj bankomata, lokaciju i tačan iznos, a specifikacija je sačinjena na osnovu uvida koji su vršili kolege, dakle ono stanje koje je bilo u bankomatu i stanje koje je zapisnički unešeno po procedurama banke, koliko je novca bilo u bankomatu i stanje koje je zatečeno tu noć kad su kolege izašle na lice mjesta i otvorili kasete i utvrdili stvarno stanje, dakle to je sravnjeno stanje svakog bankomata u formi jednog akta, a imaju i posebne zapisnike koji ih prate ali to nije predavala u tom trenutku. U međuvremenu im je Triglav osiguranje isplatilo štetu po nagodbi koju su zaključili sa njima pa stoga Sberbanka ne postavlja imovinskopravni zahtjev, već se istog odriče u korist Triglav osiguranja.
Tokom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. navela je da su istragom utvrdili da je kompromitovano 25 bankomata, na kojima je bilo nedostatka novca, misli da su brojali novac na svim bankomatima, ali da je na tih 25 ustanovljen nedostatak, i postojali su originalni zapisnici o brojanju. Bila je dio kriznog štaba banke za bankomate kad se to desilo, koji je i osnovan u tom momentu, ali nije ona vršila brojanje novca jer to nije u opisu njenog radnog mjesta. Misli da su im i firme Payten i Asecco dali izvještaj. Krivične prijave su usmeno podnijeli isti dan, odnosno noć, kad su ustanovili da se desilo otuđenje novca ili sutradan ujutro, ovisno ko je mogao od kolega da pristupi MUP-ovima jer su bankomati bili na različitim lokacijama i obzirom da se prijavljivalo po mjestu izvršenja krivičnog djela, a formalne pismene krivične prijave su podnijeli kasnije. U krivičnoj prijavi su dali podatke kojima su u tom trenutku raspolagali a to je da nedostaje novac u bankomatima, da im na bankomatu u Bihaću nedostaje određeni iznos novca i dobili su informaciju da su dva lica zadržana sa torbom punom novca, s tim istim iznosom. Ovo sa Triglav osiguranjem je dobrovoljno osiguranje, radi se o specifičnom osiguranju, to je svjetsko osiguranje gdje ne mora biti nužno osuđena osoba, već je dovoljno da se utvrdi faktički da je došlo do otuđenja novca sa bankomata, a ako je taj novac osiguran prema opštim uslovima i pravilima ovog osiguranja, to jest nastanak štetne posljedice, trajala je jako dugo prepiska sa oiguranjem koje je imalo svoje istražitelje koji su utvrđivali šta se desilo i tražili su dostavu određene dokumentacije. Izvršila je prijavu krivičnog djela kao neko ko je za taj segment zadužen u banci, što je njena obaveza kao pravnika da ukaže upravi da se izvrši prijava, ako prepozna ako da postoje elementi krivičnog djela, i te krivične prijave je potpisala uprave banke, a svjedokinja ih je uglavnom pripremila. Kad su saznali da su prijavljena i uhapšena dva lica u Bihaću, njene kolege su odma došli u banku i pristupili su odmah brojanju novca sa bankomata u Bihaću i nakon toga su utvrdili da nedstaje novac na bankomatu u Bihaću. Imaju evidenciju novca koji je ubačen u bankomat, imaju transakcije koje zabilježi SIA, to je njihov procesor, i ti iznosi se uglavnom moraju poklapati, a u ovom slučaju se nisu poklapali i SIA nije imala izvještaj o izvršenim transakcijama a nakon brojanja nedostajao je novac u bankomatu. Obaviješteni su za poljsku karticu koja je korištena na svim bankomatima, vršeno je očitovanje nekog novca na bankomatu, bez transakcija.
Na upit optuženog D.B. svjedokinja je navela da su imali informacije o iznosu novca u bankomatima po apoenima, jer moraju znati koliko novca stave u bankomat, ali serijske brojeve novčanica naravno nisu imali. Svjedokinja je navela da generalno poznaje proceduru unosa novca, brojanja i sravnjavanja iznosa u bankomatu i to mora biti bukvalno nepogrešivo.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedokinja je navela da su od Triglav osiguranja dobili onoliko novca koliko su i tražili.
U dodatnom ispitivanju od strane tužiteljice svjedokinja je pojasnila svoje navode da iznos koji je pronađen kod ta dva lica iz Bihaća nije tačan iznos manjka koji su u bancu utvrdili, jer su iz logova pružaoca usluga tj. firme Payten kao vlasnika bankomata utvrdili da je bila određena radnja taj dan prije nego što su optuženi uhapšeni, koja je bila sumnjiva i neuobičajena, i utvrđeno je da je tada, a to se vidi iz logova, skinuto 350,00 KM sa bankomata bez korištenja kartice, što znači da procesni centar SIA nije imao evidenciju o toj transakciji, tako da taj iznos od 350,00 KM i ovaj iznos koji je pronađen kod ova dva lica u Bihaću kraj njihovog bankomata predstavlja taj puni iznos neovlašteno podignutog novca sa tog bankomata u Bihaću, a misli da je to bilo 100.090,00 KM kad se sabere. Lično je gledala snimak podizanja tih 350,00 KM, koji su podignuti u 14,30 sati, i na snimku se vide dva lica koja stoje kod tog bankomata, ali nije mogla potvrditi da li su to optuženi.
Svjedokinja A.R.je saslušana na glavnom pretresu i kao svjedok odbrane i tom prilikom je navela da joj je sada pozicija u Sberbanci promijenjena i da je sada direktor pravnih i korporativnih poslova i još uvijek je prokurista u banci, te je ovlaštena da pored članova uprave ili predsjednika uprave zaključuje i kontroliše realizaciju ugovora koje banka ima zaključene. Ugovor o iznajmljivanu bankomata i softwera i pratećih poslova je koliko se sjeća bio incijalno zaključen sa Aseccom, a čini joj se da je 2018. godine zaključen sporazum o preuzimanju ugovora kojim je Payten preuzeo taj ugovor. Imaju sporazumni ugovor o poslovnoj tehničkoj saradnji o upravljanju bankomatima i to je incijalno zaključeni ugovor koji je još uvijek na snazi. Ugovor sa SIA Slovakia nije vezan za ovaj ugovor sa SIA-om je poseban ugovor o obradi kartičnih podataka. Nije bila predsjednik kriznog štaba banke, već samo član, misli da je predsjednik bila M.M.. Sve informacije koje je proslijeđivala tužilaštvu i sudu dobivala je interno od kolega koji su zaduženi ili za kartično poslovanje ili za punjenje bankomata, a nije kontaktirala eksterno ni sa kim. Tu noć je izvršeno fizičko brojanje novca i uvijek znaju koliko su stavili novca u bankomat i naravno da se onda i prebrojalo koliko novca nedostaje u momentu kada im je javljeno šta se desilo. Kako za Bihać tako i za sve ostale, opreza radi, i onda su tako utvrdili manjak i prijavljivali policiji kako su koji utvrđivali. Banci je od strane osiguranja isplaćeno onoliko kolika je bila sveukupna šteta na svim bankomatima u banci i nemoguće je da je isplaćeno više od onog što su prijavili osiguranju kao odštetni zahtjev, a ono što su prijavili osiguranje im je isplatilo. Pri tome su morali posebno platiti osigurnju naknadu zbog štete koja se desila, nešto kao penale, zove se no paying tracker klauzula. Misli da im je šteta isplaćena u julu 2020. godine. Nije joj poznato da li je banka prije ovog slučaja imala utvrđene manjkove prilikom redovnog popisa novca u sefovima, trezorima i bankomatima, a poznato joj je da je poslovni rezultat banke iz 2020. godine lošiji nego 2019. godine, ali to nije njen segment. I naplata iznosa isplaćena od strane Triglav osiguranja nije uticala na poslovni rezultat na 2020. godinu, zato što je šteta bila u tom iznosu i naplatom je pokriven iznos štete koja se desila, čime su došli na stvarno stanje koje je i trebalo biti.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedokinja je potvrdila da u vezi ovih događaja nisu imali nikakvu fizičku štetu i oštećenje na bankomatima, već samo u fizičkom nedostatku novčanica. Svjedokinji nije poznato što je iznos naplaćene štete of Triglav osiguranja za 82.000,00 KM veći od otuđenog iznosa novca navedenog u predmetnoj optužnici.
U unakrsnom ispitivanju od strane tužiteljice svjedokinja je navela da je u periodu kada su kompromitovani bankomati bio je kompromitovan i bankomat banke u Brčko distriktu, a ne može se sjetiti štete koja je načinjena tom prilikom. Kako su podnili krivične prijave po mjestu izvršenja krivičnog djela, tamo gdje se nalazio bankomat, tako su podnijeli i u Brčko distriku za iznos na koji su bili oštećeni i ne može se tačno da se sjeti iznosa jer su tad podnijeli 11 krivičnih prijava, ali zna da zahtjev za naknadu štete koji je banka uputila Triglav osiguranju obuhvatio i taj iznos koji je nestao u Brčko distriktu, dakle cjelokupnu štetu, jer polica nije podijeljena na teritorijalne nadležnosti, kao što je to slučaj sa nadležnosti u postupanju sa sudskim predmetima.
Sud je prihvatio iskaz svjedokinje A.R. kao vjerodostojan, jer nema stvarnog razloga zbog kojeg bi posumnjao u njegovu istinitost obzirom da koincidira sa ostalim provedenim dokazima npr. u pogledu iznosa ukupne štete nanesene Sberbanci sa pismenim aktom banke o nastupjeloj šteti, a ova svjedokinja je potvrdila da je Triglav osiguranje d.d. Sarajevo isplatilo Sberbanci BH cjelokupnu nastupjelu štetu, zbog čega banka ne postavlja imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, već je to pravo prešlo na Triglav osiguranje d.d. Sarajevo kao regresno pravo. I ova svjedokinja je potvrdila da nije bilo fizičkih oštećenja na bankomatima na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca.
Svjedok J.D. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je član uprave u Sberbanci nadležna za upravljanje rizicima i finansijama i kao član uprave je bila i član kriznog štaba u februaru 2020. godine, misli da je to bilo 02.02.2020. godine. Koliko se sjeća bila je naredba da se dana 02.02.2020. godine fizički isključe svi bankomati. Kao član uprave banke dobija redovne izvještaje o godišnjim popisima, gdje su moguća određena odstupanja, ako ih bude ista se dalje istražuju, obrazlažu i dokumentuju. Uplata novčanih sredstava od strane Triglav osiguranja u zaključenom ugovoru o nagodbi iz jula 2020. godine nije pozitivno uticala na poslovni rezultat Sberbanke u 2020. godini, obzirom da su imali gubitak u februaru. Informacije o manjku u konkretnom slučaju dostavili su i SIA i Payten i imali su sastanak članovi uprave banke sa direktorom društva Payten u februaru 2020. godine.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedokinja je navela da nije sigurna u kojem roku je banka predala odštetni zahtjev Triglav osiguaranju, nakon pretrpjele štete, jer to nije nešto za šta je ona zadužena, a misli da je bilo u roku od 48 sati.
U svom iskazu svjedok E.L. je na glavnom pretresu naveo da je član uprave Sberbanke zadužen za korporativno bankarstvo i podršku bankarskom poslovanju, a u momentu kada se desio ovaj događaj je bio član uprave zadužen za globalna tržišta, nabavke, operacije i informatiku, a u segment operacija je ulazilo i kartično poslovanje, dok je novčano poslovanje u bankomatu pripadalo drugom članu uprave. Misli da je ugovor sa firmom Payten Sarajevo iz februara 2020. godine, a koji datira iz 2017. godine sa firmom Asseco čiji je Payten pravni sljedbenik, predstavljao eksteralizovani ugovor i radilo se o materijalno značajnom ugovoru u skladu sa pravilima i odlukama Agencije za bankarstvo. Asseco je poljska firma koja ima svoje ogranke širom regije i Sberbanka je sa njima zaključila ugovor o prodaji bankomata, pa onda o najmu istih. Kao član uprave banke bio je i član kriznog štaba i krizni štab je dao nalog da se ugase svi bankomati, a tamo gdje to nije bilo moguće da se obezbijedi fizička zaštita od strane Securitasa, i nisu toiko brzo vraćeni u funkciju, misli da većina bankomata nije radila od nedelje predveče do srijede.
Na upit branioca optuženog D.B. da li mu je poznato da li je i kada utvrđen manjak na bankomatima, blagajnama ili trezorima banke, kako u centrali, tako i u pojedinim poslovnicama, svjedok je odgovorio da se vrši svakodnevno prebrojavanje i popisi i taj operativni posao je na nivou operativnog menadžmenta, koliko zna dešavaju se periodični manjkovi ili viškovi koji nisu nekog značajnog iznosa da bi uprava trebala biti upoznata sa tim, prilikom punjenja i pražnjenja bankomata ovlaštene osobe broje preostali dio novca, tako da ima ustaljena procedura o punjenju bankomata, koja je jasno definisana, a uprava ne puni bankomate i ne bavi se time. Bankomati se pune zavisno od potražnje novca sa tog bankomata. Svjedok je potvrdio da u periodu od 06.12. – 10.12.2019. godine nisu imali nikakvih problema sa radom bankomata. Prisustvovao je sastanku između uprave banke i direktora društva Payten dana 02.02.2020. godine. Da se nije desio štetni događaj banka bi bila još profitabilnija barem za još 300.000,00 KM, a za naredne tri godine 1.000.000,00 KM.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok je naveo da je kada se krizni štab banke okupio, prvo su morali utvrditi da je novac nestao, jer su imali informaciju da su uhvaćena dva lica pored njihovog bankomata sa određenom količinom novca i ta informacija nije bila dovoljna da bi se odmah obratili policiji, već su kontaktirali policiju kada je ustanovljeno da u bankomatima nedostaje 2,5 miliona KM.
Na upit tužiteljice svjedok je naveo da kada je u pitanju bankomat u Bihaću prvu informaciju su dobili od MUP-a ili Securitasa, a ne od Payten-a, a ostale informacije sa bankomata su dobili uporednim brojanjem novca na bankomatima i uparivanjem stanja sa izvještajima SIA.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da kada su dobili informaciju od MUP-a i Securitasa za incident na bankomatu u Bihaću nisu imali saznanja za druge bankomate, tek formiranjem kriznog štaba su krenuli u dalju istragu i došli do informacije uporednim istraživanjem informacija od Payten-a, SIA i brojanja novca, o kompromitaciji, odnosno nestanku novca. Novac je fizički otuđen zato što postoje dokazi o nestanku novca jer ga nije bilo u bankomatu i postoji video nadzor gdje se vide određena lica koja uzimaju novac sa bankomata i odnose.
Sud je prihvatio i iskaze svjedoka J.D. i E.L., jer su u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem o napadima na bankomate Sberbanke u Federaciji Bosne i Hercegovine i iskazima drugih naprijed navedenih svjedoka zasposlenika Sberbanke.
Iz uvida u izvještaj kriznog štaba Sberbank BH dd Sarajevo od 03.02.2020. godine proizilazi da je dana 02.02.2020. godine PS Bihać na osnovu prijave uposlenika Securitas o sumnjivim licima na lokaciji bankomata Put Armije RBiH, Bihać, izvršila privođenje dva lica Ukrainskog državljanstva kod kojih je pronađeno oko 100.000 KM. U popodnevnim satima istog dana banka je zaprimila tu informaciju od strane uposlenika agencije Securitas, koja je zadužena za intervencije na ATM mreži bankomata. Po prijavi, banka je odmah na lice mjesta poslala odgovorne osobe za ATM, kako bi pružila asistenciju policije, pri čemu je konstatovano da nije bilo fizičkog oštećenja na bankomatu niti je bilo oglašavanja alarma, a da je pritom komunikacija funkcionisala. Nakon obavljenog uvida u stanje gotovine u ATM-u u Bihaću, od procesnog centra SIA Slovakia dobili su stanje gotovine u kasetama na dan 02.02.2020. godine sa presjekom u 13:00 h, pri čemu je stanje na navedenom bankomatu iznosilo 221.430 KM. Nakon obavljenog brojanja gotovine u poslovnici Bihać istog dana u 14:30 sati stanje zatečene gotovine iz kaseta iznosilo je 120.840 KM. Utvrđeno je da nedostaje novac u iznosu od 100.590 KM.
Nakon što je banka utvrdila navedenu neusklađenost, direktor sektora podrška bankarskom poslovanju, u čijoj nadležnosti je odjel sigurnosti je informaciju proslijedila predsjedniku uprave, J.S. i članu uprave E.L., te u 16 sati zakazala sastanak operativnog tima s ciljem utvrđivanja svih okolnosti. Na osnovu uporednog stanja sa Payten monitoring sistemom utvrđeno je da se odredena stanja ne podudaraju, nakon čega je banka napravila dubinsku analizu svih bankomata u ProView monitoring sistemu i utvrdila da na određenim bankomatima postoje sumnjivi file-ovi, što je bio dovoljan motiv da se uđe u dubinsku samoprocjenu. U 20 sati direktor sektora Podrška bankarskom poslovanju je uputio zahtjev o proglašenju vandredne situacije i formiranju kriznog tima, te zakazao sastanak kriznog tima. Banka je pristupila provjeri fizičkog stanja gotovine na svim lokacijama gdje je to bilo moguće. Od ukupno 66 ATM-ova u mreži banke, izdat je nalog da se provjeri stanje gotovine gdje je to bilo moguće. Poduzete aktivnosti kriznog tima su sljedeće: izdat je nalog da se svi dislocirani bankomati stave van funkcije, tamo gdje je to fizički bilo moguće
, da se osigura fizička zaštita u svim poslovnicama banke, te da se ne prekida kontinuitet poslovanja ATM mreže u poslovnicama, da se o incidentima obavijeste nadležne policijske uprave u svim kantonima te da se poslije 23 h i svi preostali bankomati u poslovnicama stave van funkcije, a pokretanje istih započne u jutarnjim satima uz obezbjeđenje fizičkog nadzora. U 21:15 održan je hitan vanredni sastanak sa dobavljačem u čijoj nadležnosti je izmedu ostalog održavanje infrastrukture PayTen d.o.o. Sarajevo, i to na način da je direktor društva M.U. lično došao na sastanak u prostorije banke, dok se ostatak tima iz Sarajeva i Beograda priključio sastanku putem web call-a. Za 25 bankomata je utvrđeno neslaganje podataka koji su dostavljeni od strane procesnog centra SIA Slovakia i ATM monitoring sistema ProView koji je u vlasništvu dobavljača Payten d.o.o. Sarajevo. Utvrđene razlike su potvrđene fizičkim brojanjem na 14 bankomata, pri čemu utvrđena preliminarna vrijednost nastale štete iznosi 1,7 milion KM. Preostalih 11 bankomata, za koje su konstatovane razlike u vrijednosti od 1 milion KM, će biti fizički prebrojane u ranim jutarnjim satima, odnosno čim se omogući fizički pristup istim. Radi mjera predostrožnosti, banka nije provjeravala samo bankomate za koje je utvrđena razlika, već je kontrolu proširila na cijelu mrežu, tamo gdje je bilo fizički moguće pristupiti. Ukupan broj bankomata gdje je izvršena fizička kontrola stanja gotovine je 53.
Nakon što su sve policijske uprave zaprimile njihovu dojavu, od istih su dobili informaciju da je Policijska uprava Bihać već proslijedila službenu depešu svim policijskim upravama o sumnjivim licima koji na tržištu Bosne i Hercegovine rade kriminalne radnje na bankomatima. U ranim jutarnjim satima u 02:15 h službenici Polcijske uprave Ilidža su došli u centralu banke kako bi izvršili uvid u video zapis jednog od ATM-ova. Tokom vanredne situacije krizni tim je radio na detaljnoj analizi: IT i ISO u konsultaciji sa eksternim saradnikom za mrežnu infrastrukturu radili su detaljne provjere svih komponenti IT infrastrukture, pri čemu nisu utvrđene sumnjive aktivnosti na mreži i serverima banke, a o ovim informacijama je obaviještena i sestrinska banka u Banjaluci. Fizička sigurnost radila je na organizaciji fizičke zaštite te angažmana i komunikacije sa svim eksternim agencijama za zaštitu u poslovnicama i interventnim dežurnim operaterima, te nadležnim dispečerskim centrima za interventne situacije. Marketing i komunikacije radili su na pripremi saopćenja u slučaju potrebe za aktivacijom kriznog komuniciranja. Pravni poslovi radili su u dijelu saradnje sa nadležnim policijskim organima. Operacije zajedno sa maloprodajom i sektorom za partnerstva i kanale prodaje radili su na utvrđivanju nastale štete te pravovremenoj komunikaciji sa svim prodajnim jedinicama. Operativni rizici, kao dio kontrolne funkcije, radili su na pripremi obaviještenja za regulatora i nadzorni odbor. Trezor je radio na organizaciji transporta i brojanja efektive na lokacijama banke. Banka je sve vrijeme trajanja incidenta redovno informisala Payten d.o.o. o nastalim situacijama. Informacija o nastalom događaju će biti proslijedena Agenciji za bankarstvo FBiH, nadzornom odboru Sberbank BH d.d i članovima uprave Sberbank Europe AG čim se za to steknu uslovi.
Dakle, kao što je i navedeno u ovom izvještaju kriznog štaba Sberbank BH dd Sarajevo, radi se o preliminarnoj procjeni štete u prvom momentu nakon saznanja za događaj, pa je tako kao šteta na bankomatu u Bihaću naveden iznos od 100.590,00 KM, a naknadnim provjerama u narednim danima se došlo do tačnih iznosa pričinjene štete, koja je na bankomatu u Bihaću iznosila 100.090,00 KM, kako je to navedeno u dopisu Sberbanke broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, upućenom Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona, iz kojeg proizilazi da je u istom navedeno da ukupna šteta koju je Sberbank BH d.d. Sarajevo pretrpila neovlaštenim podizanjem novca sa njihovih bankomata iznosi 2.673.310,00 KM, pa je na stranici 2. ovog dopisa dostavljen i tabelarni pregled pojedinačnih iznosa otuđenog novca iz svakog od bankomata Sberbank BH dd na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca u FBiH i Brčko distriktu BiH, kojih je 24 za bankomate u FBiH, dok bankomat u Brčko distriktu BiH nije bio predmet ove optužbe, i radi se o istim iznosima koji su navedeni i u izmijenjenoj optužnici po pojedinim tačkama optužnice od 1. do 24., a jedina razlika u odnosu na optužnicu je što je u ovom dopisu Sberbanke BH dd kao iznos pričinjene štete na bankomatu u Kraševu, Tešanj, naveden novčani iznos od 163.650,00 KM, a u tačci 20. izmijenjene optužnice je u odnosu na isti bankomat naveden novčani iznos od 163.350,00 KM, pa s tim u vezi treba napomenuti da ukupan zbir otuđenog novca sa svih bankomata u FBiH i Brčko distriktu BiH od 2.673.310,00 KM odgovara zbiru pojedinačnih iznosa po bankomatima kada se za bankomat u Tešnju za sabiranje koristi iznos od 163.650,00 KM. Potrebno je napomenuti da iskazana šteta neovlaštenim podizanjem novca u bankomatu u Brčkom, u ul. Braće Ćuskića 10 iznosi 82.830,00 KM, pa kada se taj iznos odbije od iznosa od 2.673.310,00 KM dobije se iznos od 2.590.480,00 KM, kolika je ukupna šteta na bankomatima u FBiH, kako je to navedeno i u izmijenjenoj optužnici, u kojoj takođe navedeni ukupan iznos od 2.590.480,00 KM odgovara zbiru pojedinačnih iznosa štete kada se za bankomat u Tešnju za sabiranje koristi iznos od 163.650,00 KM.
Svjedok A.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani inžinjer elektrotehnike, zaposlena u firmi Payten Sarajevo, gdje radi od aprila 2015. godine. Navela je da je voditelj tima koji se zove tehnika, a koji je zadužen za softversku podršku za njihove klijente i interne klijente uposlenike iz drugog tima koji radi na terenu i koji daje prvu liniju podrške prema klijentima. Potvrdila je da vrši saradnju, odnosno pruža usluge Sberbanci od 2015. godine kada se zaposlila, a kada je već bila klijent navedene banke. Od usluga je navela da rade instalaciju ATM bankomata zajedno sa softverom, zatim daju prvu i drugu liniju podrške u slučaju da postoji neki problem npr. neko neslaganje iz knjiženja i iz onog što se vidi na bankomatu, onda oni analiziraju logove i pokušavaju da nađu šta je uzrok takvog neslaganja i eventualno ako postoji neka hardverska greška na bankomatu dužni su da zamijene taj dio te na zahtjev banke instaliraju dodatne servise, čiji razvoj se radi u njihovoj firmi u Beogradu Payten d.o.o. Beograd. Sjeća se da je 02. februara 2020. godine popodne dobila poziv od kolegice iz firme I.Č. da je opljačkan bankomat Sberbanke. Onda je, pošto je bila nedelja, neradni dan i bilo je popodne, uključila svoj laptop i logovala se u svoje e-mailove, pa je vidjela tamo 10-15 e-mailova komunikacije između njenih direktora A.A. i M.U., zatim predstavnika banke, zatim e-mailovi između njenog kolege A.O. između njihovog tima za podršku iz Payten Beograd. Također je imala komunikaciju gdje je banka proslijedila njihovim direktorima, a njen direktor njima, prijavu od strane uposlenika njihove banke u Bihaću i istu prema policiji u Bihaću, da je napravljen uviđaj na bankomatu u „Robotu“ i da nedostaje određena vrijednost novca. Potvrdila je da je isti dan interno formiran krizni štab unutar njene firme, čiji je član bila. Navela je da su pored nje tu još bili dvojica direktora, timski kolega A.O. i još nekoliko članova iz firme Payten Beograd iz njihove tehničke podrške. Nakon njegovog formiranja dogovor je bio da sljedeće jutro dođu predstavnici eksperata iz Beograda da im se pridruže pa da zajedno sa bankom organizuju sastanak, koji je dogovoren je u banci u 10 sati sljedeći dan, u ponedeljak. Navela je da s obzirom da je njeno radno vrijeme od pola 9, ona je već u pola 9 bila na poslu, kao i njene kolege iz tima. U međuvremenuu, dvojica koji rade u ATM timu su nastavili internu analizu logova sa predmetnog bankomata, za kojeg su znali tu noć, dan prije, da je opljačkan. Provjerili su koliko su mogli cijelu mrežu bankomata Sberbanke. Istakla je da je njihova prva analiza trajala prva dva dana, tako da je kolega Amer prvo preko proview aplikacije pokupio logove sa bankomata, a to su bili aplikativni i hardverski logovi, iz kojih se mogu zaključiti neke poruke sa komponenti sistema. Pojasnila je da postoje aplikativni logovi u kojima on nije pronašao tragove o isplati i hardverski u kojima je iste pronašao. Istakla je da hardverske nije nikada otvarala, ali jeste taj kolega, te da postoje neka pravila na osnovu kojih se tumače isplate, a to su ustvari bile poruke sa isplatnog modula i sa kaseta, gdje se vidi koliko je iz koje kasete isplaćen određeni broj novčanica. Navela je da su u nedelju dobili zahtjev od banke da za taj bankomat urade analitiku isplata, a što je njen kolega vidio u tom hardverskom logu i izračunao da je preko 100.000 KM isplaćeno. Pored analize tih logova sa bankomata, radili su i čitali poruke sa konzolne proview aplikacije. Proview aplikacija služi za tehnički monitoring bankomata. Nabavili su je od njemačkog „Vendora“ od kojeg nabavljaju i bankomate i konzolne aplikacije. Istakla je da su primijetili poruke koje nemaju taj neki logičan pravilan slijed. Konstatovala je da poruke počinju sa transaction, start transactionand, a između, u tom nizu poruka, postoje poruke koje dolaze i sa aplikativnog nivoa i sa hardverskog nivoa. Nedostajale su neke poruke sa aplikativnog nivoa i mišljenja je da su to poruke transactionrequest, transactionreplay, cashrequest, a vidjele su se poruke sa po 10 do 20 uzastopnih poruka sa hardverskog nivoa o isplati. Zaključili da je to ustvari poruka od momenta kad je krenula isplata, pa shodno tome kad jedan korisnik na bankomat ubaci jednu karticu i bude jedna poruka. Istakla je da kada je uobičajeno kod ubacivanja kartice vidi se prvih 6 cifara kartice i zadnje 4, jer se maskiraju brojevi kartica, koji ne smiju biti vidljivi ni njima niti sistemu. Zatim se vidi poruka o transactionrequest, transactionreplay i cashrequest. Kako ona nije specijalista za tu aplikaciju pretpostavljala je da su to ustvari poruke prema procesoru, pomoću kojih se radi autorizacija isplate. Prema njoj, te su poruke očigledno nedostajale. Za autorizaciju je objasnila da neko mora da autorizuje, odnosno ovlasti isplatu i da ona ne može otići dignuti novac s bankomata ako nema dovoljno sredstava na svom računu i to neko mora da odobri. Ta poruka ide u sistem banke, odnosno u procesni centar. Za poruku koja kaže aitentaken navela je da znači da je preuzela novac i da je to poruka sa hardverskog nivoa kada je bankomat isplatio novac. Potvrdila je da je uobičajeno da prikazuje ranije poruke. Primijetila je neuobičajene poruke i ubacivanje nečega u cardrider čitač. Istakla je da se nisu vidjele te aplikativne poruke, transactionrequest, transactionreplay i cashrequest. Onda se vidio niz tih poruka 5, 10, 15, 20 uzastopnih sa hardverskog. Mišljenja je da te poruke znače da je novac preuzet sa bankomata 10, 15, 20 puta. Za tu vrstu napada na bankomat je kazala da je interno zovu jackpotting, zato što se to stavlja u poređenje sa kockarskim mašinama gdje se sa nekom kombinacijom odjednom dobije velika količina novca. Svojom internom analizom došli do zaključka da je u toj jednom bilo trigerovanje nečega. Navela je da trigerovanje znači okidanje nečega, što je sjedilo negdje u softverskom dijelu bankomata da je isplatilo veliku količinu novca, a da je aitentaken značio isplatu i preuzimanje uzastopno određene količine novčanica koja je izbačena iz bankomata. Istakla je da može na bankomat doći klijent kao korisnik kako bi napravio jednu transakciju i uzeti novac, ali da ne može biti 10 uzastopnih, 20, 30, što su tad prvi put vidjeli. Ostavila je mogućnost da je ubačena neka vrsta kartica i da su vidjeli neke brojeve kao da je card ubačen, ali ipak je mislila da to ne mogu. Za proview aplikaciju je rekla da je to aplikacija DiebolNixdorf proizvođača, koja je napravljena po industrijskim standardima i kao takva validirana i certificirana da se može koristiti za tehnički monitoring bankomata. Navela je da se sastoji od tri komponente. Jedna komponenta je serverska komponenta, druga je klijentska koja se instalira na bankomate, a treća je konzolna aplikacija koja se instalira na radne stanice operatera. Istakla je da je uloga klijentske, koja se nalazi na bankomatu, sakupljanje poruke sa komponenti ATM o statusu tih komponenti da to prosljeđuje na server, a na serverskoj strani se te poruke arhiviraju i eventualno mogu da se obrađuju, a za konzolnu aplikaciju da služi da se vidi status tih komponenti pojedinih bankomata. Za statusne komponente je navela da status znači zaglavu isplatnog modula, zaglava kartice u čitaču. Objasnila je da ako čitač radi i transkakcije idu kako treba, može se vdijeti na konzolnoj aplikaciji da je bankomat zeleno obojen i da je to ustvari grafički prikaz svakog pojedinog bankomata koji je nakačen na taj server, dok je crvenom bojom označeno kad nešto ne radi. Potvrdila je da je ta aplikacija bila instalirana na bankomatima. Za pro agenta je navela da prima poruke i šalje ih na proview, pa taj proview prima poruke sa bankomatske aplikacije. Prema tome, postoji još jedna aplikacija za isplatu novca koja procesira, šalje poruke prema procesoru i, između ostalog, prema tom proview agentu koji to prosljeđuje na proview server. Istakla je da poruke o isplati sa ovoga bankomata nisu dolazile sa aplikativnog nivoa, odnosno da je aplikacija u momentu isplate bila nečim blokirana ili stopirana, jer bankomatska aplikacija nije radila. Potvrdila je da je to bilo prilikom neregularnih, neuautoriziranih isplata, odnosno neovlaštenih i da je aplikacija na neki način bila stopirana, jer nije prosljeđivala poruke, te da nije radilo ono što je trebalo da radi. Navela je da su njihovi operatori imali isti pristup kao i operatori u banci, zato što su mogli preko proview aplikacije pristupiti bankomatu koristeći aplikativnog usera. Na bankomatu postoje dvije vrste usera, administrativni i aplikativni. Pojasnila je da aplikativni nema sva prava, već samo ograničena kao administrativni user, jer oni nisu mogli npr. instalirati neki novi softver pomoću tog korisnika, nego je njihov tehničar morao izaći na teren i pristupiti sa administratorskim nalogom da bi neki novi softver instalirao na bankomat, ali su mogli izvršavati komande. U kontekstu komandi je navela da aplikacija omogućava da se uradi restart bankomata i provjere windows servisi, status servisa, pokupe logovi i kopiraju fajlovi.Naknadno su analizom uočili da je u tom periodu bio restart računara. To se vidjelo u porukama označeno. Potvrdila je da su te poruke bile uobičajene za restart. Za aplikativni pristup je navela da je to isti korisnik kojeg koristi i aplikacija, isti nivo prava, te da mogu da se izvrše određene komande. Istakla je da je za izdavanje naredbe bankomatu da isplati novac potrebno sofisticirano znanje, jer treba znati koju komandu pustiti i odraditi nešto. Nije joj poznato da li je prema njenom ugovoru dozvoljen pristup bankomatu i je li detaljno navedeno šta sve smije, a šta ne, jer u njenoj nadležnosti nisu ugovori i istakla je da tim za softversku podršku koji vodi, radi po principu zahtjeva od strane nadređenih. Od njih dobijaju zahtjev da nešto instaliraju, promijene i testiraju. Nije joj poznato da li neko drugi u firmi Payten ima takvo sofisticirano znanje, jer se mora ugasiti aplikacija da biste to odradili. To je tzv. vrsta blackbox napada gdje se dođe na bankomat, odspoji se PC sa hardverskog dijela. Navela je da ona nije u mogućnosti izdati naredbe bankomatu za isplatu novca, jer je to neovlašteno, ali da je to moguće fizički uraditi tako što se odspoji aplikacija i pusti komanda, kao što je neki kriminalac uradio. Nije ostavila mogućnost da to Payten uradi. Istakla je da im to nije dozvoljeno i da nemaju ništa sa novcem u bankomatu. Nije joj bilo poznato da li postoji neka zaštita zbog koje to nisu u mogućnosti uraditi, jer to nije regularan način rada. Navela je da je prije nego što se desio napad uobičajeno standardu kartičnih kuća da se na bankomat instalira kriptovana tastatura-epp tastatura, kako bi se mogao unijeti kriptovani PIN. Mora da bude prisutna IMV tehnologija koja je certificirana i služi za zaštitu podataka koji se čitaju sa kartice. Zatim, aplikacija koja se instalira na bankomat po navedenim standardima mora da se razvija po sigurnosnim zahtjevima te industrije kartičnog plaćanja. Potvrdila je da bila zaštita u tom momentu i to u ovom slučaju Askim uređaj modul, koji štiti krađu podataka sa kartica, a koji se montira na čitaču kartica. Istakla je da Payten nema pristup operacionom sistemu banke i da je nakon ovog događaja pojačan nivo zaštite. Od banke su dobili zahtjev da predlože niz mjera koje bi mogli da dodatno zaštite bankomat pa su predložili nivo mjera na nivou operativnog sistema bankomata, kao što je Disablo USB storage, zatim kompleksnije administratorske šifre, jedinstvene za svaki bankomat, pa implementaciju šifri za Bayo s računara i enkripciju dispenzera.Konstatovala je da nema savršenog sistema zaštite. Potvrdila je su logovi sačuvani za naknadnu analizu i isporučeni FUP-u i banci, te da je njen kolega pokušao da sa cijele mreže preko proview alata pokupi logove. Naposlijetku je navela da postoje dvije vrste logova sa proview servera, jedna je žurnal logovi u kome se zapisuje, u kome se vidi ko je, sa koje radne stanice i koji korisnički nalog je korišten da bi se izvršila određena komanda, te da se čak vidi koja se komanda izvršava i u koji dan i vrijeme.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da ne zna da li je restart bio aplikativni ili hardverski. Imali su logove, ali je istakla da nije specijalista da bi znala koje. Istakla je da se bankomat ne mora otvoriti i da se može napraviti nasilno bušenje i tako oštećenje bankomata. Mišljenja je da se za otuđenje novca nešto koristilo, ali nije sigurna da li je to bilo nekakav alat, sredstvo kao kartica. Navela je da ne bi mogla kao elektrotehnički inžinjer, koji radi u firmi koja se bavi i isporukom hardverske i softverske opreme za bankomate, doći pred bankomat i uzeti 100.000 maraka. Istakla je da je bila i administrativni i aplikativni korisnik, ali da kao administrativni morate otići na bankomat, pa s vama izađe predstavnik banke i bezbjednosti security, koji će otvoriti bankomat da biste instalirali softver na PC. Zaključila je da ga je i ovako bilo moguće instalirati. Navela je da je kolega sa hard diska bankomat Mhi su logovi završnih isplata, njih 90, odnosno poruke išle jedna iza druge i da je to sve trajalo oko pola sata. Nije mogla da kaže da li je svake sekunde, jer to nije imala pred sobom. Primijetili su da se dešavao jackpoting, kako to oni zovu, i odjednom onda bude regularna transakcija, pa opet krene jackpotting i regularna transakcija. Konstatovala je da se to dešavalo na nekim lokacijama praktično čitav dan. Potvrdila je da su oni kao firma Payten vlasnici bankomata i da njima praktično upravljaju, odnosno pružaju uslugu čitavog softverskog opsluživanja i hardverskog opsluživanja bankomata. Nije mogla da kaže koliko novčanica je moguće da se izda na tzv. usta bankomata, pošto za to imaju ATM inžinjera. Potvrdila je da govorila da je opljačkan bankomat. To da je opljačkan mislila je da je nedostajo novac, jer su to za nju bile neovlaštene transakcije. Potvrdila je da je u firmi Asseco bila zaposlena od 2015. godine. „Asseco“ je firma SouthEasternEurope, koja je postojala od ranije. Navela je da je 2018. godine iz te firme nastala druga firma koja se zove Payten. „Asseco“ firma se sastojala iz dva biznis odjela. Jedan biznis je bio bankarski softver, a drugi biznis je bio kartična industrija. Sjeća se da je E. tad bio direktor„Asseca“. Istakla je da su te dvije firme sestrinske i partnerske, jer su u istoj zgradi dijelile resurse međusobno. Navela je da kad je došla da su imali poslovni odnos tj. ugovor sa Sberbankom, alije u međuvremenu mijenjan. Konstatovala je da je svo vrijeme trajao taj njihov poslovni odnos. Od infrastukture koju su dijelili je navela AT infrastrukturu, istog menadžera ljudskih resursa, zajedničko računovodstvo, finansije i server. Navela je da standarde za vrijeme i radnu količinu novca koji se može isplatiti i druge parametre definiše banka, a sa kojom to dogovaraju. Iskustveno su zaključili da su se transkacije odvijale pogrešno i neispravno. Nije joj poznat standard. Konstatovala je da je njen kolega radio analizu hardverskih komponenti bankomata. Vidjela je da je komunikacija između njihovog ekspertnog tima u Beogradu i njenog kolege bila pisana i istakla da o tome postoji pisana dokumentacija, te da je ona učestvovala u analizi tih logova sa konzole. Izvještaj o stanju novca na kasetama su definisali nakon toga što se desilo. Istakla je da izvještaji u određenom momentu naprave presjek stanja na kasetama, ali i da prije nije bilo tako. Po njihovom mišljenju u ovom slučaju se radilo o malverskoj zloupotrebi. Rekla je da aplikativni softver instalira onaj ko komunicira sa hardverskim slojem i šalje naredbe o isplati. Potvrdila je da je kroz proview aplikaciju imali isti nivo pristupa i softverima i hardverima na bankomatu kao i zaposlenici i radnici banke. Nije znala da li su imali mimo toga, jer nije imala uvid u komunikacijsku mrežu banke. Navela je da je banka imala neku treću firmu koja je kontrolisalarutere. Potvrdila je da prvo mora proći i ući u banku da bi se pristupilo softveru bankomata. To je mislila da se mora ući kroz privatnu komunikacijsku mrežu banke, a ne fizički. Istakla je da upravo taj ruter razgraničava javnu mrežu internet i privatnu, pa zbog toga da bi neko ušao u privatnu mrežu banke morao je proći taj prvi, glavni ruter, a zatim da bi prišao bankomatu mora proći još dodatne rutere, koji čine skupinu mrežnih uređaja. Nije joj bilo poznato jeli to skupina 5, 10 jer je to njihova mreža. Nije joj poznato koja je komunikacija potrebna za to, pošto nije specijalista za to, ali jeste da je to internet komunikacija putem e-maila. Navela je da je prije bilo blackbox napada, kao što je npr. bilo u NLB banci prije ovog napada. Istakla je da su DiebolNixdorf bankomati bili napadnuti. Tada nisu dobili nalog da ugase USB, jer je to NLB sama završila. Potvrdila je da su o blackbox napadu poslali obavijest svim bankama, uključujući i Sberbanku. Od Sberbanke nisu dobili nalog da pojačaju zaštitu.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdila da su u Paytenu imali krizni štab, neovisan od onog u Sberbanci. Pored toga je potvrdila da su u svom sistemu primjetili jackpotting, zatim legalnu isplatu, pa opet jackpotting. Navela je da se u logovima moglo vidjeti kad je bio zadnji jackpotting. Te logove su predali FUP-u, koje je dobio forenzičar, pa banci. Konstatovala je da imaju te logove. Istakla je da je izvan njene nadležnosti kolika je bila objektivna šteta za Payten u vezi ovog nestanka novca sa bankomata koje su iznajmljivali Sberbanci. Izvan njene nadležnosti je i to da li oni iznajmljuju bankomate i smatrala je da bi to trebalo pitati njene nadređene, jer ona vodi tehnički tim. Potvrdila je da je za ovaj napad čula od svog kolege, ali nije znala kako je išao tok informacije.
Dakle, svjedokinja A.P. je u svom skazu objasnila da se ovakva vrsta napada na bankomate sa uzastopnim izbacivanjem novca u 20 ili 30 navrata naziva „jackpotting“, kao i da je za vrijeme neovlaštenog podizanja novca aplikacija banke za bankomate bila van funkcije i blokirana.
Svjedok A.O. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je zaposlen u firmi Payten na radnom mjestu IT inžinjer odnosno Scan LAN Support, gdje je i početkom februara 2020. godine bio zaposlen, da su njegove dužnosti bile instalacija novih verzija za razne banke plus Scan LAN Support, kao i kad se prva support ne riješi, onda on dolazi. Potvrdio je da su to sve verzije za rad bankomata, kao i da je 02. februara dobio dojavu vezano za nepravilnosti u radu bankomata Sberbank. Naveo je da ga je toga dana obavijestio kolega J.M., koji je radio s njim, a njega prethodno zaštitar s kojim komuniciraju kada imaju neke probleme, da se desila pljačka na tom bankomatu. Naveo je da su dvije-tri sedmice prije toga imali dva neuspješna blackbox napada i da su posumnjali da se radi o istom. Onda su preko kolege J.M. pitali zaštitare da li ima oštećenja na bankomatu. Istakao je da je tada preko proview kao monitoring alata u njihovoj firmi pristupio bankomatu u Bihaću i pokrenuo Support, koji je lokalni alat, gdje se obavljeno skuplja u jedan fajl. Nakon pregleda tih fajlova plus ovih događaja koji im se prikazuju na proview konzoli aplikacije ustanovili su da je došlo do zloupotrebe bankomata i isplate novca. Naveo je da su do nelegalne isplate novca na bankomatu došli na temelju pregleda hardverskih logova bankomata i eventa koje su dobili na proview, gdje se moglo vidjeti da nije u pitanju regularna transakcija, koja bi imala sve elemente, pošto kada dobiju te logove to znači početak transakcije, drugi je pročitan trag sa kartice, treći je ukucan PIN i četvrti je zahtjev poslat prema procesoru.Odgovor od procesora i isplata sama znači preuzimanje kartice i novca, a kraj transakcije je normalan tok transakcije. Naveo je da je bilo neuobičajeno što je oko dvanaest sati prva isplata rađena tokom dana dva puta karticom sa koje se nisu mogli očitati podaci jer se jednostavno vidilo da je zapis ubačen, a kartica je međutim vraćena jer nije čitko i nije se moglo pročitati u skladu s tim. Potvrdio je da cijelo vrijeme govori o bankomatu u Bihaću. Istakao je da niko od njegovih nije restartovao bankomat, misleći na hard disk i da im je bio nepoznat razlog što su vidjelilogove da je izdata komanda na bankomatu, i to sa administrativnim pravima da se bankomat restartuje, što oni inače nemaju pravo niti mogu raditi preko proview aplikacije koju koriste. Bankomat evidentira karticu i ako ima bilo kakav magnetni zapis na kartici isti vuče bankomat i dalje preuzima čitač kartica, koji očitava traku potrebe sa magnetnog zapisa plus čip. Naglasio je da kada to uporedi onda ide dalje transakcija sasvim normalno, da čita podatke dalje. Mišljenja je da je samo očitan i da nije mogao uporediti sa čipom nikako te podatke,pošto nije mogao da iščita on je odbio tu transakciju i prijavio je MUP-u. Potvrdio je da je fizički nedostatak neispravna kartica i da bankomat evidentira brojeve kartica i to prikaže prvih šest, pa onda maskira sljedećih šest i prikaže zadnja četiri broja kartice. Pojasnio je da se brojevi maskiraju zbog standarda organizacija. Istakao je da puni trag dva podatka ne smije nigdje ostati upisan, kao i sigurnosti podataka koji štite od svega. Naveo je da su logovi koje su izvadili sa hardver logova sa bankomata bili dostupni do njegovog gašenja.Konstatovao je da ti logovi nisu bili dostupni nakon ponovnog paljenja zato što je sljedeći Federalni MUP izuzimao diskove iz bankomata. Naveo je da je negdje oko dva sata u Bihaću prvi put pokupio logove i da je nakon što im je banka javila da se pljačka desila na više bankomata pokrenuo na cijeloj mreži i uspio da se promijene logovi. Konstatovao je da je sa nekih uspio povući, ali da nisu uspjeli pokupiti logove sa onih koji su u međuvremenu ugašeni zbog pljačke banke. Taj je bio pokrenut kada je drugi put pokupio iste logove, odnosno kad su napravljeni isti logovi. Potvrdio je da je to bilo na bankomatu u Bihaću. Kada ga je drugi put pokrenuo navečer oko šest, sedam ili osam nisu postojali žurnal logovi,koji su bili najnormalniji logovi i na osnovu kojih banka i oni gledaju tu transakciju. Pobrisani su svi logovim, svi ti tragovi, odnosno logovi, što mu se činilo da je bio zadnjih trideset dana ili čitave godine. Naveo je da su postojali izbrisani kadrovski logovi koje je već ranije prikupio. Kod brisanja žurnal logova je istakao da se mora imati određena administratorska dozvola i da on kao predstavnik firme Payten briše svakih 365 dana kako je već postavljeno na toj fazi. Nije mogao pretpostaviti ko ih je u ovom slučaju izbrisao. Naveo je da preko monitoringa gledaju da li je sve u redu hardverski, je li bankomat dostupan i da li ima nekih grešaka na određenim uređajima, i tako dalje. Istakao je da osim njegove firme proview aplikaciji mogu još pristupiti uposlenici banke koji su dobili ta prava. Aplikaciju instaliraju bančini IT ljudi koji imaju pravo da je instaliraju na tim mašinama, a username i password banka na zahtjev dobija od strane administratora sistema proview. Potvrdio je da se on nalazi u Beogradu. Ostavio je mogućnost da su bila dva usera, odnosno dvije osobe koje su bile ovlaštene i imale instaliranu aplikaciju, s tim da ako je nečiji user npr. A. onda je i password isti. Naveo je da se na prvom logovanju može promijeniti password tako što će biti kompleksniji, koji će uključiti velika i mala slova, brojeve, jer se navedeni ne može koristiti za poslovanje. Istakao je da je njegova firma daljinskim putem koristila proview aplikaciju. Za drugu vrstu pristupa je naveo da je to fizički pristup bankomatu uz pratnju ovlaštenih osoba ispred banke, koji su uglavnom zaštitari. Potvrdio je da su izbrisani žurnal logovi. Nisu utvrdili da je neki neuobičajeni program postojao u operacionom sistemu, nego su bili obaviješteni u večernjim satima od strane banke da je njihov IT primijetio fajl koji se zove MM exe, jer je to drugi doz koji inače nije uobičajen fajl koji bi trebao tu da se nalazi. Kasnije su utvrdili da im je taj fajl mm.exe samo neki naziv i da je to exedelete program koji služi za duboko brisanje fajlova i određenih stvari za brisanje, gdje nije moguće nakon e-maila uraditi i povratiti ga. Naveo je da nije utvrđeno porijeklo, odnosno od koga je taj fajl i da je kasnije banka javila da je došao kroz njenu mrežu. Svaki administrativni pristup bankomatu znači dolazak na samu lokaciju u pratnji osoblja banke zaštitara i onda se po potrebama nešto instalira. Istakao je da nije uobičajno da se instalira osim ako su neke izmijene na samom aplikativnom nivou na zahtjev banke prostora ili su u pitnaju neke migracije sa jednog operativnog sistema na drugi i sa jedne veze aplikacije na drugu i tako dalje. Naveo je da serviseri Paytena imaju poseban alat kojim se radi dijagnostika samih uređaja, a to je poseban ključ koji služi za posebno testiranje uređaja kada imate grešku kako bi se ustanovilo gdje je greška. Naglasio je da se moraju imati određena prava da bi se to koristilo. Istakao je da se to dešava u iznimnim slučajevima u njegovom servisu gdje se popravljaju dijelovi, kada ta prava i posebnu skriptu sa kojima mogu raditi dijagnostiku uređaja samo ljudi koji su prošli obuke od njihovog brenderaWindovgigel. Potvrdio je da se za fizički pristup bankomatu mora ubaciti USB stik sa stvarima. Naveo je da se po pravilu bankomati ne smiju međusobno vidjeti i da bankomat treba da vidi procesora i ovom slučaju njihovmoritoring alat proview, odnosno dvije adrese na koje on gađa i sa kojima komunicira. Utvrdio je kada su na posao došli 03. u ponedjeljak radi velike analize, da se mogu pingati dislocirani bankomati koji su kod banke međusobno povezani GSM ruterima. Ping znači da ima fizička veza između bankomata i bankomata, što se ne bi smjelo desiti. Dislocirani bankomati se nisu mogli pingati sa bankomatima u poslovnicama, jer je vjerovatno bila drugačije podešena mreža i sve, dok su se ovi u poslovnicama mogli pingati, odnosno vidjeli su se ovi dislocirani, te da to nije u opisu uobičajeno da se tako radi. Potvrdio je da su u logovima za bankomat u Bihaću primijetili da je prije podizanja tih neuobičajenih isplata novca korištena kartica. Provjerili su logove za ostale bankomate i mišljenja je da je to bilo zabilježeno u logovima koji su dostavljeni FUP-u sa proview i da su se neke tri-četiri kartice pojavljivale na više mjesta u BiH u različito vrijeme. Potvrdio je da je prije svih isplata novca uslijedilo evidentiranje nekih kartica i da su sve kartice bile neispravne na način koji je objasnio. Po žurnal logovima i ovim logovima su vidjeli da su sve bile identično neispravne. Odmah ujutro su to dostavili Federalnom MUP-u. Naveo je da su pristup proview konzoli imali samo on i kolega J.M., koji su bili zaduženi da to nadgledaju, te da je svako imao svoj izvod. Za administrativni pristup je on instalirao te slajtove. Istakao je da je tehničar morao imati administrativni pristup da bi uradili instalacije. Naveo je da su administrativne šifre određivali i mijenjali svakom promjenom operativnog sistema verzija aplikacije, ali i da to sve zavisi koliko banka želi da prati standarde faktičke organizacije. Konstatovao je da je bankomat programiran da isplati maksimalno 40 novčanica u jednoj isplati zbog svojih harderskih ograničenja. Istakao je da nikada nije rađena veća količine, već čak i manje u Bihaću, i to najčešće 38 novčanica, a nekad i 35. Kasnijom analizom su gledajući logove na nivou aplikacije vidjeli da je na bankomatu regularna aplikacija koja služi za isplatu novca, pa tako nije mogla pristupiti samom hardveru, jer je nešto držala zaključano samo za sebe i svoja prava. Jednostavno su vidjeli te akcesore i riješili greške. Naglasio je da to znači da redovni korisnik između isplata nije mogao podići novac, jer mu je transakcija bila odbijena iako je tražio novac, s obzirom da je kešdispenzer bio nesposoban za isplatu. Ostavio je mogućnost da su u jednom bankomatu radili kompletno sve isplate i da se negdje dešavalo da su u toku cijelog dana radili na nekim bankomatima. Istakao je da je neko morao dati komandu da se bankomat restartuje i da on neće sam raditi restart, osim ako mu nestane struje.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je naveo da je jedini pristup mogao imati preko proview konzole, kao aplikacije za monitoring bankomata, ali da to nije pravilo, zato što tu aplikaciju ima više banaka iz regiona. Obrazložio je da su zaposlenici sestrisnke firme u Beogradu imali pristup bankomatima u mreži, tako što je naveo da je tu administrator sistem. Potvrdio je da je to nekada bila firma Asseco, pa da se kasnije razdvojio i ostao jedan dio za card biznis u Paytenu. Poznato mu je da je bio samo jedan administrator i rekao je da je on bio samo administrator na bankomatu. Potvrdio je da je proview konzola podrazumijevala samo digitalnu komunikaciju sa bankomatima bez ikakvog fizičkog prisustva. Dva su nivoa pristupa, jedan gdje će vam administrator sistema dodijeliti prava na konzoli kao korisniku i jedan dio pristupa na istom formatu. Potvrdio je da te nivoe dodjeljuje administrator sistema iz Beograda.Mišljenja je da su zaposlenici imali manji nivo ovlaštenja, a da su oni imali puno veći. Nije mu bilo poznato na koji su način IT iz banke vidjeli te fajlove, odnosno da li preko proview ili drugog pristupa, ali jeste da se moglo vidjeti koji su to fajlovi, te da su se neki mogli otvoriti, a neki ne, što je zavisilo od zaposlenika. Istakao je da je stvar banke vezano za mogućnost drugog pristupa. Naveo je da banka od njih kao firme koja kontroliše bankomate nikada nije zahtijevala instalaciju nečega što nije služilo svrsi. Oni održavaju kutiju bankomata kao vlasnici te kutije kod banke i održavaju softver i hardver te kutije. Naglasio je da nemaju nikakvog upliva za sve što je na nivou komunikacije. Potvrdio je da ako neko kao laik sjedne za računar i pristupi proview ili nekom drugom programu i krene digitalno prema nekom bankomatu, na tom putu će ga dočeti ruter koji se nalazi u banci, a koji bi po njemu trebao imati zaštitu. Kada prođe taj ruter naveo je da će vjerovatno ići prema izlazu tog računara i da na bankomatu opet ima neki drugi ruter koji ima zaštitu sa nekim pravima, te da nakon njegovog prolaska onda dolazi do bankomata. Istakao je da oni ne postavljaju rutere i potvrdio da programi na bankomatu imaju svoju zaštitu. Za zaštitu je rekao da ona mora biti urađena u skladu sa nekim standardima od strane sofisticiranog poznavaoca. Naveo je da oni koriste proview monitoring i da se tu nalazi serverska strana, te agent koji po određenom filteru šalje određene događaje prema IP adresi i određenom portu. Pojasnio jeda to znači da bi se znalo kojem bankomatu prići mora se imati IP adresa, koja se sastoji od brojeva i tačaka. Konstatovao je da to nije pisalo na ATM uređaju kod bankomata u Bihaću, nego je sve pomoću IP adresa. Ostavio je mogućnost ako je neko imao pravo pristupa da bi mogao prići, pa bi mu se otvorila mapa mreže i da bi vidio stotinu, dvije stotine i tri stotine nekakvih brojeva. Potvrdio je da nisu mogli nešto digitalno mijenjati i instalirati bez fizičkog pristupa bankomatu. Konstatovao je da je neko mogao, ali ne mora fizički pristupiti ako bi htio instalirati zlonamjerni softver. Ponovio je da preko proview konzole pristupaju bankomatu s ograničenim pravima koje ima aplikacija dignuta na bankomatu. Shodno tome, oni ne mogu mijenjati osnovne stvari na operativnom sistemu, kao ni zaštićene stvari, zato što su to ograničena prava aplikativnog usera koji ima samo pravo da uradi što mu je zadato po samoj aplikaciji, a po klasičnim pravilima organizacije. Nije znao da li neko ko nema to pravo može nešto digitalno instalirati prema bankomatu. Ostavio je mogućnost da to neko zna i da je očito da su to neki ljudi znali i uradili. Istakao je da se bez adminstrativnih prava sa userom korisnika koji vrti aplikaciju ne može uraditi ništa značajno na bankomatu. Naveo je da se USB priključak nalazi na računaru u bankomatu, tačnije unutar samog bankomata u gornjem dijelu. Negirao je da je to u sefu, jer je tu novac i ostalo. Potvrdio je da bi ga neko otvorio morao je prići bankomatu sa zadnje strane, ubaciti stik i otključati ga. Naveo je da za pristup bankomatu ne postoji bluetooth ni wireless. Istakao je neko ne mora imati karticu da bi izvršio zlonamjernu isplatu novca. Konstatovao je da je to bio triger na osnovu onoga što je vidio iz logova ili okidač za zlonamjerne isplate. Zbog toga što je sistem bio korumpiran neznači da se na monitoring alatu nije moglo vidjeti da je došlo do zloupotrebe. Naveo je da je nađen program koji je radio dubinsko brisanje, i to žurnal za tu godinu, ali da nije brisao hardverske logove i treisove. Prema njemu je vjerovatno bilo moguće da ti hardverski logovi budu na neki način izmijenjeni i korumpirani. Istakao je da ih je moguće mijenjati kad pristupite, zato što je to zapis kao svaki zapis. Konstatovao je da on ili neko drugi iz firme Payten to nije mogao uraditi niti kontrolisati zapis, jer je to radio operativni sistem. Nakon njegove promjene ostat će trag da je drugi datum i modifikovanje. Objasnio je da su njima i tužilaštvu trebali podaci, tačnije svi logovi sa servera u Beogradu kako bi rasvijetlili ko je sve pristupao bankomatu preko proview konzole. Naveo je da je on 02.02.2020. godine pristupio oko 2 sata, a iza 19 sati je računar koji se nalazi u njihovoj firmi koristio kolega A.O.. Istakao je da je od kuće pristupio računaru firme pa tek onda preko tog računara, te da je neko ko je sofisticirao mogao, da je imao pristup i pristupne podatke. Pristupanje računaru A.O. je obrazložio time što je na tom računaru u firmi bila podignuta aplikacija za monitoring bankomata, jer imate vikende i ostale dane. Istakao je da taj dan nije radio, jer je to bila subota ili nedjelja, i da je mašina bila podignuta da bi se moglo pristupiti bankomatu. Naveo je da je A.O. mjesec dana poslije prestao raditi zato što je bio nezadovoljan uslovima u firmi, pa je promijenio firmu. Preko monitoring alata su mogli najnormalnije pristupiti, s tim što su oni imali jedna prava, a banka druga. Istakao je da je banka uopšte imala neka prava koja nije trebala da ima, misleći na one iz banke koji su korstiliproview monitoring. Za njih je naveo da su mogli utvrditi da postoje loši serveri, malveri i zlonamjerni softveri. Smatrao je da bi njih trebalo pitati da li su na nešto posumnjali, jer su oni obaviješteni od strane banke da postoji fajl koji ne bi trebao biti na bankomatu. Naveo je da je banka donijela odluku za gašenje bankomata i radi toga je poslala zaštitare, bez da ih je obavijestila, zato što oni mogu uraditi samo restart. Potvrdio je da ga je banka samovoljno ugasila. Tom prilikom banka nije izgasila sve bankomate, pošto su na nekim samo izvađene kasete, a ostale je ugasila. Među bankomatima kojima nije mogao pristupiti bio je i onaj u Bihaću, koji je ugašen skroz kasno. Nije znao da li je ugašen poslije vađenja kaseta, ali kada jeste nisu mu mogli pristupiti. Nakon predočavanja svjedoku potpisa sa zapisnika o saslušanju sačinjenom u Sektorukrim.policije Sarajevo Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala broj 10/1-1-631/20/SP od 08.07.2020. godine, gdje u izjavi stoji da je rekao da su mogli pristupiti bankomatima Poslovnica Otoka, ATM Šentada i Aerodrom, te da je onaj na Aerodromu apsolutno neugašen i da su se na njemu mogli naći zlonamjerni kodovi, potvrdio je da su njegovi potpisi na tom zapisniku. Vezano za Aerodrom naveo je da je to moguće zato što su kasno pristupili, a na Aerodrom niko ne može ući kad hoće, pa ni zaštitar. Potvrdio je da je dva puta pristupio, možda čak i 03.02. ako nije bio ugašen, i da je vukao logove. Mišljenja je da je jedan restart bio poslijepodne, a drugi dva-tri sata iza toga poslije zloupotrebe, naveče oko 12 sati. Poslije kad su oni uhapšeni naveo je da je bankomat restartovan i da je nastavio sa normalnim radom i da je isplaćivan novac za korisnike dok nije došla zaštitarska agencija da izvadi novac. Potvrdio je da je nakon tog restarta bilo regularnih transakcija, ali i da se sav taj nestanak novca morao desiti prije toga. Zlonamjerni kod „procash“ nije dozvoljavaobankovnoj aplikaciji. Nije bio siguran da nije bilo i drugih zlonamjernih kodova, fajlova i super virusa koje su oni možda brisali i mijenjali ivente, logove, programe itd. Ne zna koliko unazad su brisani ti logovi i instalirani nekakvi kodovi. Ostavio je mogućnost da su to svo vrijeme mogli raditi, čučati, koji je zlonamjerni program koji nije aktivan. Potvrdio je su uradili nelegalnu isplatu novca. Kasnijom analizom je primijetio brojeve kartica, da su se pojavili na više mjesta u BiH na bankomatima, a da je jedan od njih bio onaj u Bihaću, čija se kartica prvi put pojavila negdje oko 12 sati i drugi put se to masovno desilo oko 2 i nešto. Naveo je da je prva isplata rađena oko 2 poslijepodne. Pretpostavio je da je kartica koju je otkrio imala upisanih prvih 6 brojeva i zadnja 4. Poslije te analize 03.02. su to dostavili FUP-u kako bi uradili nešto na otkrivanju ostalih počinitelja. Istakao je da su kasnije dobijali te zahtjeve i od drugih banaka, jer su se te kartice pojavljivale i na drugim bankomatima. Potvrdio je da je na karticama koje su se vrtile bilo 4 ili 5 različitih brojeva. Naveo je da su dvije sedmice prije toga bila dva neuspješna i jedan uspješni blackbox napad, te je pojasnio da je ovo oko kartica sasvim drugi vid napada. Objasnio je izuzetnu preciznost kad ima hardverske logove, tako što može do zadnje novčanice utvrditi koliko je isplaćeno. Naveo je da je par dana prije 29-tog uradio update na bankomatima Aerodrom i Otoka, a možda na još nekom. Konstatovao je da se na njima zaraza nije mogla proširiti zato što se radi o različitim tipovima bankomata, koji imaju svoju posebnu instalaciju. Potvrdio je da bi svakom morao pristupiti i da se šifre mijenjaju promjenom update, te da je bilo moguće da to uvijek uradi uz fizički pristup.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je naveoda je stepen sigurnosti bio takav da je zadovoljavao sve PCI DSS standarde klasične organizacije. Ponovio je da je blackbox napad bio fizički, koji je podrazumijevao obijanje bankomata rezanjem i bušenjem. Istakao je da je identična stvar bila na svim bankomatima Sberbanke, odnosno isti jackpotting urađen na svim onim koji su opljačkani, pa tako i na onom u Bihaću i Donjem Vakufu.
Dakle, i svjedok A.O. je u svom iskazu potvrdio na koji način je došlo do nelegalne isplate novca na bankomatima, ali i brisanja podataka o tome u sistemu banke, kao i da se više kartica pojavljivalo na bankomatima u više mjesta u BiH u različito vrijeme, prije ovih nelegalnih isplata novca, i sve su ove kartice bile identično neispravne, pa je takav slučaj bio i na bankomatu u Bihaću, gdje je prva takva isplata bila tokom dana karticom sa koje se nisu mogli očitati podaci.
Svjedok M.U. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je generalni direktor kompanije Payten, a ranije je bio član uprave društva Asseco. Payten je nekad bio poslovna jedinica u okviru Asseco SouthEastern Europe i rastom biznisa taj segment je izrastao u kompaniju Payten, koja je dio Asseco grupe, a isti je vlasnik i Asseca i Payten-a, Payten danas posluje u preko 20 zemalja. Koliko zna te kompanije nemaju bilo kakav odnos sa operativnim centrom SIA u Slovačkoj. Sav posao koji se radi na bankomatima radi se lokalno u Bosni i Hercegovini. Ono što imaju u Srbiji jeste monitoring server koji pokriva više desetina banaka iz cijele regije, između ostalog monitoring Sberbanke Sarajevo je „nakačen“ na taj server u Srbiji. Bankomati nisu poslovne jedinice i ne postoje podaci o poslovanju bakomata, to je sredstvo za rad, ali postoji nešto što se zove monitoring i taj monitoring server je smješten u Beogradu. Prvobitno je bio Asseco u Sarajevu i taj ugovor je poslije prenesen na Payten kad je došlo do odvajanja kompanija. SIA je procesna kuća koja ima potpisan ugovor sa bankom i oni su bave finansijskim transakcijama, a Payten se bavi tehničkim dijelom tog posla, ali se ni oni ne bave komunikacijom i mrežom, već to opet radi neko drugi i misli da u tom segmentu banka ima potpisan ugovor sa MIBO komunikacijama. Pro view je trenutno broj jedan software za monitoring na svijetu, ali je bilo moguće izvršiti napad na bankomate preko tog sistema ukoliko se ima password i username od računara. Napadač ne mora poznavati Pro view software zato što su u slučaju hakerskog napada i kompromitacije informacionog sistema banke svi podaci dostupni i hakeri koji su na visokom nivou mogu da u trenutku dok korisnik tog računara piše da čitaju šta piše iako imaju pristup njegovom računaru sa udaljene pozicije oni preuzimaju kontrolu nad tim računarom. Prvi put je imao sastanak sa upravom Sberbanke u februaru 2020. godine, bila je nedjelja, misli da je bio gospodin L. i J.S. i bilo je i drugih kolega iz banke i pokušavali su utvrdit šta se desilo i na koji način. Tema sastanka je bila hapšenje ljudi u Bihaću i nakon što je banka počela brojati novac ustanovila je da se na više bankomata to desilo. U Payten-u mogu vidjeti da bankomat tehnički radi ispravno, a operativni sistem SIA može znati koliko je novca u bankomatu, koji podatak Payten nema i ne vide iznose.
Sud je prihvatio iskaze svjedoka A.P., A.O. i M.U., koji su zaposlenici Payten d.o.o. Sarajevo, koje pravno lice je vlasnik bankomata koje je koristila Sberbank BH d.d. Sarajevo, i koji svjedoci su uglavnom iznjeli tehničke podatke vezane za rad njihove firme i rad bankomata, a iskaz svjedoka A.O. je u odnosu na bitne činjenice potvrđen iskazom vještaka prof. dr. Saše Mrdovića.
Svjedok E.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je diplomirani kriminalista i da je ranije radio u policiji, a sada je zaposlen u Raiffeisen banci na poslovima istražitelja, što podrazumijeva praćenje svih fraudolentnih tj. prevarnih aktivnosti vezanih za Raiffeisen banku, a samim tim i za ostale banke, jer surađuju po tom pitanju, a posao mu je također saradnja sa policijskim agencijama, tužilaštvima i sudovima. Ima certifikate koji pokrivaju tu oblast informacijske sigurnosti, kartičnog poslovanja i itd, a također ima 20 godina iskustva na tim poslovima. Dana 20.02.2020. godine, je bio prisutan u službenim prostorijama MUP USK, prilikom pretresanja pokretnih stvari koje su pronađene i privremeno oduzete od optuženih a vezano za bankovne kartice privremene oduzete od optuženog D.B. i njegov zadatak je bio da pročita magnetne zapise sa kartica i utvrdi da li je taj broj kartice koji piše tj. da li broj koji je odštampan na kartici iodgovara broju kartice koji je na magnetnom tragu. Od 12 kartica dvije su se očitale kao bankovne kartice od kojih se na jednoj slagao zapis na magnetnoj traci i ono što je bilo odštampano na kartici, što govori da je kartica ispravna i legalno izdata od banke iz Ukrajine, a druga kartica sa natpisom Pjetročka i vizuelno označena stilizovanim brojem 5, na sebi je imala odštampan broj kartice čija je banka PEREKRESTOK X5 KLUB i vođena je kao lojaliti card iz Ruske federacije, u pitanju je platna kartica i provlačenje te kartice kroz POS terminal sa magnetnog traga je očitan broj kartice koju je izdala komercijalna banka HUA NAN iz Tajvana i utvrdio je da je kartica naknadno rađena i da je na istoj promijenjen sadržaj magnetnog traga, a to je uobičajna aktivnost kod prevara sa platnim karticama i u zadnje vrijeme je vrlo rijetka jer su banke uvele čip na kartice, tako da se čip ne može kreirati i to je ostatak neke stare tehnologije, to mu govori da je na neki način dobavljen taj neki drugi broj kartice, da li je kupljen, ukraden ili na neki drugi način nekom razmjenom dobijen, da li je skinut sa interneta, bila je u pitanju VISA kreditna kartica. Uobičajeni razlog promjene tog magnetnog zapisa na karticama je prema dosadašnjoj praksi i iskustvu svjedoka kako bi te kartice bile korištene za skidanje novca sa tog računa kojem je taj broj kartice originalno izdat, što u ovom slučaju nije utvrdio, niti je utvrdio da je ta kartica bila upotrijebljena igdje na drugim bankomatima drugih banaka u BiH. Sačinio je i pisani izvještaj o svojim radnjama povodom tog utvrđivanja porijekla i brojeva kartica, ta kartica „Pjetročka“ u međunarodnoj bazi kartica se brendira kao lojaliti card kao kod nas što može biti PIKA kartica Merkatora, ili može biti nekog novca na njoj zavisi od biznisa izdavaoca kartice, i ova kartica je prihvatljiva samo u Rusiji samo u prodajnom lancu navedene kompanije, može biti npr. za skupljanje bodova prilikom obavljanja neke kupvine i sl.,a na upit suda sudski tumač Mujo Hajdarević je preveo da riječ pjetročka znači broj pet.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da on nije vještak ekonomske struke, da u platnom prometu samo banke izdaju kartice, a mimo platnog prometa imaju kartice i benzinske pumpe, i lojaliti kartice i itd., zatim da je X5 KLUB druga najveća maloprodajna kompanija u Rusiji, a komercijalna banka HUA NAN je zaista postojeća banka, odnosno zvanična finansijska institucija na Tajvanu, svjedok je potvrdio da je utvrdio da je na toj kartici na magnetnom tragu jedan broj a na kartici drugi broj i to je nezakonito. Poznato mu je da i BiH postoje firme iz realnog tržišta a ne finansijskog koje izdaju svoje lojaliti kartice kojima je moguće učestvovati u platnom prometu i vršiti plaćanje. Magnetne trake ostalih 10 kartice nisu bile čitljive POS terminalu tj. uređaju koji je koristio, ali se ne može precizno sjetiti sada za sve njih. Slip je rezultat čitanja magnetnog traga, a broj koji je izašao na slipu je ukucao na internetu u bazu VISA kartične organizacije da mu kaže ko je vlasnik i izdavalac te kartice i tako je došao do te informacije
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok je pojasnio da je u njegovom izvještaju ta kartica „Pjetročka“ sa brojem 5 na prednjoj strani navedena kao treća odozdo pod imenom „Tjameročka“ jer su kolege iz policije napisali pogrešno, pa je na upit suda sudski tumač za ukrajinski i ruski jezik Mujo Hajdarević naveo da takva riječ ne postoji i da je vjerovatno riječ o grešci u pisanju, a u izvještaju na stranici 1. je naveden njen serijski broj, a na stranici 3. kartični broj i broj s magnetnog zapisa .... Provjeru bankovnih i drugih kartica oduzetih od optuženog, je izvršio putem uređaja koji se zove prenosni POS terminal, koji je vlasništvo Raiffeisen banke i radi samostalno, odnosno nije zakačen na mrežu.
Na upit optuženog O.Z. svjedok je naveo da mu je poznat pojam magnetnog ključa i magnetne brave a radi se o karticama koje se koriste da bi se ušlo u neku prostoriju npr. hotelske sobe, te optuženi navodi da se kod njih dosta koriste te kartice da bi se ušlo u neke zatvorene prostore npr. u garaže, zgrade i sl.
Na osnovu uvida u zapisnik Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje pokretnih stvari, tj. bankovnih kartica od tada osumnjičenog D.B., a radi se o 12 plastičnih magnetnih kartica pobrojanih u zapisniku, a kojem su osim ovlaštenih službenih osoba FUP-a Sarajevo, osumnjičenog i njegovog branioca prisustvovali i krim. tehničar USK Š.Č.i stručna osoba za sigurnost kartičnog poslovanja Reiffeisen Bank d.d. E.M., nakon čega je sačinjen i izvještaj o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-49/20 od 21.02.2020. godine i izvještaj o pretresu oficira za zaštitu podataka Eldina Mulića od 30.03.2020. godine, u kojima je navedeno da je jedna od ovih kartica zv. „Pietročka“, sa brojem 5 na prednjoj strani, čiji je broj magnetnog zapisa 406770******7109, a to je kartica za koju je svjedok E.M. u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je tu karticu izdala X 5 Group odnosno komercijalna banka Hua Nan sa Taiwana, i utvrdio je da je ta kartica naknadno rađena i da je na istoj promijenjen sadržaj magnetnog traga, jer je na toj kartici na magnetnom tragu jedan broj, a na kartici drugi broj, i to je nezakonito, što je uobičajena aktivnost kod prevara sa platnim karticama.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka E.M. kao stručne osobe kada se radi o bankovnim karticama, istražitelja Raiffeisen banke koji je naveo da sarađuje i sa svim ostalim bankama kada se pojavi sumnja u određene prevarne aktivnosti, koji je kao stručna osoba u smislu odredbe člana 65. stav 3. ZKP FBiH prisustvovao navedenom pretresanju plastičnih magnetnih kartica dana 20.02.2020. godine.
Svjedok S.D. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlena u Sberbank d.d. Sarajevo na radnom mjestu direktora poslovnice Lukavac, gdje je bila zaposlena tokom 2020. godine. U mjesecu februaru 2020. godine dobila je nalog od direktno nadređenih da pregleda dislocirani bankomat, takozvani ATM13 za koji je bila zadužena kao direktor, a za koji misli da se nalazi u TC „Bingo“ u Lukavcu na adresi Lukavačkih brigada bb. Istakla je da joj je samo bilo poznato da je taj nalog dobila da organizuje otvaranje poslovnice i brojanje bankomata na dislociranoj adresi i da je bila nedjelja kada banka nije radila, te da misli da je to bilodrugog februara. Navela je da je razgovarala sa svojim pretpostavljenim N.H., direktorom regije, koji je otišao na mjesto u poslovnicu i pošto je ona iz Tuzle, da u tom trenutku nisu imali dovoljno vremena da organizuju prevoz tako da nije u tu nedjelju išla u poslovnicu. Pozvala je svoje zaposlenike i organizovala da budu ispred banke u određenom periodu i navela da se ne sjeća u koliko sati, ali da zna da su tu svi bili otprilike za nekih pola sata. Navela je da su sačekali zaštitarsku agenciju „Security“, jer su oni u svakom slučaju po proceduri obavezni da te kasete, odnosno novac koji se doprema, oni dopremaju, znači čekali su novac da dođe u kasetama. Nakon toga su kolege prebrojale kasete sa novcem, koje su dio svakog bankomata. Po proceduri kasete se otvaraju i slijedi fizičko brojanje novca. Također je navela da su kasete stigle sa dislociranog bankomata ATN13 iz Lukavca i da je prilikom brojanja novca utvrđeno da u njima po stanju koje su imali elektronski po izvještaju i stvarnom stanju, nedostaje oko 100.000 KM, za tačan iznos nije bila sigurna. S obzirom na praćenje stanja bankomata postoje izvještaji koji se dva puta dnevno dostavljaju na e-mail adrese zaposlenika. Objasnila je da se na svakom izvještaju očituje stanje po svim kasetama i da postoje četiri kasete u svakom bankomatu za sve različite vrste apoena od 10, 20, 50 i 100 KM, te da se u svakoj kaseti nalaze iste novčanice, odnosno isti apoeni. Razliku od 100.000 KM su utvrdili na osnovu izvještaja od kolega iz Sarajeva iz centrale s glavnog trezora, koji su dostavljeni u periodu za koji ne bi znala reći, ali to sve ima u e-mailovima. Navela je da su u odnosu na taj izvještaj koji su dobili utvrdili razliku koja je fizički brojana, a da izvještaj o trenutnom stanju novca na svakom od bankomata dobiju na e-mail u obliku tabele. Navela je da se radi o programu koji je gotov i dostavljen te da nema fizičkog brojanja novca. Naposlijetku je navela da su imali posljednji izvještaj koji im je dostavljen u petnaest sati vezano za vremenski period u kojem je podignut novac u navedenom iznosu i da je njen nadređeni bio na licu mjesta što se tiče poslovnice Lukavac.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da nije bila u poslovnici u nedjelju 02.02. i da nije prisustvovala brojanju novca iz izvještaja koji dolazi elektronskom poštom. Radi utvrđivanja stanja bankomata u poslovnicama dislociranih i ovih koje se nalaze u okviru poslovnice to je rađeno po proceduri brojanja, s obzirom da se radio dislociranim bankomatima i da zaštitarska kuća preuzima te kasete i nosi. Plombe se prvo skidaju, onda otvaraju kasete i broji novac koji se nalazi u njima, te da serijski brojevi novčanica nisu bili popisani i da se taj popis ne radi ni za jednu valutu kada se radi o brojanju novca. Navela je da u tom trenutku nema podatak o tome da li su plombe numerisane i hipotetički je potvrdila u tom slučaju da ako plomba nema broja, a ona je olovna plomba sa jednom sajlom željeznom kojom se to veže, mogao je staviti bilo ko ko puni tu kasetu.Potvrdila je da je direktor i navela da se njena ovlaštenja u okviru poslovnice odnose na organizaciju rada na taj način da se ne osjeti nikakav problem, odnosno da se za sve svoje zaposlenike koji su zaduženi za određene planove s njima zajedno ispoštuje sve to što im je zadato. Navela je da je fizičko brojanje novca bilo kasnije, a ne u 15 sati. Nije znala da kaže kada je bilo prethodno faktično, odnosno fizičko brojanje novca u bankomatu, ali je istakla da se za to dokaz može naći u izvještajima koji prave. Redovne popise imaju onako kako se prazni bankomat, odnosno eventualno svakih 7 do 10 dana se rade iste aktivnosti, fizičko brojanje novca, ali da ne bi napamet znala reći da li je prije toga, a da ima u poslovnici. Navela je da ne zna da li je nestanak, odnosno manjak nastao od 15 sati 02.02 il 01.02. ili tih 7 dana prije ili koliko već. Naposlijetku je navela da samo određeni zaposlenici sukladno odluci o suključarstvu imaju pristup kasetama, ne svi, koje se pune i plombiraju u poslovnici, ali u posebnoj prostoriji.
Na upit optuženog D.B. je navela da njihovi bankomati imaju ugrađenu kameru za snimanje.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdila se radi o bankomatu ATM13 u ulici Lukavačkih brigada, općina Lukavac te da više osoba, njih dvoje, koji su blagajnici i zaposlenici banke, imaju ključeve od bankomata, a pored njih tu su i zaštitari koji nisu zaposlenici banke. Napomenula je vezano za utvrđivanje prethodnog stanja kakvo je bilo u 15,00 sati da nije utvrdila ništa, već da su iz centralne banke iz trezora dobili taj izvještaj koji im je dostavljen kad su dostavljena sredstva. Potvrdila je da zna da li je njena obaveza kao direktora da provjerava novčano stanje bankomata za koji je zadužena, da li treba eventualno dopuniti, ali da nema podatak koliko ovaj bankomat može općenito najviše primiti novca, te da zna po procedurama banke koji je maksimum, te da se slaže da svaki bankomat ima svoj limit. U svaki bankomat se stavlja onoliko novca koliko se prosječno u tom dijelu mjesta ili grada troši i svaki ima prema propisu, odnosno proceduri, koju je banka odnosno Uprava banke donijela, svoj blagajnički maksimum i za svaki bankomat je taj maksimum različit. Potvrdila je da je zadužena za bankomat u TC Bingo u Lukavcu, da joj neko signalizira da više nema para i da ljudi ne mogu dići svoj novac. Naglasila je da se redovno dobijaju izvještaji koji im signaliziraju koliko je novca u bankomatima, a te izvještaje dobijaju redovno dvaput dnevno.Zaključila je da ne zna ko im je otuđio novac sa navedenog bankomata.
Na upit optuženog O.Z. navela je da je prema procedurama sve zaštićeno, s obzirom da je posao povjeren zaštitarskoj agenciji „Security“, čiji je zadatak da svojim svim resursima zaštite novac dok ne dostave u aparat u kutiju, što znači da je sve zaštićeno, s obzirom da su kasete manipulisane ljudskom rukom, odnosno zaštitarskom agencijom. Mišljenja je da su jednako zaštićeni dostupi kasetama prilikom dostave i kada su u bankomatu.Nije mogla dati informaciju da li je jednostavnije uzeti novac iz tih kaseta dok su one u transportu ili kad se postave u bankomat i izvuku odatle iz bankomata, jer kad novac izađe iz banke ona nema uvida u njega.
Na upit suda potvrdila je da svaki bankomat ima svoj neki blagajnički maksimum, zavisno od lokacije i koliki je promet, te da ovlaštenje imaju dva blagajnika kao suključari, koji bi po pravilu da niko nikad sam ne radi, morali uvijek biti zajedno kad se manipuliše s novcem.
Svjedok N.H. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlen u Sberbank d.d. Sarajevo na radnom mjestu direktora regije Tuzla, gdje je i tokom februara 2020. godine bio zaposlen. Naveo je da je u tom periodu dobio naredbu za vanredno brojanje novca u banci na bankomatima, u popodnevnim časovima na neradni dan, dana 02. februara oko 18 sati nazvala ga je kolegica M.M. iz S. i kazala da trebaju hitno organizovati fizičko prebrojavanje novca u dislociranom bankomatu u Lukavcu, koji dakle nije u poslovnici. Istakao je da mu nije rekla razlog i s obzirom da direktorica poslovnice S.D. živi u Tuzli odlučio je otići u poslovnicu Lukavac, te je nazvao telefonom i zamolio da obezbijedi da tu u poslovnici budu prisutni i kolege koji su zaduženi za suključarstvo, jer kad se prebrojava bankomat sredstva u kasetama donese zaštitarska agencija, ali da bi se ona unijela u trezor moraju biti ovlaštene osobe koje rukuju ključevima i šiframa trezora. Naveo je da su u poslovnici bila dva službenika banke, A.H. bankar za pravna lica i E.M.1 saradnik za transakcijsko poslovanje, službenici zaštitarske agencije „Flek“, čiji je službenik bio zadužen za poslovnicu da bi se moglo ući u nju, dok je agencija „Security“ radila transporte novca i donosila kasete iz tog dislociranog bankomata. Svjedok je potvrdio da je bio prisutan u poslovnici i lično vidio kasete. Naveo je da su kasete fizički osigurane, odnosno da su blindirane i postoji kao metalna žica koja se provuč i stavi se plomba, na kojoj postoji šifra poslovnice na koju se odnosi i znak Sberbank. Također je istakao da te kasete zatvara i otvara službenik u poslovnici u trezoru, te da plombe nisu bile kompromitovane, odnosno da su bile čitave i u redu. Svjedok je naveo da kasete nisu otvarane, fizičkim prebrojavanjem sredstava u kasetama konstatovali su da stvarno stanje novca u kasetama ne odgovara knjigovodstvenom stanju. Inače u poslovnici manjak, odnosno višak, konstatuju se kada ne odgovara knjigovodstveno i stvarno stanje. Konstatovali su manjak nekih 114.000 KM, što je neoubičajeno veliki i nenormalan manjak. Potvrdio je da u njihovom sistemu knjigovodstveno stanje znači da bankomat daje podatke o knjigovodstvenom stanju u banci i da u svakom momentu imaju stanje svake blagajne, te da svaki bankomat ima svoju neku blagajnu i da upoređuju ta stanja. Naveo je da se prilikom punjenja bankomata izvuku takozvani slipovi, to je papir koji govori koje je njegovo knjigovodstveno stanje, a koji se izvlače na listu mjesta. Svjedok je naveo da u slučaju manjka ili viška dalje istražuju šta može biti, jer postoje nekad neke transakcije zabilježene pa se onda nađe šta je i obavijesti se klijent. Istakao je da je taj dan radila zaštitarska agencija i da jedino oni mogu izvlačiti slipove te da nisu bile evidentirane transakcije koje bi upućivale na isplate koje su stvorile manjak. Potvrdio je da je postojao manjak bez evidentiranih transakcija na bankomatu i da je obavijestio kolegicu M.M. o čemu se radi, koja mu je kazala tad da postoji sumnja da su bankomati opljačkani i da se trebaju prebrojati ostali dislocirani bankomati. Naveo je da je riječ o bankomatu TC Bingo City Centar, bankomatu Čaršijski trg u Tuzli i onom koji se nalazi u zgradi Glavne pošte u Tuzli, te se uputio u poslovnicu Tuzla 1 koja se nalazi u Tuzli, kako bi organizovao prebrojavanje ova tri ostala bankomata. Istakao je da su uspjeli to veče oko 20 sati da uđu, imaju pristup do bankomata u Bingo City Centru i izvrše prebrojavanje. To nisu kod bankomata Čaršijski trg, jer nisu bili u mogućnosti da dođu do vlasnika prostora Čaršijski trg koji bi im otvorio da uđu, već je pored bankomata do ujutru kao fizička zaštita ostao jedan zaštitar, dok do bankomata pošte nisu imali pristup, jer oni imaju svoje obezbjeđenje i tako nisu imali mogućnost da uđu do tog bankomata. Nakon toga, oba su prebrojana sutradan ujutro. Naveo je da je prebrojavanje prvog bankomata bilo u poslovnici, a za druga dva sutradan i da nije lično vidio kasete. Također je naveo da su na sva tri bankomata utvrđeni neuobičajeno nenormalno veliki iznos manjka, i to u Bingo City Centru za čak preko sto devedeset hiljada, a za preostala dva preko sto hiljada manjka. Konstatovao je da nije bilo zabilježenih transakcija koje bi upućivale na te iznose, odnosno na te isplate. Svjedok je potvrdio da je u navedeno veče kada je dobio dojavu da vrši vanredno brojanje novca lično obilazio bankomate i da se nije moglo primijetiti neko fizičko oštećenje na bankomatima koje je neoubičajeno, pa da se čak sticao utisak da su u funkciji. Naveo je da na prvom bankomatu nije bilo nekih drugih tragova, ali da je na onom na Čaršijskom trgu i na BH Pošti primijetio skupa sa zaštitarima više instaliranih kamera u bankomatu, jednu izvana i drugu unutar bankomata, a koje su bile premazane na identičan način nekom kremom kao što je ruž za usne i tako nešto poput labela. Svjedok je naveo da tu veče nije bio na bankomatu u tržnom centru Bingo, već sutradan i da je bio isti trag premazivanja bezbojne boje. Istakao je da ne zna tačno u fening koliko je nedostajalo novca na tri bankomata, ali da je to okvirno oko sto deset-sto četrnaest hiljada na onom na Čaršijskom trgu, oko dvadeset hiljada kod BH pošte i na onom u Bingo City Centru oko sto devedeset hiljada, sto devedeset četiri hiljade. Potvrdio je da su plombe na kasetama bile sigurno ispravne i da su brojanju prisustvovala dva zaposlenika, te da ne zna da li postoji izuzetak kad se kasete broje u prisustvu jednog lica, jer inače ne radi taj posao i da ima tačna procedura kako se prebrojavaju ta sredstva i uvijek mora biti pravilo takozvano pravilo četiri oka, odnosno moraju biti dva prisutna.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je naveo da je imao naredbu za pregledanje bankomata u Lukavcu od kolegice M.M. iz S., koja ga je nazvala, a ne naredbu tužilaštva ili neke ovlaštene osobe, te da u tom momentu nije znao da je izvršeno krivično djelo niti zašto se broji. Potvrdio je da je znao za bankomat u Lukavcu i da postoji mogućnost da su kompromitovani drugi bankomati, ali da nisu znali. Kada su konstatovali manjak to su prijavili policiji, a prethodno kada se brojao novac bio je sa zaštitarima, čemu nije prisustvovala nijedna ovlaštena službena osoba. Naveo je da misli da se procedura za vođenje blagajni i bankomata tačno zove blagajničko poslovanje i s obzirom da ne radi tu vrstu poslova, niti je to dužan, da će to bolje znati kolegica M.2, te da neće biti problem da odbrana dobije interni akt na osnovu kojeg se vrši navedena procedura. Sjeća se da su zapisnici vanrednog brojanja novca u bankomatima, odnosno kasetama predati MUP-u, ali ukoliko nisu tu da su milion posto u banci. Prilikom svakog punjenja bankomata se uradi fizičko brojanje, dakle punjenje koje se desilo prije ovog vanrednog ima zapisan trag sa svim stanjima koliko je napunjeno i šta je i apoenskom strukturom. Potvrdio je da su kod svakog punjenja komisijski otvorene kasete, izbrojan novac i sravnjeno stanje, ali da ne zna kad je to tačno bilo na bankomatima i da postoji zapisnik. Naveo je da ne daje naredbu za punjenje bankomata i da se puni kad direktor poslovnice procijeni da ga treba puniti na osnovu informacije o knjigovodstvenom stanju, ali da pretpostavlja da je bio punjen u radnoj sedmici prije tog vikenda. Potvrdio je i da je mogao biti punjen deset dana prije, ali da bi to bilo evidentirano i postojao bi pisani trag. Da ga kolegica M.M.1 nije nazvala ne bi znao da su bankomati kompromitovani tih dana, a potvrdio da je po njegovom saznanju čitav manjak mogao nastati u tom periodu ako je punjen deset dana prije i do ovog drugog u tom periodu. Nakon punjenja bankomata i stavljanja u funkciju evidentiraju se određene isplate, i to su neke redovne isplate i one imaju evidentirane i u određenom iznosu. Nakon punjenja bankomata i stavljanja u funkciju evidentiraju se određene isplate, i to su neke redovne isplate i one imaju evidentirane i u određenom iznosu, ali razlika postoji između stvarnog stanja i tog koje je bilo počelo.Zaključio je da je logično da je manjak nastao pošto su isplate manje od onog iznosa koliko nema novca, ali da konkretno ne zna da je bio uzrok manjka i da su ga evidentirali. Hipotetički ne zna kako je novac mogao biti zamijenjen u kaseti. Svjedok je naveo da se specifikacije i zapisnik sa zadnjeg punjenja bankomata kao i apoenska novčana struktura nalaze u arhivi nadležne poslovnice, te da se uvijek mogu dobiti na zahtjev suda. Naveo je da se njegova ovlaštenja odnose na rukovođenje devet poslovnica u regiji Tuzla, koordinaciju rada direktora poslovnica, vođenja računa o planovima, njihovom ispunjenju i izvještavanju, ali da su mu za zastupanje na sudu potrebna posebna ovlaštenja, te da nije član uprave. Potvrdio je da je kod ranijih brojanja novca bio nekakav manjak ili višak, ali da su to bili sporadični slučajevi, pa se onda pristupa utvrđivanju razloga nastanka toga. Po njemu postoje različiti načini nastanka manjka i viška. Tako da će se kada bankomat uvuče sredstva i smjesti ih u kasetu naći višak, znati da je to ta transakcija pa će nazvati klijenta i objasniti mu šta se desilo, a manjak kada novac krene na usta bankomata po onim trakama i klijentu ako je tražio otprilike pesto maraka njemu izađe samo četristo pa jedna stotica ode u tu kasetu. Ponovio je da je zadužen za zakonsko poslovanje regije Tuzla i da mu M.M.1, direktorica odjela tehničke podrške može izdati neke naredbe, te da mu nije direktno nadređena, ali je po hijerarhiji iznad njegove funkcije. Također je ponovio da je u februaru prošle godine poslovnice obezbjeđivala agencija „Flek“, transport kao odvojenu funkciju radio je Securitas, ali da trenutno to sve radi Sekuritas. Potvrdio je da ulazna vrata banke otvara zaštitarska agencija, a ne zaposlenici. Paljenje i gašenje alarma kontroliše služba sigurnosti u Sarajevu, odnosno evidentira da je neko ušao u poslovnicu ili izašao iz poslovnice. Ne zna da to ne radi „Flek“, jer je službenik banke. Opisao je da se postupak plombiranja vrši na način da se željezna kliješta pritisnu i olovna kugla se samo utisne, a žica se provuče. Potvrdio je da na plombama postoji broj poslovnice, ali da nisu numerisane u smislu da sad svaka ima svoj broj i da nije svaki sljedeći put drugi broj, već uvijek je taj isti. Istakao je da ako se on pita da li je moguće ući na vrata na kojima ima katanac, da to nije moguće. Svjedok je naveo da ne poznaje niti je kada vidio optuženog. On lično ne zna u kojem je periodu tačno došlo do tog manjka, od zadnjeg fizičkog brojanja, odnosno punjenja. Nije mogao da kaže da im je zvanični operativni sistem banke dao presjek knjigovodstvenog stanja od 15 sati, ali da nije bilo fizičkog brojanja. Konstatovao je da je na kameri vidio neku smjesu kao kremu, a da su tu prethodno bili on i zaštitari, koji su prilazi bankomatu i nisu ništa dirali, te da ne zna ko je tu stavio kremu. Ponovio je da su dobili instrukciju da treba prebrojati bankomate i naglasio da u tom momentu nije mogao da sumnja na nekog drugog, jer je se nadao da su ispravni. Nije mogao u tom momentu da se tačno sjeti da li je bilo telefonskog poziva prema MUP-u, ali da nisu čekali policiju da otvore bankomate.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog D.B. je naveo da svaki bankomat ima barem dvije kamere, jednu unutarnju i jednu vanjsku. Po njegovom mišljenju bile su ispravne kamere koje su instalirane unutar bankomata.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdio da pune bankomat nakon što knjigovodstveno utvrde potrebu za tim, odnosno da nema dovoljno novaca i da neki bankomati zahtijevaju više novaca, u zavisnosti od toga koliko je blagajnički maksimum, odnosno koliko je dozvoljeno da se stavlja. Naveo je da kad se konstatuje da je knjigovodstveno stanje tako nisko da bi trebalo puniti, za dislocirane bankomate se obavijesti agencija Securitas koja će doći sa blindiranim autom da preuzme kasete i da unese te kasete, zamijeni ih, znači pune kasete za one koje su već tamo potrošene, a u poslovnicu vrate ove potrošene, dok ostavljaju ove tamo. Prema tome, one koje idu ka bankomatu pune se do onog maksimuma do kojeg se želi napuniti. Naglasio je da za svaku novčanicu ima po jedna kaseta, plus ova kaseta koja je kao rezervna mala direkt kaseta, što znači 4 redovne sa novcem i jedna ta rezervna prazna, te da u bankomate ne stavljaju apoene po 200 maraka. Istakao je da više ljudi ima zbog bezbjednosti, jer postoji tzv. kontrola četiri oka, odnosno jedan službenik ne može ući sam i pristupiti kasama, odnosno novcu. Ako jedan ima ključ onda drugi ima šifru, zato što je obezbijeđeno i šifrom i ključem fizički. To se odnosilo na blagajne unutar poslovnice. Potvrdio je da za bankomat postoji ključ i šifra plus šifra za alarm, te da je nekada prisustvovao otključavanju bankomata. Naveo je da se bankomat otključava neovisno od kaseta i da nije moguće doći do para bez ikakve povrede plombe. Svjedok ne poznaje niti je ikada sreo optuženog O.Z..
Na dodatno pitanje branioca optuženog O.Z. svjedok je odgovorio da mu je poznato da svaki bankomat ima određeni algoritam za izbacivanje novca, zavisno od toga koju strukturu ima u sebi. Dakle, nije nužno uvijek da se napuni bankomat sa istim iznosima i istom apoenskom strukturom, koja može biti različita, odnosno nekad može biti više krupnih novčanica ili manje, pa je zbog toga vrlo teško i procijeniti kolko treba vremena, ali da se to nemožezavršiti u jednoj transakciji, u smislu da odjednom izađe 194.000 KM. Naveo je da to mora potrajati nekoliko minuta, jer fizički ne može izaći tolko novca na usta bankomata. Istakao je da informaciju kojim je apoenima zadnji put punjen bankomat, kao dokaz pribavljen od strane branioca, može dati samo na zahtjev suda.
Na upit suda o procjeni je naveo da ako ima više krupnijih novčanica brže će izaći, a ako ima više sitnih novčanica, onda će trebati vremena da izađe u nekoliko navrata. Mišljenja je da su prilikom brojanja viškovi i manjkovi bili u „normalnom“ iznosu, najčešće do 1.000 maraka. Potvrdio je da je apsolutno neuporedivo sa iznosom preko sto hiljada KM i ponovio da je svaki puta rekao da su to neuobičajeno i nenormalno veliki iznosi.
Na pitanje branioca optuženog D.B. je odgovorio da su konstatovali manjak koji nije evidentiran i da nije mogao procijeniti ko je i kako napravio manjak. Naveo je da ako ne može utvrditi manjak da postoji procedura, ali da lično ne zna da je imao taj slučaj.
Na dodatno pitanje kantonalnog tužioca svjedok je odgovorio da kada utvrde postojanje manjka u bankomatima pristupaju redovnoj proceduri utvrđivanja porijekla i uzroka tog manjka, što im je u opisu posla, ali da samo u ovom slučaju nisu bili u mogućnosti da utvrde razlog, u smislu da imaju transakciju koja upućuje na to.
Svjedok D.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlen u Sberbank na radnom mjestu direktora regije Mostar, gdje je tokom februara 2020. godine bio zaposlen. Potvrdio je da je u tom periodu dobio naredbu za vanredno brojanje bankomata od strane A.M., direktora odjela sigurnosti, koji mu je naložio da pozove suključare u sve poslovnice kako bi se radilo vanredno brojanje bankomata. Naveo je da su došli prije u poslovnicu kako bi sačekali zaštitare u nedjelju 02.02. u poslijepodnevnim satima, a tu su bili još direktor P. i dvoje kolega, S.P. i A.Ć.. Onda su zaštitari došli po ključeve i otišli po sredstva iz bankomata koji su dislocirani. Naveo je da su u međuvremenu prebrojavali bankomate u poslovnici, gdje su utvrdili da nema nikakvih odstupanja, a zaštitari su donijeli sredstva iz bankomata u ulici Ivana Krndelja, gdje su uočili neslaganje nakon upoređivanja stanja sredstava u bankomatu i na slipu. On je bio sam lično prisutan kad su se brojali svi bankomati koji pripadaju poslovnici, a budući da nije suključar nije direktno brojao novac. Tu se nalaze četiri bankomata, a nedostatak, odnosno neslaganje su utvrdili na dva koja pripadaju toj poslovnici Mostar I, dok treći koji je napadnut pripada poslovnici Mostar II. Nije bio prisutan u poslovnici Mostar II, gdje su bili direktorica poslovnice i dvoje suključara. Istakao je da su kasete bile u sasvim normalnom stanju i potvrdio da su bile plombirane, te da plombe nisu bile oštećene. Prema njegovom saznanju nije bilo nikakvih vanrednih oštećenja i sjeća se da je na sva tri bankomata nedostajalo okvirno 390. hiljada i nešto više od toga. Po onome što dobiju prilikom punjenja bankomata vidjelo se da nedostaje novca i mišljenja je da nije postojao trag isplate novca na bankomatu. Potvrdio je da je zajedno sa predstavnicima Federalnog MUP-a obišao bankomate, te da su rađena tri uviđaja. Prilikom uviđaja koji je rađen naknadno, a ne popodne, uočili su da su kamere unutar bankomata bile nečim zamrljane, ali da se to ne može jasno vidjeti. Naveo je da svaki bankomat ima dvije kamere, vanjsku i unutarnju kod koje ima jedan prozorčić. Budući da Securitas upravlja kamerama zatraženo je od njih da se izuzmu svih hard diskovi. Nije se mogao sjetiti šta je sa tim kamerama kada je obilazio bankomate.
Na upit suda je odgovorio da unutrašnji prozorčić na bankomatu znači objektiv od kamere koji u biti snima face, a to je bilo zamrljano.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je potvrdio da je dobio naredbu direktora Odjela sigurnosti A.M. da zovne direktore četiri poslovnice, pa oni suključare u svakoj, kako bi se odradilo vanredno brojanje bankomata, ali da mu u tom trenutku nije ništa precizirao.Brojali su prvo bankomate koji su u poslovnici, budući da su oni tu, dok za dislocirane zaštitari trebaju otići po kasete, tako da se uvijek broje oni koji su u poslovnici. Nakon što su utvrdili manjak isti nisi prijavili odmah policiji ili tužilaštvu, već nadležnim osobama njihove banke, kojima su dostavili zapisnike komisijskog brojanja. Potvrdio je da je fizičko brojanje stanja na bankomatima bilo prilikom svakog punjenja, te da se neki bankomati pune brže, a neki kasnije i da je moguće da su se neki punili čak u petak ili subotu. Ostavio je mogućnost da je neki punjen 10 dana prije, te je istakao da nije član uprave. Naveo je da nikad nisu mogli utvrditi manjak, a da za to nisu imali objašnjenja. Potvrdio je da su ugasili sve bankomate po naredbi nadležnih osoba iz banke koji su im rekli da kada se isprazne da se više ne pale. Mišljenja je da je uviđaj rađen odmah sutra ili prekosutra u noć i da, budući da su bili ugašeni bankomati, u njima nije bilo ni kaseta niti novca. Naveo je da niko nije fizički čuvao bankomat i da misli da kamere iz bankomata snimaju videozapise, a ne slike. Vidio je videosnimke sa nekih kamera, ali nije siguran da Securitas pristupa uređaju koji snima, hard disku. Naveo je da zna ono što mora znati u svom poslu i da to prati, ali da ne zna kakva je veza bankomata i Securitasa. Vanjske bankomate otvara Securitas koji ima ključ i šifru i šifru za alarm, a oni daju ključ koji se nalazi u poslovnicama. Dio njegovog posla nije uopće to ko može biti prisutan kad se pune kasete van osoba koje su za to ovlaštene. U toj situaciji je gledao zato što je to bilo stvarno nešto vanredno, ali isto tako u procedurama ne stoji da je u tim vanrednim situacijama dužan to gledati. Naveo je da je jedno od njegovih ovlaštenja da bude prisutan, ali da može biti prisutan pri brojanju, inventurama ili punjenju i pražnjenju kaseta. Također, ni direktori poslovnica ne moraju, a ako su suključari mogu biti. Unutar banke se nalazi server soba za upravljanje videozapisima. Potvrdio je da je videozapise predao MUP-u, ali nije siguran da li i one iz server sobe niti ko i koliko dugo čuva te zapise. Nikada nisu bili zapisani serijski brojevi novčanica koji se nalaze i kojima se pune, već samo apoenska struktura. Tu noć je otišao u Policijsku postaju Mostar gdje je prijavio šta se desilo. Naveo je da već bila prošla noć, a kada je obavijestio FUP oni su sutradan došli do regionalnog centra, gdje su popričali i dogovorili da će taj dan raditi uviđaj, šta im treba pripremiti za to i tako dalje. Potvrdio je da se zapisnici o brojanju novca ovog vanrednog i zapisnici o zadnjem fizičkom brojanju, odnosno punjenju bankomata i apoenskoj strukturi nalaze u poslovnicama, a da bi došli do njih moraju pitati nadležne i da ih imaju za duže vrijeme, pa tako i za prošlu godinu. Ne zna tačno koliko, ali pretpostavlja da je to godinu dana. Sistem dva puta dnevno obavještava da kamere ne rade, da se pomjerio sat na bankomatu i da nije usklađen, a nakon toga još češće obavještava i direktor poslovnice dobija izvještaj u kojem se može vidjeti normalno stanje novca i ukoliko ne funkcionira neka od kamera. Tako je i on nakon nemilog događaja dobio izvještaj, ali ne i prije toga.Naposlijetku je naveo da svaka poslovnica ima svoje serijske brojeveplombe i da je to ona olovna pločica na koju utisnu kliještima ime poslovnice.
Na upit optuženog D.B. je naveo da misli da su u to vrijeme kamere unutar bankomata bile ispravne i funkcionalne, ali da mu to kao direktoru regije nije posao kojim se bavi.
Na upit suda je naveo da to svakodnevno prate i da imaju direktori poslovnica.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdio da je uviđaj obavljen naknadno i da mu je direktno nadređena direktorica sektora maloprodaje u Sarajevu. Nakon što su sve završili rečeno mu je da ode u policijsku stanicu da prijavi taj slučaj. U tom periodu koliko on zna nisu ubacivali novčanice od 200 maraka u pregradke. Nije bio siguran niti je mogao nagađati koliko je potrebno vremena ako nema apoena od 200 maraka da na usta bankomata bilo kom komandom izađe 165.000 maraka.
Svjedok M.T. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlen u Sberbank na radnom mjestu direktor poslovnice Gračanica, gdje je tokom februara 2020. godine bila zaposlena. Potvrdila je da je 02. februara 2020. dobila nalog za prebrojavanje novca u dislociranom bankomatu Plamingo i jednom u sklopu poslovnice. Nakon telefonskog poziva od strane direktora regije dobili su nalog da organizuju brojanje bankomata. Kontaktirala je dvije dvije kolegice iz poslovnice, pa su ušli u poslovnicu i obzirom da je dislocirani bankomat u objektu firme Plamingo, morali su zvati uposlenika te firme da otvoriti objekat kako bi mogli ući. Navela je da su došli zaštitari iz Tuzle, koji su preuzeli kasete od dislociranog bankomata i dostavili u poslovnicu, a što se tiče ovog u poslovnici njene kolegice su uzele kasete i zapisnički prebrojale. Utvrdili su da se stvarno i knjigovodstveno stanje u dislociranom bankomatu ne slaže, dok se u poslovnici slagalo. Sjetila se da je iznos koji se nije poklapao oko 57 hiljada. Navela je da su kasete bile svaki put neoštećene i zaštićene plombom, te da su njene dvije kolegice suključari kao i svaki put plombu presjekli makazama, otvorili i prebrojali neoštećene kasete. Potvrdila je da su tom prilikom dobili slipove i da je vezano za dislocirani bankomat uočena razlika stvarnog stanja i stanja sa slipa. Navela je da ne zna tačan datum kad su zadnji put izvršili presjek stanja novca u bankomatu, ali da je to u knjigama zabilježeno i da se može dostaviti. Istakla je da izvještaj dobijaju svakim danom osim nedjelje i ako je to bila nedjelja navečer, da su u subotu imali zadnji izvještaj. Potvrdila je da je obavijestila policiju nakon što je uočila da postoji manjak na dislociranom bankomatu, te da nije obišla taj bankomat. Nije joj bilo poznato da li je neko od njenih kolega izlazio sa policijom, ali da jesu kad se od tužiteljice izuzimao hard disk.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da je naredbu za otvaranje i brojanje novca dobila od nadređenog N.H. koji joj je rekao da broje bankomate i da postoji sumnja da su kompromitovani. Policiju je obavijestila nakon završenog brojanja novca i utvrđivanja manjka. Potvrdila je da je izvještaj dobila od procesnog centra putem mejla u 1 i 7 ujutro, ali kada se to dogodilo češće su dobijali par dana. Izvještaj dobijaju u formi tabele, a ne Excela, u koju je prekopirano kao iz jedne tabele i zalijepljenog mejla. Konstatovala je da se kompromitovani bankomat puni otprilike jednom mjesečno jer se prilično malo troši. Navela je da je moguće da je manjak nastao prije mjesec dana i da su zapisnike o brojanju tog bankomata mejlom proslijedili u Centralu, čije primjerke imaju. Poslije su u centralu poslali originale, ali se nije mogla sjetiti imena i prezimena ko je u službi. U poslovnicu tržnog centra je ušla zajedno sa dvije kolegice suključare, a prethodno im je poslovnicu otvorio zaštitar koji je imao šifru. Navela da je da to ne znači da njih četvero ulaze uvijek u isto vrijeme. Potvrdila je da se kasete pune u njihovoj poslovnici tako što se novac pripremi i to stotice, pedesetice, dvadesetice i desetice, kojima se pune četiri kasete, a nakon što budu napunjene zatvore se i plombiraju i uz prateću dokumentaciju predaju zaštitarima koji nose kasete u bankomat. Navela je da svaka plomba imaju broj poslovnice i da je soba u kojoj se pripremaju i pune kasete vratima fizički odvojena u odnosu na poslovnicu. Trezorska, kao i ulazna vrata, imaju jednu bravu, zatim ključ i elektronsku šifru. Istakla je da se radi o trezorskoj kasi, pošto se prvo isključi alarm, onaj krug koji se mora okrenuti da bi se otvorio trezor. Samo su dvije kolegice imale pristup kasetama s novcem koji se puni, a ona nije, nikad ne ide u prostoriju gdje se to obavlja, već samo kada vrši kontrolu.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog D.B. je navela da je u navedenom bankomatu instalirana i postavljena unutar video kamera.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je navela da nije 100 posto sigurna u kojoj se ulici nalazi dislocirani bankomat u kojem je nestao novac, a zove ga Plamingo po firmi zakupcu koja je tu smještena. Ponovila je da je obavijestila policiju i potvrdila da se taj bankomat rjeđe puni, te da nisu imali novčanice od 200 apoena. Rekla je da nema predstavu koliko je potrebno vremena da jedan takav bankomat izbaci na usta bilo kojom komandom 57.000 maraka, već da to može samo nagađati kao svi ostali. Navela je da ne poznaje optuženog.
Na pitanje branioca optuženog D.B. je odgovorila da postoji mogućnost da je neko u međuvremenu podizao novac. Branilac je svjedokinji predočio njenu izjavu datu u istrazi na zapisniku o saslušanju svjedoka u PU Gračanica od 04.02.2020. godine kada je navela da postoji mogućnost da je par klijenata banke u tom periodu podiglo neki iznos novca, a daleko manje od tog iznosa, ali da u tom momentu nemaju podatke o tome i da na tome radi njihova stručna služba. Istakla je da nema pristupa tome i da njena izjava da je u daleko manjem iznosu podignuto zato što za svo vrijeme, 15 godina njenog rada, nije se nikad za 57.000 KM za dan ispraznio taj bankomat.
Sud je prihvatio iskaze svjedoka S.D., N.H., D.M. i M.T. jer nema razloga da sumnja u njihovu vjerodostojnost, obzirom da isti nisu u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima. Svjedoci su opisali način na koji su saznali za neuobičajeni manjak novca u bankomatima Sberbank BH d.d. Sarajevo, u kojoj su svi zasposleni, i svi svjedoci su naveli da nije bilo nikakvog fizičkog oštećenja na bankomatima i da su plombe na istima bile neoštećene, pa je potrebno istaći da su svjedoci N.H. i D.M. u svojim iskazima naveli da su kamere na bankomatima na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca bile zamazane nekim sredstvom, kao i navod svjedoka D.M. da nikad na bankomatima nisu imali manjak za koji nisu imali objašnjenje, te navode svjedokinje M.T.da za 15 godina njenog rada u banci nije nikad ispražnjen bankomat u Gračanici za iznos od 57.000,00 KM za jedan dan, što kada se sve dovede u vezu potvrđuje zaključak o neovlaštenom dizanju novca sa bankomata u Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kojom prilikom su kamere na bankomatima bile premazivane nekim sredstvom, očito kako bi se stavile van funkcije da ne bi snimile osobe koje neovlašteno podižu novac sa bankomata. Svjedoci su naveli iznose štete na pojedinim bankomatima koji odgovaraju iznosima koje je iskazala uprava banke, s eventualno manjim odstupanjem jer je realno da se zbog proteka vremena ne mogu se sjetiti tačnog iznosa.
Svjedok M.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlena u Sberbank na radnom mjestu direktor poslovnice Zenica, gdje je i tokom februara 2020. godine bila zaposlena. Potvrdila je da 02. februara u nedjelju naveče dobila zahtjev od J.M. kao direktora regije i šefa trezora za vanredno brojanje novca u bankomatima. Poslovnica je imala tri bankomata, jedan unutar poslovnice, dok su druga dva dislocirana. Nakon dobijenog zahtjeva došla je u poslovnicu zajedno sa tri šalterska zaposlenika, direktorom regije i obezbjeđenjem „Security“, pa su onda pristupili vanrednom brojanju bankomata poslovnice. Mogli su izbrojati samo taj bankomat, zato što su druga dva dislocirana pa tako nisu imali pristup, jer se jedan nalazi u tržnom centru Džananović u Zenici, tako da je TC bio zatvoren i nisu imali pristup, dok je drugi bio na adresi u Masarikovoj ulici pri objektu BH pošte, vanjska strana bankomata je okrenuta na ulicu dok je unutrašnjost unutar BH pošte i BH pošta je takođe bila zaključana. Prilikom brojanja sve je bilo uredno i sve se slagalo sa apoenskom strukturom, odnosno nije bilo manjka ili viška, pa su odgovarali i izvještaji koji su dobili od sije i količina novca. SIA Slovakia obezbjeđuje izvještaje stanja bankomata da može u svako doba vidjeti kad bi trebalo pripremiti sljedeće punjenje, odnosno da se planira gotovina i da se ne desi da nema dovoljno novca kojim se opslužuju klijenti u nekom od bankomata. Prema tom izvještaju su utvrdili da je u bankomatu trebalo biti oko 59.000 KM, a da je to bio iznos 15.000 KM kada su komisijski izbrojali i ne znaju kako je nastala ta razlika. Ta razlika nije isplaćena klijentima jer za svaku transkakciju imaju i čiji je račun zadužen i kome je isplaćena, a maksimalan je limit pet transakcija dva puta po 750 KM, odnosno klijent može na bankomatu podići najviše 1.500 KM. Navela je da su komisiju prilikom brojanja kasete sačinjavala tri šalterska radnika, E.L. i A.Ć., uključujući nju i direktora regije, te još jedne šalterske zaposlenice. Kasete je donijela zaštitarska agencija „Security“ koja je angažovana za taj posao od strane banke, prilikom prijema kesete nisu uočili oštećenja, ali jesu da su plombe bile uredno zapečaćene. Potvrdila je da su izvršili brojanje stanja na trećem bankomatu, odnosno drugom dislociranom i da nije nedostajalo novca. Također je potvrdila da je dobila pozive da se ne može podići novac tamo na toj adresi u Masarikovoj, ali i da je pomislila da se to potrošilo i da su klijenti to podigli, pošto taj vikend nisu planirali puniti i smatrali su da je količina novca dovoljna do sljedećeg punjenja u ponedjeljak ujutro. Ne sjeća se klijenta koji je nazvao, ali je pretpostavila da je riječ o tome da nema novca i zamolila ga je da ode na drugi bankomat poslovnice. Prije nego ga je tu usmjerila on joj je rekao da je posumjao da mu je novac zadržan, pa je čekao i na kraju nije ništa dobio, te se bojao da nekom drugom novac ne bude isplaćen. Tog dana kada klijent nije mogao dići novac sjeća se da je u kaseti bilo otprilike oko petnaest hiljada.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da je ovlaštena da odobrava kredite do određenog iznosa, odgovara za poslovanje poslovnice i poštivanje procedura ispunjenja planova koje poslovnica ima. Kasete pune saradnici za transakcije po principu četiri oka. Navela je da plombe, koje se stavljaju na kasete, nemaju serijske brojeve i uvezuju se žicom, ali imaju posebna kliješta kada se provuče žica i provuče kroz plombu i kasetu bankomata onda se na tu plombu stisne jako i ostane pečat banke. Potvrdila je da im se kliješta dostavljaju od strane banke, ali da ne zna gdje se i kako proizvode. Bankomatu u Masarikovoj ulici se nije moglo prići, jer su postavili fizičku zaštitu. Potvrdila je da je zajedno sa direktorom vidjela da je bankomat zamazan nečim. Navečer su zvali zaštitarsku agenciju, jer nisu mogli sa sigurnošću da kažu šta desilo, a policiju je nazvala ujutro. Navela je da niko od policije ili druge ovlaštene osobe nije prisustvovao brojanju novca. Istakla je da pristup bankomatima i kasetama u poslovnici ima isključivo „Security“, koji im je dostavio plombiranu kasetu iz bankomata u Masarikovoj. Nije primijetila da plombe imaju serijski broj, već samo pečat. Nije se mogla sjetiti da li je bilo regularnih transakcija u tom periodu i navela je da nije nemoguće da se bankomat isprazni pa da zato ne isplaćuje novac i da ne zna zašto nije isplatio. Nije mogla reći koliki je bio tačan iznos, ali da to postoji u izvještajima banke. Potvrdila da je imala zapisnik o tome i odluku o imenovanju komisije, te da se ti dokumenti nalaze u banci. S obzirom da je od toga prošlo godinu dana nije mogla znati napamet koji je to iznos. Fizičko brojanje novca se radi na sedmičnom nivou, odnosno kako se koji bankomat prazni svaki put sve broje i ponovo pune. Istakla je da li je to bilo prije pet-šest dana zavisi od toga je li od prvog do petnaestog u mjesecu bilo više transakcija. Navela je da u slučaju sumnje da nešto nije u redu da imaju pravo na vanredno brojanje radi utvrđivanja toga kroz proceduru blagajničkog poslovanja i uvijek ima pravilnik kako da postupaju, te da se uvijek mora brojati komisijski, odnosno po principu četiri oka. Izvještaj o stanju novca na određeni dan u određeno vrijeme im šalje neko iz odjela za upravljanje efektivom ili direktor trezorskog poslovanja ili njegov zamjenik. Navela je da sa SIA-om nema direktnu komunikaciju i da joj on dnevno šalje za njena tri bankomata, s vremena na vrijeme u nekim intervalima direktor regije i SIA im šalje izvještaje za sve bankomate. Mogli su se desiti nekad neki tehnički problemi da se zaglavi neka novčanica ili možda da je transakcija rezervisana, a nakon toga oslobođena jer se bankomat bio ispraznio. Ponovila je da je u bankomatu Sberbank ostalo otprilike petnaest hiljada, koji se nalazio u kuperima u kasetama. Istakla je da je bilo najviše u kaseti za odbačene novčanice, što se inače ne dešava. Potvrdila je da kada se dešava neka greška i bankomat nešto odbacuje ili na novcu i na transakcijama, automatski se uključi i povuče iz svakog kupera po jednu novčanicu, pa ih spremi u kasetu odbačenih novčanica i tako se pušta u funkciju da se vidi da je sve u redu. Navela je da izvještaje redovno dobija i vidi koliko u kojem kuperu ima, ali i da se može desiti da ima manjak apoenske strukture 10 i 20, pa da bankomat neće raditi jer je bila veća potražnja i onda se opet mora puniti. Da bi reagovala razlika ne može biti 70% na koji ona gleda zbirno, jer može pokazivati da jedan kuper od 100 KM, što znači ima manje i da se on više potrošio u odnosu na ostale, ali bankomat će i dalje raditi. Tada ne zove da ga pune, zato što ima struktura do 50%, 20% da se opslužuju klijenti. Tu noć u obilasku s direktorom vidjela je namaz, te da su svi bankomati, odnosno mreža bili ugašeni, pa su krenuli.
Na upit optuženog O.Z. je navela da ne dozvoljavaju da se u potpunosti isprazni bankomat, nego planiraju punjenje nakon što automatski dobiju signal da na bankomatu nema dovoljno sredstava. Istakla je da limit uvijek zavisi od lokacije i koliko je banka po proceduri dozvolila da bude blagajnički maksimum i maksimum bankomata trezora. To znači da se zna koliko se može puniti kada vide da se po izvještaju nalazi malo gotovine, pa planiraju da li je vikend ili nije vikend i da li to može. Ponovila je da je nakon poziva klijenta pomislila da možda nema novca zato što nije petkom punila bankomat da bi bila 100 posto sigurna da ima, nego po količini novca koju je vidjela na zadnjem izvještaju, te je tako računala da to može pokriti vikend. Ostavila je mogućnost da bankomat ostane bez sredstava, ali i da je ona rijetka. Ponovila je da plombe nisu bile povrijeđene i smatra da se može doći do novca u kaseti bez povrede plombe i da je to bilo moguće samo na na takozvana usta bankomata. Ona nije punila bankomat sa apoenima od 200 maraka i nije joj poznato koliko je vremena potrebno da jedan bankomat na usta izbaci 40.000 maraka zato što je maksimalan iznos po jednom klijentu limitiran dnevno na hiljadu i po maraka, kroz dvije transakcije, ali da bi za to trebalo više vremena. Potvrdila je da je stari limit bankomata 244.000 bez apoena od 200 maraka.
Svjedok E.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu navela da je po zanimanju magistar ekonomskih nauka, zaposlena u Sberbank na radnom mjestu direktor poslovnice Tešanj, Kraševo, gdje je tokom februara 2020. godine bila zaposlena. Potvrdila je da je 02.02.2020. godine dobila nalog od njenih nadređenih da dođe u poslovnicu radi prebrojavanja određenog novca u bankomatu. Navela je da ju je u nedjelju naveče između 19 i 20 sati nazvala direktorica Sektora i rekla da postoji sumnja da su bankomati kompromitirani i da ona treba organizirati uposlenike i agencije Swordsecuriti, odnosno da ih treba pozvati u roku od pola sata da se skupe kako bi otvorili poslovnicu i pregledali bankomat. Istakla je da tako i postupila. Nakon što je zaštitar otključao poslovnicu ona i kolega, koji je zadužen za punjenje bankomata u poslovnici Kraševo, pristupili su bankomatu, otvorili ga i našli neuporedivo manji iznos novca u bankomatu nego što je trebao biti i nego što je knjigovodstveno stanje to pokazivalo. S obzrom da su u petak ujutro 31.01, dakle dva dana prije toga, bankomat napunili cjelokupnim iznosom od 200.000 maraka navela je da su otprilike znali da taj iznos neće biti potrošen u 48 sati. Potvrdila je da je kolege koji su punili bankomat u petak, a zašto su zaduženi po suključarstvu, pozvala u nedjelju na vanredno brojanje. Kod bankomata u Kraševu koji je kompromitiran unutar poslovnice, nije primijetila nikakvo oštećenje na kasetama, a navela je da poslovnica izgleda onako kako su je ostavili u petak popodne. U navedenu noć prilikom obilaska vanjske strane bankomata nisu ništa primijetili, pošto je bilo mračno, ali jesu naknadnoujutro da je mala kamera na bankomatu koja snima bila zamazana flomasterom ili nekom bojom. Istu noć nazvala policijsku upravu u Tešnju i prijavila šta se desilo. Potvrdila je da je to zapisnički konstatovala kada je vršila prebrojavanje novca. Navela je da za bankomat Sberbank Tešanj nisu imali informaciju da treba brojati, ali jesu za dislocirani bankomat na Jelahu, i to su organizovali navedenu noć, te da tu nije primijetila ništa neobično i da je sve bilo u redu. U sklopu svojih ovlaštenja bila je zadužena i za tu poslovnicu. Utvrdili su da je nedostajalo oko 170.000 maraka. U tom momentu nisu provjeravali sve transakcije koje su se desile od tog 31. jer bilo već kasno u nedjelju navečer. Navela je da nisu mogli utvrditi način na koji je nestao novac, odnosno da li ima trag o nestanku u smislu evidencije određene transakcije ili naloga da se izvrši isplata, jer su zaprepašteni kada su utvrdili da nema para koliko je trebalo biti unutra. Tek kada je policija došla naknadno i kad su se kamere pregledale, mogli su vidjeti šta se dešavalo. Potvrdila je da je uočila da su od petka do ponedjeljka bile zabilježene redovne isplate. Navela je da su dva lica koja su vidjeli bili pokriveni kačketom i sa jaknom, ali da lica nisu vidjeli. Naposlijetsku je potvrdila da je nadležna za poslovnicu u Tešnju.
Na upit suda je navela da su, kada je došla s njima, bile žute trake oko poslovnice, te da su došli inspektori koji su u kontaktu i dogovoru sa njihovim securiti odjelom u Sarajevu dapregledaju kamere, koje nisu direktno na bankomatu. Pošto pokrivaju sve unutar poslovnice, ne samo bankomat, vidjeli su kada su gledali kameru da su do bankomata dva lica naizmjenično dolazila, uzimala novac i odlazila. Ponovila je da pošto su bili kačket i podignuta jakna, da nije bilo šanse prepoznati face. Navela je da je mala kamera na bankomatu bila malo zamazana, ali da to nije vidjela niti je imala priliku.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je navela da su ujutro između 8 i pola 11 na kamerama vidjeli da dva lica uzimaju, te da je nedostajalo otprilike oko 170.000 KM. Unutar bankomata se nikad ne nalaze apoeni od 200 maraka, već oni od 10,20,50 i 100 maraka. Pristup unutrašnjim snimačima nema ona niti ima bilo ko, a u principu taj pristup imaju njene kolege u Sarajevu koje prate šta rade. Istakla je da je bila prisutna i gledala snimke kada je došla policija koja je dobila saglasnost iz Sarajeva da pregledaju iste u poslovnici. Snimke je gledala samo tog momenta, a ne dva, dva i po sata ili cijeli dan. Ona je dakle to samo gledala jer je zanimalo kada su to premotavali. Potvrdila je da se snimač nalazi u njihovoj poslovnici i da je posebno obezbijeđen u nekoj drugoj kancelariji. Ne može ga vidjeti izuzev kad tu prođe, a pogotovo ne šta se desilo prije 5 minuta jer niko od njih nema mogućnost da vrati kameru. Ponovila je da tu mogućnost ima samo Securitas uz konsultaciju, odnosno nalog iz Sarajeva. Navela je da bankomat puni kolega J.B. zajedno sa kolegicom sa kojom ima suključarstvo iz iste poslovnice ili iz Tešnja, te da u slučaju da jedno od njih ode na godišnji dolazi druga kolegica koja ima suključarstvo. Potvrdila je da oni pune kasete u toj poslovnici, ali ne i za Tešanj koji ima svoje kasete, bankomat i uposlenike. Ona je tu direktno tačno nadređena i kada tačno određeni ljudi koji to rade odu na godišnji i bolovanje, drugi dođe na osnovu odluke i preuzima šifre i ostale stvari. Za vanredno brojanje novca i imenovanje komisije za to ne treba odluke nego sama procedura o blagajničkom poslovanju u bankomatu. Potvrdila je da je tu noć malo prije 12 sati, prije pola noći zvala policiju nakon što ju je nazvala N.M. da to učini, a koja je poslovna direktorica i po hijerarhiji iznad nje. Potvrdila je da je Sword držao fizičko obezbjeđenje dvije poslovnice i da su tu noć ostali ostali uz bankomat poslovnice kao i one u Tešnju iako tu nije trebalo, a onda je novac izvađen iz bankomata i stavljen u trezor pa je bankomat ugašen. Prema tome trebalo je prebrojati samo one bankomate Jelah i Kraševo.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je navela da se samo jedan bankomat nalazi u poslovnici i da se ne sjeća koliko kamera je vidjela. Potvrdila je da je mala kamera unutar poslovnice bila zamazana i da ona pokazuje osobu na bankomatu i sve okolo bankomata. Istakla je da s obzirom da je bila nedjelja ujutro i da poslovnica koja je u tržnom centru VF Visa komerc i počinje raditi oko 10 sati ujutro, sve bilo pusto i da je primijetila troja ili četvera kola koja su bila parkirana na parkingu ispred tržnog centra. Prije toga u petak su napunili bankomat sa 200.000 KM. Ponovila je da nije bilo apoena od 200 maraka.
Svjedok A.G. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju diplomirani ekonomista, zaposlen u Sberbank na radnom mjestu direktor poslovnice Travnik, gdje je i tokom februara 2020. godine bio zaposlen. Potvrdio je da je u nedjelju u predvečernjim satima dobio poziv da dođe do poslovnice, okupi svoje uposlenike, pozove zaštitarsku agenciju, prebroje i čekaju u poslovnici daljnje instrukcije koje će im biti date. Poslovnica Travnik ima bankomat u Travniku u sklopu Poslovnice i jedan istureni bankomat na benzinskoj pumpi „Aba“ u Donjem Vakufu. Kada je došao iz Zenice, okupili su svoje uposlene koji su u tom trenutku bili dostupni, zovnuli su zaštitarsku agenciju i naložili da izuzmu kasete iz bankomata te ih donesu na brojanje u Travnik. Istakao je da kada su prebrojali bankomat u Travniku nije bilo nikakvih problema. Nakon što su donesene kasetice iz bankomata iz Donjeg Vakufa nedostajalo je cirka jedno 100.000 maraka, a od prisutnih pored njega kao direktora poslovnice bila su dva šalterska radnika M.K., A.K.2 i S.Š., osim jedne radnice, te zaštitari agencije Securitas. Naveo je da su kasete bile plombirane, tako da nije bilo nikakvih dokaza da su bile otvarane ili nešto slično, te da u tom momentu nisu mogli utvrditi kako je nestao novac. Tu noć je kao odgovorno lice pozvao policiju u Donjem Vakufu, a pošto je bio samo jedan dežurni i tako nije bilo dovoljno osoblja, rekli su mu da dođe odmah u 8 ujutro kako bi to prijavili. Tako je i postupio te je razgovarao sa policijskim čelnicima, koji su zovnuli krim. službu iz Jajca zato što to nije njihova nadležnost. Istakao je da je kamera bila više pozicionirana u odnosu na bankomat, tako da su najmanje informacija dobili sa te kamere, a najviše se dobilo sa kamera sa benzinske pumpe koje su bile sa strane pošto su direktno snimale šta se radilo na bankomatu. Ujutro je bio sa policijom kada su gledali snimke i potvrdio je da je gledao sa benzinske pumpe, ali ne i sa kamere od banke. Nije primijetio nikakvo fizičko oštećenje na bankomatu jer je bio onakav kakvog su ga zadnji put vidjeli nakon punjenja niti da je bilo nekih sumnjivih lica. Istakao je da nije imao pristup kameri koja je montirana u bankomatu nego samo onoj unutar poslovnice. Vidio je da je jedno lice došlo oko 7 ujutro i da je stajalo tu nekih 40-tak minuta i da su pare vjerovatno izlazile, tačnije jedan dio para. Naveo je da je to lice imalo naočale, kapu, kapuljaču i torbu, te da je to bilo sa strane benzinske pumpe i da se ne sjeća koje je boje bila jakna jer je to bilo prije godinu dana.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je naveo da ga je obavijestio kolega A.M., saradnik u Odjelu za sigurnost, da je nešto sumnjivo, te mu on nije nadređen i da ih obavještava za bilo šta što je vezano za sigurnost. Kada je od njega dobio poziv, rekao mu je da treba samo prebrojati bankomate. Nakon toga su prebrojali oba bankomata, uključujući i onaj u Vakufu. Potvrdio je da je onaj u Travniku bio u redu i da imaju zapisnik i odluke o vanrednom brojanju, koji su poslani kolegama u Sarajevu. Istakao je da to nije on predavao i da je policiji dostavljeno sve što je traženo, pa da im je i to dostavljeno ako su tražili. Naveo je da kako je bila vanredna situacija svi su došli da broje, i da u suštini postoji pravilo „četiri oka“ prema kojem najmanje dvije osobe trebaju da broje. Kada se kasete pune u trezoru u poslovnici uvijek idu dva šalterska radnika i bankar za fizička lica, a direktor poslovnice zavisno od toga o kojem je poslu riječ. Naglasio je da bankomat ne mogu puniti on i bankar za fizička lica, nego tu mora biti šalterski radnik i neko drugi. Nije znao da li kasete imaju serijske brojeve, ali jeste da imaju kliješta za plombiranje. Potvrdio je da se sve plombe nalaze u sefu trezora kao jednog isturenog odjela u sklopu šaltera koji je zatvoren, alarmiran i blindiran. Nije se mogao sjetiti kada je bilo fizičko brojanje novca. Naveo je da je taj bankomat punjen jednom ili dvaput mjesečno, zavisno od toga kada budu plate radnika jedne velike firme „Elit Bosna“ d.o.o. Travnik i kako ljudi dižu na bankomatu, pa shodno tome pune taj bankomat. Pregled faktičkog stanja na bankomatu i knjigovodstvenog stanja se dobije e-mailom i tako se uvijek može vidjeti koliko je stanje bankomata. Konstatovao je da nakon pregleda nije bilo nikakvih promjena i da su tek fizičkim brojanjem ustanovili da to nije taj iznos koji je na računaru. Ne sjeća se jesu li donijeli slipove i kakvo je bilo stanje na njima niti je znao da li su bankomati iste vrste i od istog proizvođača. Naveo je da je u banci pokazivalo da je on imao stanje 100 hiljada i ostatak, a kojih nedostajalo nakon brojanja. Tome nije prisustvovala neka ovlaštena osoba ili policija. Svjedok je naveo da se unutrašnji dio bankomata se nalazio u unutar pumpe koja je radila 24 sata, a vanjski je bio vani.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog D.B. je naveo da je kamera bila unutar objekta, ne na bankomatu, te da nije radila, kao ni da je bila oštećena ili zamazana nekom smjesom. Samo je bila gornja kamera iznad bankomata.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je naveo, da ih A.M. iz Odjela za sigurnost nije obavijestio da postoje neke neregularnosti u vezi bankomata ne bi to znao, jer je u sistemu bilo vidljivo da je stanje OK. Bankomati imaju četiri kasetice za novac, i to 10, 20, 50 i 100 KM, kao i onu petu u koju se kartica progura ukoliko neko ne povuče novac pa vrati. U praksi nisu stavljali apoene od 200 maraka. Nije tačno znao i mogao je samo pretpostaviti koliko je potrebno vremena da se na usta bankomata izbaci manjak neki 117. hiljada maraka.
Sud je prihvatio i iskaze svjedoka M.P., E.M. i A.G. kao vjerodostojne, koji su na sličan način kao i prethodni svjedoci opisali otuđenje novca sa bankomata Sberbank BH d.d. Sarajevo, u kojoj su i zaposleni, te i iz iskaza ovih svjedoka proizilazi da nije bilo fizičkih oštećenja na bankomatima na kojima je došlo do neovlaštenog podizianja novca, kao i da su kamere na bankomatima bile premazane nekim sredstvom u cilju njihovog onesposobljavanja, što uz vremensku povezanost svih ovih radnji upućuje na to da se radilo o jednom istom koordiniranom napadu na bankomate banke. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka, a naročito iz uvida u fotodokumentacije sačinjene od strane policije, u kojima su fotografije pojedinih bankomata, kako je navedeno u nastavku prilikom izlaganja pismenih dokaza, utvrđeno je da je do premazivanja kamera na bankomatima nekim sredstvom došlo na bankomatima koji se odnose na tačke 1., 2., 4., 7., 8., 9., 13., 14., 15., 16., 18. i 19., dakle na približno polovini bankomata Sberbank BH d.d. na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca, što se vidi i na pojedinim video snimcima na kojima je prikazano podizanje novca sa bankomata npr. video snimku koji se odnosi na tačku 9. optužnice tj. bankomat u Sarajevu, ul. Sarači, gdje se u vrijeme naznačeno na video snimku kao 02.02.2020. godine u 00:41:07 sati vidi počinitelj ovog djela, za kojeg će u nastavku obrazloženja ove presude biti navedeno da se radi o P.H., kako nekim sredstvom sličnim labelu premazuje video kameru na bankomatu, kao i video snimku koji se odnosi na tačku 18. optužnice tj. bankomat u Kaknju, gdje se vidi jedan od počinitelja ovog djela, za kojeg će u nastavku obrazloženja ove presude biti navedeno da se radi o I.H., kako takođe nekim sredstvom sličnim labelu premazuje video kameru na bankomatu itd.
Svjedok F.K. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da su početkom mjeseca februara 2020. godine, ne sjeća se tačnog datuma, u hotelu Maks u Kiseljaku u kojem je zaposlen, boravili ukrajinski državljani, zna da su u jednoj sobi bila njih trojica, dvojca su predali ukrajinske pasoše, koje su kopirali, kad tu došli da plate svjedok se zadesio na recepciji, nije ih puno gledao niti upoređivao sa slikama u pasošima, a nije mogao da potvrdi da se radi o optuženim. Oni su došli nekad u kasnim jutarnjim satima, otprilike između 5 i 6,30 sati i tražili sobu za tri osobe, tada je na recepciji bio svjedokov kolega V.. Posjeduju video nadzor sa šest kamera, dva ili tri dana poslije boravka tih ukrajinski državljana je davao izjavu u policiji i tom prilikom dobrovoljno predao video snimke nadzornih kamera.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je potvrdio da su ta trojica državljana Ukrajine došli u hotel 01.02.2020. godine, između 05,30 i 06,30 sati, i zadržali se tog istog dana do nekih devet ili pola deset, nije vidio gdje su otišli.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-15-1/20 od 07.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-15/20 od 07.02.2020. godine utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana izvršili privremeno oduzimanje snimaka sadržaja video nadzora instaliranog na objektu hotela „Maks“ u Kiseljaku od dana 01.02.2020. godine, fotokopije putnih isprava broj ... izdata na ime O.Z. i broj... izdata na ime I.T., a u fotodokumentaciji Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-20/20 od 27.02.2020. godine je na fotografijama 2. i 4. prikazana popunjena rubrika knjige gostiju hotela „Maks“ sa imenima O.Z. i I.T..
Dakle, ukrajinski državljani o kojima je govorio svjedok F.K. su bili O.Z. i I.T., koji su predali svoje pasoše i koji su zbog toga evidentirani u hotelu Maks, a treće lice s njima je izvijesno bio D.B., obzirom da je svjedok F.K. potvrdio da se radilo o tri ukrajinska državljanina, a D.B. je evidentiran na GP Šepak da je ušao u BiH zajedno sa O.Z. i I.T. dana 31.01.2020. godine, a nakon noćenja u hotelu „Maks“ u Kiseljaku 30/31.01.2020. godine su sva trojica sutradan 01.02.2020. godine otišli u pravcu Bihaća.
Svjedok A.Đ. je u svom iskazu naveo da je zaposlen u firmi Balkan Team doo Sarajevo koja se bavi iznajmljivanjem vozila rent-a-car i drugim uslugama, a tu je radio i tokom 2020. godine. Krajem januar mjeseca 2020. godine su iznajmili vozila Peugot 308 i Škoda Octavia ukrajinskim državljanima, pa je ukrajinski državljanin K.K. upravljao Peugeot 308, a Škodom Octavia ukrajnski državljanin V.1, a prezimena se ne može da sjeti. Tada je dobio poziv od uposlenika hotela Beograd koji se zove S.E., a koji se nalazi u Istočnom Sarajevu, koji ga je pitao ima li slobodno vozilo za najam na par dana za goste hotela i pitao ga je za cijenu. Kad mu je rekao cijenu, taj uposlenik je rekao da im cijena odgovara, da su stranci i da imaju sve neophodne dokumente za iznajmljivanje vozila i pitao ga je da li može dovesti auta ispred hotela. Dovezao je auto Peugeot 308 do hotela Beograd i na recepciji je zaključio ugovor o najmu vozila sa gospodinom K.K., a s njim je bio i neki njegov sunarodnjak. Slikao je njegove dokumente, naslovnu stranicu njegovbog pasoša, gdje je ulazni pečat kad je ušau u BiH, i njegovu vozačku dozvolu. Peugeot 308 je iznajmio dana 29.01.2020. godine, a dva dana kasnije ga je kontaktirao nepoznat broj preko WhatsApp i tražio da li ima slobodno vozilo za najam. Našli su se u naselju Šip, gdje je vozilo bilo na parkingu, vidio je da je ukrajinac, koji mu je rekao da ga je gospodin K.K. preporučio, a i gospodin K.K. je bio prisutan kada je iznajmljivao ovo drugo vozilo Škodu gospodinu V.1. Vozila su bila izajmljena na par dana i vraćena su 03.02.2020. godine ujutro, Kirilo ga je nazvao i rekao mu da im se žuri, da je došlo do promjene leta i da moraju da idu što prije jer imaju let za 15 minuta, a on im je rekao da može doći za pola sata. Našli su se preko puta aerodroma, gdje ima parking, gdje u većini slučajeva klijenti vraćaju vozila i pješice pređu sa koferima do aerodroma. Tu su bili njih obojica, svjedok je pregledao vozilo, završili su i oni su otišli sa torbama na aerodrom, bili su sportski obučeni. U vozilima njegove firme postoji GPS sistem praćenja vozila, kako bi u svakom trenutku imali informaciju gdje se vozilo nalazi, i za to plaćaju uslugu firmi Veling doo Sarajevo, koja im radi servis tih uređaja, koja ih ugrađuje i skida sa vozila, a pružaju im i uslugu aplikacije na mobilni telefon. Pratio je gdje se nalazi Peugeot samo u momentu kada im je trebao da izda Škodu Octaviu, čisto da vidi gdje se nalaze, tada je bio na Ilidži gdje su mu rekli da doveze Škodu Octaviu i više nije pratio kretanje vozila.
U unakrsnom ispitivanju od strane branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da ne zna koje su nacije te druge osobe koje su bile sa K.K. i V.1, a njih dvojica su pričali na ruskom jeziku, misli da je Škodu Octaviu iznajmio oko 14 ili 15 sati dana 31.01.2020. godine. K.K. i V.1 su izgledali kao da su prijatelji.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok je naveo da se kod klijenata ne raspituju gdje nastoje ići sa vozilom koje iznajmljuju, već samo pita da li je to u Bosni ili u inostranstvu, čisto zbog formiranja cijene.
Svjedok S.E. je u svom iskazu na glavnom pretresu je naveo da je tokom januara 2020. godine bio zaposlen u firmi Essen doo, u kojoj radi i danas, i u sklopu te firme posjeduju hotel Yu, bivši hotel Beograd. Krajem januara 2020. godine je primio rezervaciju preko bookinga od osobe koja se zove sa K, Koror, Kirir, ne može se tačno sjetiti i izdao je sobu ukrajinskim državljanima, rezervacija je izvršena krajem januara i misli da su bile u pitanju dvije noći za dva lica, dvokrevetna soba. Svjedok nije bio prisutan kad su ta dva lica došla u hotel. Sutradan ili prekosutra su ga zvali sa recepcije da su ta lica tražila vozilo rent a car i pozvao je neku firmu koja se time bavi i čovjek je došao i dovezao auto, i tada je vidio ta dva lica, koji su bili jedan svjetlije kose a drugi tamnije. Praksa hotela je da se vrši identifikacija gostiju putem lične karte ili pasoša i dečko koji radi na recepciji je zapisao njihova imena i prezimena pa je to svjedok kasnije vidio.
Na upit branioca optuženog D.B. je svjedok naveo da taj dan nije vidio niti jednog od dvojice optuženih prisutnih u sudnici, misli da nisu oni, ne sjeća se, a nije čuo ni da su se spominjala imena D.B. i O.Z., u razgovoru između lica.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka S.E. jer je u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje vozila potvrđen iskazom svjedoka A.Đ., a sud je prihvatio i iskaz svjedoka A.Đ. jer je njegov iskaz potvrđen pismenim ugovorima o iznajmljivanju vozila ukrajinskim državljanima K.K. i V.M., a važno je istaći navode svjedoka A.Đ. da njihova vozila imaju GPS sistem pa uvijek mogu pratiti gdje se nalaze.
Naime, uvidom u ugovor o iznajmljivanju vozila na unaprijed pripremljenom obrascu „Balkan Tim“ doo Sarajevo i K.K., utvrđeno je da je isti dana 29.01.2020. godine u 13:30 sati od navedenog pravnog lica iznajmio pmv. Peuguet 308 reg. oznaka ... do 03.02.2020. godine u 13:30 sati, a koje je vratio dana 03.02.2020. godine u 10:30 sati.
Uvidom u ugovor o iznajmljivanju vozila na unaprijed pripremljenom obrascu „Balkan Tim“ doo Sarajevo i V.M. utvrđeno je da je isti dana 31.01.2020. godine u 15:40 sati od navedenog pravnog lica iznajmio pmv. Škoda Octavia reg. Oznaka... koje je vratio dana 03.02.2020. godine u 10:40 sati.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 11.02.2020. godine, proizilazi da se ista odnosi na pretresanje pmv. Peugeot 308 reg. oznaka ..., koje je koristio državljanin Ukraine K.K. i Škoda Octavia reg. oznaka ..., koje je koristio državljanin Ukraine V.M..
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-91/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je nakon izvršenog pretresanja pmv. Peugeot reg. oznaka ... vlasnika „Balkan Tim“ doo Sarajevo, policija od A.Đ. privremeno oduzela printani račun broj 709/19 od 08.12.2019. godine na ime V.M., list A4 formata „Prijava i odjava turista“ na ime istog lica, USB crni kabal i 1 bluetooth slušalicu sive boje „Remax“.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-62/20 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da je ista sačinjena od 44 fotografije u boji na kojima su prikazana pmv. Peuguet 308 sive boje reg. oznaka ... i Škoda Octavia crvene boje reg. oznaka ..., vlasništvo pravnog lica „Balkan Tim“ u Sarajevu, ulica Terazija bb.
Izvršen je uvid i u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-58/20 od 11.02.2020. godine povodom izvršenog fotografisanja mobilnog telefonskog aparata Iphone korisnika A.Đ., sa SMS porukama o iznajmljivanju vozila Škoda Octavia navedenog zaposlenika „Balkan Tim“ doo i K.K., od kojih je jedan bio na engleskom jeziku i nije preveden pa ga sud nije ni posebno cijenio, a uz istu se nalaze i kopije pasoša K.K. i V.M., kao i kopije njihovih vozačkih dozvola.
Iz uvida u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 7 od 14.02.2020. godine, utvrđeno je da se ovom naredbom naređuje preduzeću „Veling“ doo Sarajevo da dostavi sve raspoložive podatke iz GPS sistema ove firme, koji je izvršio snimanje kretanja pmv. Pugeot 308 reg. oznaka ... i Škoda Octavia reg. oznaka. ..., vlasništvo firme „Balkan Team „ Sarajevo, i to podatke o kretanju i zaustavljanju navedenih vozila sa pripadajućom rutom kretanja odnosno GPS koordinatama te „dostavu snimljenog sadržaja ekrana“ uz pomoć kojeg je moguće reprodukovati kretanje vozila na poznatim „playerima“, kao i svih drugih podataka koji mogu pomoći u evidenciji kretanja navedenih vozila.
U svom iskazu svjedok M.M.2 da je zaposlen u firmi Veling doo Sarajevo od 2007. godine, koja se bavi građevinskim poslovima, sigurnosnim sistemima, auto alarmima, blindiranim vratima, a imaju i sektor za satelitsko praćenje. Sarađuju sa firmom Balkan team doo Sarajevo na način da im pružaju uslugu satelitskog praćenja njihovih vozila, to podrazumijeva lociranje istih u prostoru i vremenu, jer se stavlja uređaj u vozila i u realnom vremenu imaju prikaz u kojem je stanju vozilo tj, da li je u pokretu, upaljeno/ugašeno, brzina, smjer, gdje se nalazi, tačne koordinate na karti, s tim da ima istorijat i u pozadini povuče izvještaj. Ti podaci su na serveru firme, koji je tad bio na BH Telecomu i te podatke čuvaju otprilike 2-3 godine. Na zahtjev Federalnog MUP-a dao je te podatke za dva vozila, Peugeot i Škoda Octavia, za otprilike tri dana. Kada se ti podaci pregledaju, oni izgledaju kao video i konstantno se može pratiti kuda je vozilo išlo i oni su tražili specifično vrijeme i tačnu lokaciju vozila u to vrijeme.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da ova vozila nikad nisu bila u Bihaću.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka M.M.2, jer je i svjedok A.Đ. u svom iskazu potvrdio da u vozilima njegove firme Balkan Team d.o.o. Sarajevo postoji GPS sistem praćenja vozila, kako bi u svakom trenutku imali informaciju gdje se vozilo nalazi, i za to plaćaju uslugu firmi Veling doo Sarajevo, u kojoj je zaposlen svjedok M.M.2, koja im radi servis tih uređaja, koja ih ugrađuje i skida sa vozila, a pružaju im i uslugu aplikacije na mobilni telefon.
Iz uvida u priloženi CD, marke Media Range, dobrovoljno predat od pravnog lica Veling doo Sarajevo vidi se označeno GPS kretanje navedenih vozila Peugeot 308 i Škoda Octavia gdje je na osnovu kretanja ovih vozila označena ruta kojom su se vozila kretala, i to u periodu od 29.01. do 02.02.2020. godine za vozilo Peugeot i od 31.01. do 02.02.2020. godine za vozilo Škoda Octavia, gdje su prikazana i mjesta gdje su se vozila zastavljala, koja su označena sa znakom „Stop“, sa evidencijom da li je motor upaljen, vrata zatvorena i sl., i ova GPS evidencija o kretanju vozila je poslužila kao osnov za sačinjavanje dijela izvještaja FUP-a Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, koji se odnosi na prikaze ruta kretanja navedena dva vozila na posljednje tri stranice ovog izvještaja, gdje je evidentna podudarnost mjesta i vremena kretanja ovih vozila sa naovlaštenim podizanjem novca na pojedinim bankomatima Sberbank d.d. Sarajevo, a najveći dio ovog izvještaja FUP-a predstavljaju isječci pribavljenih video snimaka na kojima se nalaze predmetni bankomati, zatim video snimaka sa aerodroma, naplatnih kućica na auto putu, hotela Tehnograd i sl.
Svjedok E.Č. je u svom iskazu naveo da je u jaunaru 2020. godine bio zaposlen u istoj firmi Alavs, u kojoj je i sada, koja se bavi izdavanjem apartmana, koji može bilo ko rezervisati na bookingu, pa je tako došla i ta rezervacija od strane jednog ukrajinskog državljanina, a bila je to rezervacija samo za jednu noć. Ne može se tačno sjetiti datuma kada je to bilo, ali misli da je to bila zima. Došli su, misli da ih je bilo četvorica i jedan je komunicirao sa njim na srpskom jeziku, jer je pričao ekavski, ali misli da je bio stranac jer se prepoznaje kad neko govori maternjim jezikom. Onda su ostala dvojica i jedan je rezervisao apartman, koji se nalazi na Ilidži, u ulici Husejna Đoze 288, u kojem su tu noć ostali njih dvojica, taj koji je rezervisao i još jedan njegov prijatelj. Nakon toga je tužiteljica predočila svjedoku njegovu izjavu datu u istrazi, u policiji dana 11.01.2020. godine, u kojoj je naveo da su došli u manjem vozilu sive boje i da mu se čini da je to bio Peugeot, pa je svjedok na glavnom pretresu odgovorio da ostaje kod te izjave jer mu je tada bilo svježije pamćenje, a bilo je tada tu i drugo vozilo crvene boje, dan nakon iznajmljivanja apartmana. Sutradan oko podne mu je jedan od njih rekao da će ostati još jednu noć, a plaćali su u gotovini u KM.
U unakrsnom ispitivanju na upit branilaca optuženih svjedok je naveo da tom prilikom nije vidio optužene D.B. i O.Z., niti čuo za njihova imena.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka E.Č. kao vjerodostojan, a iz njegovog iskaza proizilazi da su četvorica ukrajinskih državljana, koji su prenoćili u apartmanu, došli u vozilu marke Peugeot sive boje, a da je tu bilo i drugo vozilo crvene boje dan nakon iznajmljivanja apartmana, što upućuje na vozilo Škoda Octavia, koje je crvene boje, a koje je iznajmio V.M..
Svjedok S.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da se bavi pružanjem taksi usluga i da je početkom marta 2020. godine pružao uslugu stranim državljanima koje je vozio preko granice BiH u Srbiju, a u istrazi je naveo da za taxi prevoz koristi vozilo Vento, reg. oznaka .... Tog jutra je bio na autobuskoj stanici u Sarajevu, primijetio je da je jedna ženska osoba počela da viće malo žešće i poslije su došla dva momka na šalter koji su govorili na ruski i tražili ima li kakav autobus da ih vozi prema Beogradu ili Zagrebu, a ovi su im ponudili da imaju Zagreb pa su im izdali karte i oni su izašli i nakon pet minuta opet se vratili i svjedok ih je upitao treba li im taksi, a jedan od njih ga je na ruskom pitao koliko košta i rekao im je cijenu od 300 KM i oni su to prihvatili i platili mu odmah unaprijed. Primijetio je na parkingu neko crveno auto, kojem nije zapamtio marku, njih dvojica su uzeli dva velika ruksaka iz tog vozila i pošli prema njemu, te su pošli prema Beogradu. Uzeli su litru nekog viskija i litru kole, sjeli su i razgovarali i sve do Tuzle ga nisu ništa pitali. Primjetio je da je jednom od njih ozlijeđena ruka i on mu je rekao da ga je napao pas u Crnoj Gori. Svjedok malo razumije ruski jezik, tako da ih je pomalo razumio. Kada je dao žmigavac da krene skraćenim putem prema aerodromu, jedan od njih mu je rekao tačnu relaciju da ide prema Bijeljini i prema aerodromu, što ga je malo iznenadilo. Oni su vodili žustar razgovor u kolima non stop, sve do granice. Prešli su granicu na Rači, tražio im je pasoše prije granice i primjetio je da je kod jednog od njih fotografija bez brade, a u autu je bio sa bradom. Na beogradskom aerodromu ih je ostavio, lijepo su se pozdravili, dali su mu 20 KM bakšiša i tu su se razišli, a svjedok se vratio preko Užica drugim putem. Njih dvojica nisu mu se predstavljali imenima i nije tokom razgovora čuo imena kojim se oslovljavaju. Izuzetno korektno su se ponašali i ničnim nisu odavali da su u nekom poslu koji je van zakona.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da nije čuo imena D.B. i O.Z., nakon što je branilac predočio svjedoku dio njegove izjave svjedoku date u istrazi u kojoj je naveo da je prethodnog dana 02.02.2020. godine, dan prije nego što je vozio ove dvije osobe koje su razgovarale na ruskom jeziku u Beograd, oko 11 sati, krenuo sa autobuske stanice u Sarajevu sa dvojicom turskih državljana a oko 18 sati je bio u Bihaću, i da do Bihaća treba oko 7 ili 8 sati vožnje.
Iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, za period pretrage od 31.01.2020. do 03.02.2020. godine je utvrđeno da su dana 03.02.2020. godine u 10:28 sati na graničnom prijelazu Rača BiH napustili I.H. i P.H., vozilom reg. oznaka ..., iz čega proizilazi da su I.H. i P.H. zajedno napustili BiH u taksi vozilu svjedoka S.M..
Sud je prihvatio i iskaz svjedoka S.M. kao vjerodostojan, a iskaz svjedoka da je svojim taxi vozilom dana 03.02.2020. godine dva lica koja su pričala na ruskom jeziku odvezao na beogradski aerodrom potvrđen je navedenim podacima Granične policije BiH, a nije prihvatio samo navode svjedoka da od Sarajeva do Bihaća u prosjeku treba čak oko 7 ili 8 sati vožnje, obzirom da je općepoznata činjenica da je cestovna udaljenost između navedena dva grada oko 300 km.
Svjedok I.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju autoelektričar, zaposlen na benzinskoj pumpi ABA Travnik, gdje je početkom februara 2020. bio zaposlen. Svjedok je naveo da je na navedenoj benzijskoj pumpi bio montiran bankomat Sberbank i da nije primijetio nešto neobično vezano za dešavanja na bankomatu. Potvrdio je da je u policiji dao izjavu vezano za čovjeka koji je opljačkao bankomat oko 9 sati februara 2020. Jedino što je neobično primijetio da se taj čovjek duže zadržao na bankomatu, minimalno 20 minuta, jer obično kad se dižu pare to traje 2-3 minute. Nije se mogao sjetiti kako je izgledao taj čovjek, ali jeste da je bio sam i da je razgovarao i tiho pričao. Svjedok je istakao da nije vidio slušalicu i da je razgovarao s nekim i da je radio nešto na tipkovnici bankomata. Također, nije vidio da li je vadio novac. Nakon što su premotali kamere na benzinskoj zaključili su da je došao pješke. Svjedok je konstatovao da mu je neobično bilo samo što se on zadržao.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. je ponovio da je ujutro oko 9 sati vidio tog čovjeka koji se zadržao minimalno 20 minuta, ali je konstatovao da je to moglo biti i duže. Rekao da se za otprilike 2-3 minute može podići 200-300 maraka. Potvrdio je da nije znao da li je to lice opljačkalo, odnosno otuđilo novac ili nije, ali mu je to bilo sumnjivo. Nije vidio da li uzima novac nego samo da nešto tipka.
Na upit suda je odgovorio da mu je bilo nezgodno gledati kako neko diže novac i prići toj osobi, koju nije dobro vidio da bi je mogao identifikovati.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka I.M. jer nema konkretnog razloga zbog kojeg bi sumnjao u njegovu istinitost, i ono što treba izdvojiti iz iskaza ovog svjedoka je da je primijetio da se lice koje je kritične prilike uočio zadržalo neubičajeno dugo na bankomatu tj. najmanje 20 minuta, i to lice na bankomatu je tiho pričalo i razgovaralo, što upućuje na to da se radilo o neovlaštenom podizanju novca za koji je zbog većeg novčanog iznosa trebao i duži vremenski period da se on podigne sa bankomata, kao i navode svjedoka da je to lice sa nekim ostvarivao komunikaciju, a takođe na više video snimaka otuđenja novca sa predmetnih bankomata je primjetno da su počinitelji imali slušalicu u uhu, jer se kabal slušalice mogao primijetiti na tim video snimcima prilikom neovlaštenog podizanja novca, a ponekad i dodirivanje i namještanje istih od strane počinitelja npr. iz video snimaka koji se odnose na tačke 2., 3., 4., 9., 10., 17. i 24. optužnice, na koji način su počinitelji ovih djela očito ostvarivali s nekim komunikaciju, očito u cilju učinjenja djela i obavještavanja da se nalaze ispred bankomata, kako bi lice koje je preuzelo daljinsku kontrolu nad bankomatima putem računara banke moglo dati naredbu pojedinom bankomatu za izdavanje novca.
Svjedok S.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu dana 29.04.2021. godine je naveo da je zaposlen u Federalnoj upravi policije na radnom mjestu istražitelja za borbu protiv kompjuterskog kriminala. Istakao je da vezano stručno usavršavanje i obrazovanje ima na stotine certifikata vezano za kompjuterski criminal, digitalnu forenziku, analizu malwera, mrežne istrage itd. Završio je FBI-akademiju u SAD-u gdje je specijalizovan za Cyber istrage i pisao je za VSTV priručnike za postupanje sa dokazima u digitalnom obliku. Pozvan je i obaviješten je 02. februara od strane direktora FUP-a Ensada Kormana o zaprimljenoj informaciji iz MUP-a USK koja se odnosila na lišenje slobode dva lica ispred bankomata sa sumom novca, negdje oko 90 hiljada, i događaj da se desio određeni upad u Sberbanku. Tom prilikom mu je direktor rekao da formira tim i dao mu hitne kontakte koje inače imaju u procedurama sa svim agencijama od obavještajne službe BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije, pa uporedo sa tim i kontakte sa Europolom, Interpolom, FBI, u hitnim slučajevima kad se nešto desi. Nakon toga, on je formirao tim ljudi različitih profila koji su počeli sa istragom, vodeći se prethodnim iskustvima iz kompjuterskih istraga. Naveo je da je modus te kompjuterske istrage tradicionalno isti kao kod istrage za bilo koje krivično djelo i da se tako provjerava informacija šta se desilo prije, tokom i nakon izvršenja krivičnog djela, a sve vodeći se tzv. hakerskim napadima. Prvi trag koji su imali u tom momentu je obavještenje MUP-a USK, odnosno depeša. Na osnovu njega i modusa istraga krivičnih djela kompjuterskog kriminala, te poznavajući prethodno slučajeve iz prakse u Evropi i svijetu o načinima kompromitacije bankomata, mislili su u početku da je to bio tzv. black box napad, gdje se oštećuje bankomat i spaja se direktno na mrežu banke. Međutim, provjerom su utvrdili da nema fizičkih oštećenja na bankomatima i da su na njima napadi izvršeni istovremeno te da je centralna tačka bila Sberbanka u Sarajevu. U skladu s tim je konstatovao da se način izvršenja hakerskog napada odnosi na prethodno ispitivanje žrtve, odnosno mete i da su to u ovom slučaju tehnički uređaji, informacione mreže, prikupljanje i mapiranje podataka mreže žrtve, te pronalaženje ranjivosti u njenom sistemu, odnosno loše konfiguracije, laički rečeno, u informacionom sistemu koji se napada. Svoju istragu su koncipirali u smjeru pristupa tom sistemu, manipulaciji sistemu u cilju dobijanja određenih ovlasti radi izvršenja krivičnog djela i tzv. bježanja iz sistema i uništenja tragova krivičnog djela. Naveo je da je njegov tim, na čijem čelu je bio, raširio istragu u svim tim smjerovima, prikupljajući podatke unazad tri mjeseca, tokom i nakon izvršenja, o sistemu i licima koja bi mogla biti involvirana u izvršenje krivičnog djela. Na osnovu obavještenja navedenog MUP-a da su osobe koje su bile lišene slobode bili ukrajinski državljani odmah su provjerili njihove ulaske, odnosno prelaske državne granice BiH, vodeći se njihovim imenima i prezimenima. Sjeća se da je optuženi O.Z. ušao u BiH sa Toyotom Rav stranih tablica i da su se uputili prema Bihaću. Naveo je da o tome ima izvještaje i da je s njima bio T.. Istakao je da je T. nakon što su njih dvojica lišeni slobode ušao u BiH i odmah izašao nakon sat vremena. Dalje su provjeravali njegovu putanju posredstvom Interpola, Europola i Granične policije BiH, pa su utvrdili da je otišao prema Mađarskoj, odnosno Ukrajini. Potvrdio je da su došli do saznanja i za neka druga lica koja su ušla u BiH. Pri tome im je problem bio što je tokom decembra pretprošle te januara i februara prošle godine u BiH ušlo i izašlo 3.000 državljana Ukrajine. Prikupili su podatke o svim državljanima Ukrajine i onda su počeli filtrirati na način kako su prethodno opisana njih dvojica. Istakao je da su pored graničnog prelaza uzeli u obzir i aerodrom Sarajevo za lica koja su ušla. Naveo je da je išao u skladu sa naredbom Općinskog suda u Sarajevu i da bi znao šta se, gdje i kad desilo u Sberbanci tom prilikom je oduzeo privremenu šemu mreže banke, a što mu je bio prvi korak da zna lice mjesta događaja. Tako je dobio šemu svih bankomata Sberbanke ujedno sa vremenima kompromitacije i iznosa novca na svim bankomatima u BiH. Naglasio je da je dobio datume i iznose samo za Federaciju BiH i Brčko Distrikt, ali ne i za Republiku Srpsku. Istražio je zbog čega nije bilo u Republici Srpskoj i utvrdio je da je zbog toga što je drugačije konfigurisana mreža bankomata, odnosno direktno je povezana na banku sa potpunim nadzorom, a u Federaciji je povezana na banku posredstvom posredničkih firmi Payten i Mibo komunikacije. Krenuli su sa provjerama granica, kojom prilikom su primijetili lica koja su ušla autom na granični prijelaz Šepak i lica koja su došla letom iz Istanbula i Zagreba u Sarajevo. Ustanovili su, kad su istražili prije izvršenja krivičnog djela, da su ta ista lica boravila u BiH, što im je otvorilo sumnju da su oni istraživali mete napada, odnosno Sberbanku. Dobili su sliku o načinu izvršenja krivičnog djela tako što su kombinovali podatke koje su dobili, uključujući i broj telefona koji počinje sa 060 od uređaja koji je privremeno oduzet od jednog od njih dvojice, a koji je prvi put aktiviran realizacijom naredbe BH Telecoma na području Starog grada Sarajevo, uključujući podatke o kretanjima svih ostalih lica. Zahtijevali su od Federalnog tužilaštva da dobiju jedno nadležno tužilaštvu za čitav predmet. Istakao je da su onda morali raditi sa svih sedam tužilaštava i sudova. Naveo je da banka ima svoju mrežu i da je u ovom primjeru iznajmljivala dio informacione mreže od firme Mibo komunikacije iz Sarajeva, a bankomate od firme Payten iz Sarajeva, kao i da im je dosta drugih sredstava banke bilo iznajmljeno. Istakao je da je osoba iz banke za koju su kasnije utvrdili da je bila predmet napada, da je u čitavoj toj mreži imala određene nivoe pristupa direktno nadgledanju svih bankomata. Tražili su zajedničku tačku za sve i našli tada tu Lj.S. što radi u banci. Konstatovao je da su to ovlasti postupanja u sistemu. Naveo je da u jednoj banci ima desetine ljudi koji nemaju potrebe da pristupaju, nego imaju potrebu samo da čitaju, pa jedni samo administriraju popravke, a drugi samo brisanje određenih podataka, te da su ovlasti podijeljene po radnim mjestima uposlenika. Istakao je da je tako ta osoba bila jedina iz banke koja je imala pristup svim bankomatima u smislu nadgledanja stanja novca na bankomatu, kase u bankomatu gdje stoji novac, odnosno procesa koji se odvijaju. Naveo je da uporedo s tim firma „Aseko“, koja se nalazi u Beogradu ili Češkoj, ima određen vid konekcije prema bankomatima i gleda samo određene anomalije na bankomatu kad nestane novca, pa se javlja alarm i izbacuje se koja je kartica ubačena, koja je izbačena i slično. Zajedno su otišli u banku sa Fjodorom, forenzičkim vještakem iz Ruske Federacije iz firme koja u Moskvi radi za Sberbanku, gdje su sjedili i izolovali računar od Lj.S.. Istakao je da su to učinili zato što je ona imala najviše ovlasti u sistemu. Pronašli su tzv. key loger, što je engleski termin za snimača tipki tastature. Naveo je da ona i svi administratori na domeni Sber.ba imaju određeni nivo pristupa i svako ima svoj user name i password, odnosno da bi to bilo zaštićeno ima jedan tunel zaštićen za komunikaciju VPN, tako da bi ona pristupila nekom bankomatu mora otvoriti aplikaciju, tako što će ukucati user name i password, čime će dobiti ovlasti da radi na tim bankomatima. Nađeno je na računaru kod Lj.S. da je neko htio regularno pristupiti određenom nivo sistema tako što je snimio njeno korisničko ime i lozinku. Naveo je da je mali računalni program i vrlo jednostavan, koji obično dođe spam mailom u prilogu i kada osoba obični korisnik, koji je za njega needukovan iz oblasti informacionih sigurnosti, otvori takav mail u pozadini se raspakuje računalni program, odnosno on se rastvori i sakrije se u sistemu, odnosno maskira se kao legalan program i tako snima sadržaj šta je ko otkucao na tastaturi, kao kod svih ostalih malicioznih programa. Kad ih otvori, on u sebi ima od strane programera koji ga je napravio naredbe koje se odnose ukratko rečeno: kada dođeš ovdje provjeri ima li me već tu, ako nisam tu instaliraj se, sakrij se ovdje, sve što snimiš, što neko otkuca na tastaturi uradićeš ovo i poslaćeš tamo negdje napadaču. Konstatovao je da je s obzirom na pune ovlasti Lj.S. u sistemu, napadač poslao program i inficirao računar, pa snimao tipke na tastaturi. Napadač je tako dobio iste ovlasti koristeći njen user name i password. Naveo je da je u ovom slučaju kreiran dodatni domenski korisnik sa punim pravima, a ne Lj.S.. Našli su dio logova napadača ostvarenog kroz CMD shell crni prozor u računaru sa svim komandama koje je kucao i probavao, a gdje su bile greške. S obzirom na iskustvo koje on i kolege posjeduju, dobili su sliku o nivou napada zato što su vidjeli da napravi grešku, pa je ponovi. Konstatovao je da su u konkretnom primjeru koristili određeni maliciozni program koji je sam sebe uništavao na kraju i brisao i obarao sistem. Njihove pretpostavke da su vrlo male šanse da nađu digitalni trag u punom obliku potvrdile su se kasnije, jer je većinu obrisao nakon napada. Fokusirali su se na kombinovanje te i tradicionalne istrage, odnosno pribavljanje podataka na terenu o izvršiocima, kretanjima vozilima koje su koristili, hotelima gdje su boravili, koje dokumente su ostavili u tim hotelima. Na kraju je imao ovaj drugi izvještaj u kojem može objasniti sa fotografijama kako su povezana sva ta lica, kako su došli na sarajevski aerodrom i kada su koristili rent-a-car usluge u Sarajevu. S obzirom da većina rent-a-car agencija ima ugrađene GPS tragače u auto tražili su tu grešku kod napadača i pronašli je, kojom prilikom su na svim iznajmljenim identifikovanim vozilima dobili tačne rute kretanja za svo vrijeme napada, pa čak i da je tamo objašnjeno kad su se otvorila vrata vozila kad su izašli do bankomata. Prema tome, to se sve registruje od izlaska do bankomata, vraćanja nazad i ako su stajali negdje. Istakao je da su vidjeli da su čitavo veče stajali, pa je sve opisao u tom svom izvještaju. Potvrdio je da se podudarala lokacija automobila sa blizinom i vremenom izvršenja krivičnog djela, kao i bankomata. Naveo je da su dvojica sa Toyotom došli u Sarajevo i noćili u jednom hotelu ili hostelu „Kineski zid“. Evidentirani su negdje u prolasku u Travniku na kameri za brzinu. Naveo je da su iz banke neovlašteno kontrolisani svi bankomati i da je napadač znao na koji bankomat treba ići. Sjeća da je evidentiran pokušaj osumnjičenih u Cazinu, pa da su u Bihaću izvršili istovjetno krivično djelo na istovjetan način sa istovjetnim posljedicama, kao i ostali dijelovi kriminalne grupe. Napomenuo je da su nakon izvršenog krivičnog djela igrom slučaja vidjeli na divljem parkingu preko puta aerodroma Sarajevo kroz jednu kameru koja je gledala kroz grmlje, identifikovali vozila i dolazak čitave grupe. Naveo je da su optuženi bili lišeni slobode i da je ostatak grupe na tom parkingu prebacivao novac iz rent-a-car auta u auto G., državljanina Rumunije, te da su zajedno otišli na aerodrom, samo što su izmijenili timove, jednu su ekipu koja je išla autobusom prema Srbiji identifikovali i ruskog državljanina, pa su identifikovali i osobe koje su iznajmile divljeg taksistu koji se bavi ilegalnim taksiranjem na sarajevskoj autobuskoj stanici, a koji ih je odvezao za Beograd. Po njegovom istražiteljskom mišljenju kad bi se oni pojedinačno po grupama izdvajali bili bi pojedinci, te kada bi se uzela kompletna priča prije, tokom i nakon izvršenja krivičnog djela dobija se kompletna slika izvršenja krivičnog djela, uključujući i osobu za koju su kasnije podnijeli dopunu izvještaja o izvršenju krivičnog djela, a koju su identifikovali kao osobu koja je odvukla novac vozilom koje je bilo iznajmljeno u Rumuniji. Kasnije su podnijeli izvještaj da je ta osoba odnijela novac 06.02.2020. godine na graničnom prelazu Bosanska Gradiška. Dodao je da su bile još dvije osobe sa ruskim državljanstvom i da ih nisu mogli povezati sa bankomatima, zato što nisu posjedovali video nadzor, koji je u većini slučajeva bio izuzetno lošeg kvaliteta. Mišljenja je da su nadzorne kamere na području Tuzlanskog kantona mazali labelom. Uspjeli su prikupiti dovoljno iz hotela u Istočnom Sarajevu, kad noće njih dvojica i ostave pasoš, te osobu koju su zvali da iznajmi auto. Ponovio je da nije bilo fizičkog oštećenja na bankomatima i da su simptomi napada koje je bankomat ostavio iza sebe, uništenje sistema i kompromitovanje XFS drivera. Mišljenja je da je to vještak Saša već objasnio da su isti kao na svim ostalim bankomatima, kao i da je jedini mogući način da oni ispred bankomata u ta doba izvuku novac iz bankomata, te da čak ne bi mogli ni regularnom karticom da su stavili nju, jer ima ograničenje u dizanju. Njemu kao istražitelju izgled bankovne kartice, koja je pronađena kod jednog od njih dvojice „Petročka“ crveno crne tačke u Bihaću, bila je samo indicija zato što je ista kao kod ekipe iz Tešnja, samo što su imali brojeve 3, 2 i 1 rukom ispisane na karticama. Istakao je da još jedno lice nisu uspjeli identifikovati i da samo zna da je riječ o mladoj osobi. Sva lica su identifikovali tako što su oni mislili da su krivotvoreni pasoši koje su ostavili prelaskom državne granice i na aerodromu u Sarajevu, pa su ih poslali prema Europolu i Interpolu, da im potvrde identitete tih lica. Onda su po osnovu utvrđenih identiteta krenuli uvezivanje P.H., V.M., K.K., I.H. i G.. Naveo je da je s obzirom na unutrašnje uređenje Federacije sedam timova radilo zajedno sa lokalnim sudovima i tužilaštvima na izuzimanju video nadzora sa bankomata koje direktno pokrivaju, posebno u vrijeme izvršenja, kao i one prije izvršenja iz prethodnog perioda, kad su pojedini od njih dolazili i po njihovom mišljenju istraživali. Potvrdio je da su identifikovali na Međunarodnom aerodromu i drugim graničnim prijelazima lica koja se pojavljuju na snimcima. Naveo je da oni nisu obrađivali D.B. i O.Z. i da je to radio MUP USK, osim pretresa telefona i bankovnih kartica od strane njegovih kolega iz FUP-a. Sve ostalo je radio FUP vezano za I.T., P.H., K.K., I.H., V.M. i I.P.. Kasnije je to dopunio sa tri lica V.G., A.G. i V.M.1, te još jednim licem koje nikad nisu uspjeli identifikovati. U skladu sa naredbama lokalnih sudova i uz saglasnost lokalnih tužilaštava oduzimali su snimke i analizirali na osnovu njihovog kretanja, pa je sačinio drugi izvještaj kao istražitelj, pokušavajući to uvezati na osnovu karakteristika odjeće, dijelova lica i kartice u jednu cjelinu. Naveo je da postoje dvije heš vrijednosti pod nazivom Sha 256 end pejk i da se njima potvrđuje integritet dokaza. Svi podaci u digitalnoj memoriji su u stvari pozitivno negativno naelektrisanje plus 05 volti, minus 03 volta. Mislio je to da se jedinice i nule prevode u decimalne i heksodecimalne. Digitalni podaci na hard disku, na bilo kojoj memoriji su naelektrisani. Istakao je da ako imate jedan dokument ili bilo koji podatak ili čitav disk, da se on softverom i hardverom prevodi u binarni, odnosno u to naelektrisanje. Pomnoži se prvi znak u dokumentu i čitavih podataka sa zadnjim, na minus 256, matematički algoritam se napravi ND5, to je heš, pa se tako dobije matematička vrijednost. Kada bi neko manipulisao sa tim podacima tako što bi izmijenio jedno slovo ili bilo šta, matematička vrijednost bi na kraju bila drugačija. S obzirom da je teoretski u forenzičkoj praksi objavljeno da je ND5 moguće „provaliti“, hakovati i kompromitovati, uvijek se radi i dodatni heš koji zove se SHA256. Njime se potvrđuje prethodni heš, tako da se zaštiti dokaz. Svako izuzimanje dokaza, odnosno rad sa dokazima kreira se heš vrijednost tog dokaza. Istakao je da sva ta specifičnost za digitalni dokaz štiti njih kao istražitelje i forenzičare, a i žrtvu, odnosno svjedoka ili oštećenog od koga je to oduzeto, odnosno dokazuje da je to izvorni dokaz onakav kakav je bio. Naveo je da je prilikom pretresa u banci pravljena heš vrijednost i da će to objasniti vještak forenzičke struke zato što je on pravio heš vrijednost i radio kopije na njima, a da su originalni dokazi u onom stanju kakvi su oduzeti prvi dan. Igrom slučaja su preko jedne kamere koja je gledala kroz grmlje na ulici preko puta aerodroma Sarajevo identifikovali vozila i dolazak čitave grupe i prebacivanje novca iz rent a car auta u auto osobe rumunskog porijekla G. i odlazak na sarajevski aerodrom. identifikovali su još dvije osobe sa ruskim državljanstvom koje nisu mogli direktno povezati sa bankomatima iz razloga što nisu posjedovali video nadzor, a u nekim slučajevima su i mazali kamere labelom kako se ne bi vidjelo.
U unakrsnom ispitivanju od strane branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da je karakteristična kartica „Pjetročka“, koja je oduzeta od optuženih, a ista je kao i kartica korištena na bankomatu u Tešnju. Formirao je tim u kojem su između ostalih bili H.U. i S.M.1, istražitelji za borbu protiv kompjuterskog kriminala, J.I. istražitelj finansijskih istaga u odjeljenju za organizirani kriminal, R.C. istražitelj za borbu protiv organiziranih kriminalnih grupa itd., a svjedok je bio vođa tima. Branilac je svjedoku predočio dio njegove izjave date u istrazi na zapisnik o saslušanju svjedoka od 22.07.2020. godine, gdje je naveo da su uporedo sa svim navedenim radnjama vršene provjere putem Europola, Interpola, Granične policije kojom prilikom su pribavljeni podaci o direktnoj i indirektnoj povezanosti i sklonosti izvršenju krivičnih djela i uvezivanje P.H., V.M., K.K., I.H., pa je na upit branioca svjedok odgovorio da se ne može sjetiti da li su se u tim izvještajima spominjali optuženi D.B. i O.Z.. Jedino je računar Lj.S. u Sberbanci imao ovlasti sa kojima je bilo moguće izvršiti krivično djelo unutar mreže i naravno da je prvo pregledao taj računar. Kada kopiraju diskove na kopije, jedna radna i jedna forenzička, rade na radnoj kopiji a forenzičku ostavljaju, izvorni dokaz se pakuje od strane krim. tehničara i osigurava da se ne mijenja izvorni dokaz. Sve što su on i njegove kolege utvrdili su i opisali. Potom je branilac optuženog D.B. predočio još jedan dio njegove izjave date u istrazi kada je izjavio da je na osnovu podataka koje su pribavili identifikovana ruta kretanja iznajmljenih vozila u periodu vršenja predmetnog krivičnog djela pa su utvrdili da se radi o međusobno povezanoj grupi lica podijeljenoj najmanje u tri grupe, i to jedna grupa koja je vršila krivično djelo na području Hercegovine, jedna grupa na području Sarajeva, srednje Bosne i Tuzle, i jedna grupa na području Bihaća, koji kao poveznicu imaju isti modus operandi tj. način izvršenja krivičnog djela, da se radi o grupi koja postupa po prethodnom dogovoru i rukovodi od strane njima poznatog lica vidljivo je iz načina izvršenja, odnosno sva lica ni na koji drugi način nisu mogli dignuti novac sa bankomata bez zaprimljenih instrukcija i prethodnog poznavanja lokacije bankomata, a što je rezultat prethodnih radnji poduzetih u cilju pripreme izvršenja kirvičnog djela, a analiza je pokazala da su ta lica, rukovođena od strane njima poznatog lica, sinhronizovano vršila podizanje novca sa bankomata u Federaciji BiH, odnosno da su dolaskom na bankomate čekale instrukcije njima poznatog lica i tom prilikom podizali novac, a što je vidljivo na pojedinim bankomatima, i jasno je da je ovdje riječ o radnjama organizovane grupe i sa instrukcijama njima poznate osobe, pa je svjedok na glavnom pretresu potvrdio ovu svoju izjavu kao tačnu. Ne može reći da li je moguće da je neko iz banke možda pomagao učiniteljima, ili iz PayTen-a, Assec-a ili SIA-e. Svjedok ne zna gdje se napadač i njegov računar fizički nalazio i odakle je djelovao, ali su na osnovu „otiska prsta“ programa kojeg su koristili smatrali da se radi o međunarodnoj grupi naziva TAP 505, a radi se o hakerskoj grupi koja radi ovakva djela i napadač bi trebalo da je iz Ukrajine, ali hakerska grupa može biti potpuno internacionalna.
Na upit optuženog D.B. svjedok je naveo da svi podaci tipa da su njih trojica ušli i na ulazu nisu prijavili da imaju novca više od 30.000,00 KM, da su došli do bankomata u Bihaću pa se odjednom našlo kod njih 100.000,00 KM, kao i to da je jedan od njih slučajno otišao prema Hrvatskoj i Mađarskoj, a njih dvojicu ostavio u Bihaću, sa svim ostalim činjenicama ukazuje da su dio grupe. Po njegovom mišljenju, sistem bankomata Sberbanke u Federaciji BiH je bio drugačije uređen nego u Republici Srpskoj i bio je puno ranjiviji. Putem provjere skenera na aerodromu vidjeli su da u torbama lica koja su napustila BiH nije bilo novca, koji je prethodno na parkingu preko puta aerodroma u Sarajevu prebačen iz iznajmljenih vozila korištenih za izvršenje krivičnog djela.
Na upit optuženog O.Z. svjedok je naveo da bi osoba koja je rukovodila napadom putem računara trebala biti organizator i rukovodilac svega toga, a da se pojedini drugi učionioci na terenu u terminologiji nazivaju finansijskim mulama.
Na upit suda svjedok je naveo da kad programer piše računalni virus iz načina izvršenja kao da ostavlja određeni otisak prsta, kao kod eksplozivnih naprava kad neko zavrne žicu na određeni način, svako ima svoju sepcifičnost koja se prepoznaje, znači skuplji virusi koštaju puno više para, ima zero day exploid koji se ne može otkriti a napisan je namjenski za taj napad, i ovaj „otisak prsta“ prema operativnim podacima upućuje da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi TAP 505, međunarodnoj grupi specijaizovanoj za banking i banke. Kad su ostali članovi grupe vraćali auta na tom divljem parkingu preko puta aerodroma vlasniku rent a cara na snimku kamere se vidi kada vade torbe i dolazi A.G. sa Škodom i utovaraju te velike crne torbe u njegov gepek i oni odlaze na aerodrom, a on je otišao na Jahorinu, izašao na Bosanskoj Gradišci i otišao dalje prema Mađarskoj. Tog rumunskog državljanina je svjedok nazvao „poručnikom“ što je uobičajeni naziv u ovakvim kriminalnim organizacijama npr. mule, poručnici, izvršioci. Vođa ovih grupa najčešće nemaju dodirnih tačaka sa kompjuterskim kriminalom nego angažuju ljude koji to znaju, angažuju hakere, angažuju osobu koja je dobra za prelaske granica, angažuju mule koji su često i ucijenjeni i njihove porodice su pod nadzorom i oni dobijaju određeni iznos novca da izvrše djelo ili vraćaju neke prijašnje dugove, ovo sve govori iz dosadašnje prakse, zatim angažuju „poručnika“ koji će nadgledati da neko ne bi pobjegao sa novcem. To su općenito uobičajeni termini međunarodnog organizovanog kriminala jer u cyber svijetu postoji hijerharhija i ne možete svašta raditi ako nemate preporuku, da bi pristupili određenom forumu i da bi kupili malware odnosno maliciozni kod, morate imate preporuku ljudi iz tih krugova da bi ga kupili, da taj malware antivirusne kompanije odnosno zaštita ne bi prepoznali, odnosno da bi bio namjenski napisan za to, kod nas u BiH tih ljudi je vrlo malo, ali na međunarodnom nivou ih ima dosta koji su sposobni da takvo nešto izvrše, a većina dobrih hakera i organizovanih grupa potiče iz Ukrajine i drugih zemalja SSSR-a, odnosno istočnog bloka, zbog dobrog školovanja i prirodnih nauka koje su imali i opšte ekonomske situacije tamo. U ovom konkretnom slučaju lica koja su bila na terenu ispred određenih bankomata i uzimala novac ne moraju imati neka posebna znanja iz oblasti informatike, treba im broj bankomata i komunikacija da jave da se tu nalaze, u tim iznajmljenim autima našli su slušalice od telefona, oni su se morali autentificirati tom bankomatu kao kriminogene osobe, da li ubacivanjem ili izbacivanjem kartice koju će virus prepoznati ili na neki drugi način, a više će moći objasniti vještak te struke Saša Mrdović. Najveći rizik u njihovom poslu je kupljenje novca i transfer novca i tu se obično angažuju ljudi koji nisu vrijedni u kriminalnoj organizaciji tj. koji se mogu žrtvovati. Osoba koja je dolazila da podigne novac morala se autentificirati tom malware-u što se moglo izvršiti preko tastature i moralo je znati šta ukucati na tastaturi, druga autentifikacija se može izvršiti preko kartice, to je kao neko tehničko prepoznavanje. Dizali su određene sume novca, ali ne sav novac iz bankomata, jer ako se sav novac isprazni ide alarm zaštitarskoj firmi i blokira se bankomat. Kada je govorio o ovom modus operandi, radi se o više činjenica npr. vremenska povezanost radnji jer se sve desilo u dva dana, zatim činjenica da se to radilo samo u Federaciji BiH i Brčko distriktu, a niti jednom u Republici Srpskoj, i na taj broj od 25 bankomata je potpuno jasno da je to tako, da bi to izvršili morali su imati određenu logistiku, novac, transport, spavanje, iznajmljivanje auta, organizator je morao uložiti u ovu grupu. U isto vrijeme i na isti način u Federaciji BiH na 24 ili 25 bankomata na isti način ljudi dižu novac, tragovi ukazuju da se radilo na isti način, i podaci iz svih bankomata se na kraju uništavaju, o čemu će također biti više riječi u nalazu vještaka. Jedino su optuženi i još jedno lice I.T., koje je bilo sa njima, koristili svoje auto, dok su drugi članovi grupe koristili iznajmljena auta. Ovi ostali su svi predali novac jednom licu u Sarajevu, državljaninu Rumunije, a osim video snimka GPS signal je potvrdio dolazak iznajmljenih vozila članova grupe korištenih prilikom učinjenja djela na tu lokaciju tzv. divljeg parkinga preko puta aerodroma u Sarajevu. Optuženi su tada bili već lišeni slobode i ni na koji drugi način nisu mogli imati kod sebe novac iz bankomata osim ako ovo nisu uradili, a kao što je već rečeno kod njih je nađena ista kartica „Pjetročka“, koja je pripadala još jednom članu grupe. Nisu se svi članovi grupe vratili avionom, jer je dio njih izašao iz BiH taksi vozilom za Beograd, što im je ispričao taj taksista što ih je vozio. Taj rumunski državljanin je iznajmio auto u Bukureštu i otputovao je za Moldaviju, mislili su da postoji način da se automatski izvrši pretres u Rumuniji i u Zaporožju u Ukrajini, ali oni nisu htjeli bez dostavljanja zamolnica o pružanju međunarodne pravne pomoći. U svemu ovome je moralo ukupno učestvovati oko deset ljudi.
Na upit branioca optuženog D.B. je naveo da nema saznanja da su optuženi bili u komunikaciji sa „poručnikom“, niti sa nekim drugim članovima grupe.
Na upit suda svjedok je naveo da su jedino optuženi sa I.T. došli sa svojim autom u BiH i to je bio dio njihovog plana da ne dođu svi iz istog smjera i istim prevoznim sredstvom, pa su jedni došli vozilom iz Srbije, drugi letom iz Zagreba, misli da je jedan stigao iz Istanbula itd. Osnov za sumnju na pojedina lica je i zbog njihove prošlosti npr. po evropskom sistemu za čekiranje karata i provjeru pasoša se vrše provjere da li je neko nekad vršio provjeru za određenim licem, a u konkretnom slučaju su pojedini od njih imali istoriju carding ili cyber kriminala, i zna da je jedan od njih učestvovao u Izraelu, Češkoj u napadu vezanom za cyber kartično poslovanje, i njima je vrlo rizično doći i odraditi ovo, iz razloga što nikad ne znaju da li su pod alertom, što je kao vrsta uzbune, naročito ako se više takvih osoba pojavi na istom mjestu, a BiH je mala zemlja.
Na glavnom pretresu 07.05.2021. godine je u prisustvu svjedoka S.P. prvo pregledan CD sa rutama kretanja iznajmljenih vozila Peugeot 308, reg. oznaka ..., i Škoda Octavia, reg. oznaka ..., a obzirom da se radi o vozilima rent a car agencije Balkan team d.o.o. Sarajevo koji na sebi imaju ugrađen GPS sistem praćenja vozila firme Veling d.o.o. Sarajevo, kako bi vlasnik vozila mogao pratiti gdje se vozila nalaze, a koji sistem ne pokazuje samo rutu vozila, već i niz drugih podataka kao npr. kada se auto zaustavilo, kada su se otvorila vrata, da li je motor bio upaljen ili ugašen i sl., pa je prvo pregledana ruta kretanja vozila Peugeot dana 29.01.2020. godine, za koju je svjedok S.P. naveo da se radi o prethodnom obilasku bankomata radi pripreme izvršenja krivičnog djela, a obzirom da se navedeno vozilo uočljivo kretalo po lokacijama gdje se nalaze bankomati koji će biti predmet napada, a ovo kretanje navedenog vozila na dan 29.01.2020. godine, je prikazano i na šematskom prikazu br. 1, na stranici 122. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a za dane 30. i 31.01.2020. godine, na stranici 123. istog izvještaja, prikaz broj 2. i 3. Zatim je izvršen pregled kretanja vozila Peugeot 308 na dan 01.02.2020. godine, na dan izvršenja krivičnog djela, kao i kretanje vozila na dan 02.02.2020. godine, u regionu od Sarajeva do Tuzle, Zenice i Sarajeva, a što je sve prikazano u izvještaju FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, na stranici 124., prikaz br. 4., u kojem su navedeni sat i minut kada se vozilo nalazilo na određenim lokacijama.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok S.P. je naveo da u tom vozilu prema raspoloživim podacima nisu bili optuženi i da nema dokaza da su isti ostvarili komunikaciju sa osobama koje su bile u Peugeot-u.
Zatim je izvršen pregled kretanja vozila Škoda Octavia od 31.01. – 02.02.2020. godine, ukupna ruta za ta tri dana, prema navodima svjedoka S.P. vozilo se nalazilo na lokacijama mjesta izvršenja krivičnog djela i na kraju predaje novca kod aerodroma u Sarajevu, navodeći da su tzv. stop tačke, mjesto gdje se vozilo zaustavljalo, u većini slučajeva lokacije bankomata sa koji je neovlašteno podizan novac, kompromitovanih bankomata, npr. Sarajevo - Merkator Dobrnja, Sarajevo - Ciglane, Vogošća, Sarajevo - Sarači, Kiseljak, Hadžići itd., što je prikazano na stranici 124. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, prikaz br. 5.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok je potvrdio da nema saznanja da su optuženi imali ikakve veze sa kretanjem vozila Škoda Octavia i Peugeot od njihovg iznajmljivanja pa do vraćanja vlasniku.
Kao potkrepljujući dokaz rutama kretanja vozila putem GPS sistema je i CD sa video snimcima JP Autoceste BiH, koji prikazuje kretanje predmetne Škode Octavie na mjestima gdje je snimljena kamerama ovog preduzeća, a to je izlaz Kakanj dana 02.02.2020. godine, u 04,03 sati (fotografija 235. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), i vidljiva je Škoda Octavia, reg. oznaka K45-J-507, zatim izlaz Lašva u srednjoj Bosni 02.02.2020. godine u 05,20 sati (fotografija broj 236.), što svjedok S.P. dovodi u vezu sa kompromitovanim bankomatom u Kaknju, a kada je u pitanju izlaz Lašva sa bankomatima u Zenici i u srednjoj Bosni, na snimcima se ne vidi dobro lice ljudi u vozilu, ali se u jednom dijelu snimka, naročito kada se u tom dijelu snimak zaustavi i zumira, vide konture glave vozača koje odgovaraju licu V.M., zbog karakteristične frizure i oblika glave, kada se uporedi sa fotografijom br. 100 na stranici 42. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, te fotografijama 126. i 127., na stranici 54. izvještaja, te fotografijom br. 131. sa pasoša na stranici 56. izvještaja. Zatim je pregledan snimak označen kao izlaz Lepenica 02.02.2020. godine u 00,49 sati (fotografija br. 237.), na kojem se jasno vide reg. oznake Škode Octavie, crvene boje, zatim izlaz Sarajevo sjever 02.02.2020. godine, u 10,27 sati (fotografija br. 238.), zatim ulaz Kakanj dana 02.02.2020. godine, u 05,11 sati (fotografija br. 239.), ulaz Sarajevo zapad dana 02.02.2020. godine, u 01,43 sati (fotografija br. 240.), ulaz Visoko dana 02.02.2020. godine, u 03,49 sati (fotografija br. 241.) i ulaz Visoko dana 02.02.2020. godine, u 10:15:39 sati (fotografija br. 242.), i ovim snimcima je tužilaštvo dokazivalo da se vrijeme i mjesto snimaka sa ovih naplatnih kućica sa autoputa podudaraju sa prethodno opisanom GPS rutom kretanja istog vozila. Svjedok S.P. je naveo da se na snimku JP Autoceste Federacije od 02.02.2020. godine,u 01,43 sata, vidi osoba koja upravlja vozilom, te da na osnovu fotografije iz pasoša i fotografija sa aerodroma prilikom ulaska i odlaska iz zemlje, po obliku glave i specifične frizure odgovara licu V.M., iako se tačne crte lica ne mogu vidjeti.
Zatim su na glavnom pretresu dana 07.05.2022. godine pregledani CD-ovi sa video zapisima nadzornih kamera sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo za period od 28.01. – 03.02.2020. godine, pa je svjedok S.P. naveo da je vidljivo da je lice koje je identifikovano kao K.K., dana 28.01.2020. godine u 22:15:25 sati, pristupilo pasoškoj kontroli granične policije na aerodromu, a lice je idntifikovano na osnovu pasoša i potvrđenog identiteta posredstvom Interpola, a kasnije je identifikovano na istom mjestu i lice P.H., što im je bila polazna osnova za dalje analize, uključujuči njihov izgled i odjeću koju su koristili, zatim su prikazani video snimci za koje je svjedok S.P. naveo da prikazuju kretanje ova dva lica u zgradi aerodroma i njihov izlazak sa aerodroma (fotografije broj 72-96 izvještaja), zatim je pregledan snimak dolaska lica V.M. i I.H. dana 31.01.2020. godine u 10:48:48 sati, kao i njihov izlazak sa aerodroma (fotografije broj 97-112 izvještaja). Zatim je prikazan video snimak odlaska lica K.K. i V.M. iz BiH, gdje su također prikazani snimci izvan i unutar zgrade aerodroma i na pasoškoj kontroli (fotografije broj 113-127 izvještaja), za koje je svjedok S.P. konstatovao da se radi, u odnosu na njihov dolazak u BiH, o jednom licu iz prve ekipe, i jednom licu iz druge ekipe. Zatim je pregledan video snimak koji se prema svjedoku S.P. odnosi na dolazak iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot na divlji parking preko puta aerodroma, gdje je rumunski državljanin G. od njih preuzeo torbe iz auta, a oni otišli na aerodrom sa ličnim prtljagom, ali sud konstatuje da se zbog udaljenosti na ovom snimku lica i vozila nisu mogla dobro vidjeti, ali se može vidjeti kada se podiže gepek vozila crvene boje i vade neke stvari iz gepeka.
Svjedok S.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu od 17.05.2021. godine, na kojem su pregledane fotografije sa CD-a od 29.01.2020. godine, naveo da se na njima nalaze slike iznajmljenih vozila Škode i Peugeota od Rent-a-car agencije licima na koja se sumnja za izvršenje krivičnog djela. Svako vozilo je imalo GPS tragač, iz razloga kako neko ne bi ukrao vozilo vlasniku. Tako su se mogle vidjeti sve lokacije na kojima je vršeno krivično djelo, odnosno kretanje vozila kroz FBiH. Konstatovao je da je na snimku vjerovatno hotel Beograd gdje su noćili i kad se krenulo sa iznajmljivanjem auta. Kasnijom istragom su vidjeli koliko je vozila tu došlo, koliko su platili za iznajmljivanje vozila i koja su lica bila. Pojasnio je da je datum 29.01. bitan zato što se po njihovom istraživačkom mišljenju odnosio na pripremu izvršenja krivičnog djela, odnosno obilaske mjesta izvršenja. Naveo je da slika koja je gledana na glavnom pretresu prikazuje kompletnu rutu kretanja vozila Peugeot prema Hercegovini i na području Sarajeva, te do mjesta Krivoglavci, Semizovac. Napomenuo je da GPS uređaj evidentira čitavo vrijeme kretanja i pamti koordinate vozila gdje se nalazi, sa svim onim podacima koji su bitni tj. da li je vozilo zaustavljano, paljeno, gašeno, prazno, te vrijeme stajanja i kretanja. Na osnovu vremena zaustavljanja, kretanja i kompromitacije bankomata, odnosno dizanja novca utvrdili su da se ona poklapaju sa vremenom izvršenja djela. Naveo je da je 30.01. bitan datum, jer se odnosi na obilazak bankomata sa ovim vozilom na području Tuzlanske regije i da je to bila priprema izvršenja djela. Skoro svaki, uključujući i lošije snimke, prikupili su, i sve što je mogao otvoriti je opisao i napisao u svom izvještaju šta se nalazi na navedenoj fotografiji i video snimku. Naveo je da će se pokazati snimak sa aerodroma kada dvojica prilaze bankomatu Sberbanke i gledaju nešto oko njega, ali da on nije bio kompromitovan. Istakao je da to nisu dvojica optuženih. U svom izvještaju ima sve lokacije gdje su auta stajala, od Tešnja, Tuzle, Sarajeva, Hadžića do Mostara. Pored toga, u njemu su vremena i lica koja su bitna. Nakon prikazivanja jedne od 15 fotografija pojasnio je da se to odnosi na kretanje vozila Peugeot 308 reg. oznaka ... za datum 31.01.2020. godine na području Tuzle, u Slavinovićima kod hotela Tehnograd. Naveo je da su tu noćili K.K. i I.H.. Pokazana ruta za 31.01. se odnosi na kretanje vozila prema Mostaru. Istakao je da su tačke stop približne lokacijama bankomata Sberbanke koji su napadnuti. Izjasnio se da je taj datum bitan zato što se odnosi na vrijeme izvršenja krivičnog djela. Kako nisu bili na svim lokacijama znak stop je predstavljao približnu lokaciju zavisno od parkinga. Sjeća se da su od Tuzle išli južno i da je tu počinjeno prvo krivično djelo, kao i da je podignuta najveća suma novca. Nakon otvaranja foldera i jedne od 22 fotografije, naveo je da se odnosi na kretanje vozila Peugeot reg. oznaka ... i dan izvršenja krivičnog djela na području Hercegovine. Istakao je da imaju dvije lokacije gdje su noćili u Sarajevu tokom priprema i izvršenja. Naveo je da imaju kretanje na divljem parkingu i za 01.02, kada vraćaju vozilo vlasnicima vozila i odlaze. Istakao je da je sastanak sa Rumunom bio drugog februara. Evidentirano je kada preuzimaju druga lica i odvoze vozila na pranje, pa odlaze na aerodrom. Nakon gledanja prve fotografije iz foldera 02.02.2020. godine pojasnio je da se vidi kretanje vozila Peugeot 308 reg. oznaka ... od Brčkog, Tuzle i Zenice do zaustavljanja na području Sarajeva. Podnijeli su izvještaj za nastanak štete u Brčkom. Pojasnio je da GPS tragač za Škodu Octaviu pokazuje kretanje vozila od 31.01., kad je prvi put iznajmljeno vozilo, do 02.02. kad je predano nazad vlasniku. Potvrdio je da je to ruta za ukupno tri dana na lokacijama mjesta izvršenja krivičnog djela do predaje vozila na kraju na aerodromu u Sarajevu stvarnom vlasniku. Mogao je da poveže u većini slučajeva da su „stop“ tačke lokacije kompromitovanih bankomata. U svom izvještaju ih je pobliže označio malim ikonicama. Konstatovao je da su fotografije na CD-u iz firme što je privremeno oduzeto od njih i da su u izvještaju one koje predstavljaju analizu kretanja. Pravio je video snimke iz foldera izlaz Kakanj. Istakao je da su to snimci JP Autoceste Federacije za predmetnu Škodu Octaviu i njeno kretanje auto putem, počevši sa izlazom Kakanj 02.02. u 04:03 časova. Vidljiva je na izlazu Škoda registarskih oznaka ..., koja je prethodno iznajmljena u Sarajevu i objašnjena sa GPS koordinatom. Za sve to je u svom izvještaju pravio screen shotove, uključujući i nastavak do izlaza Lašva P20 02.02.2020. godine. Nisu smjeli tvrditi, iako su vidjeli konture lica V.M., zato što se tačno ne vidi. Konstatovao je da se na snimku 02.02. u 05,20 sati vidi izlaz Lašva prema Srednjoj Bosni. Kako su vidjeli konture lica tog vozača išli su radi provjera do JP Autocesta Federacije, jer su znali da je u Kaknju kompromitovan bankomat, u izlazu Kakanj, izlaz Lašva prema Zenici dole, u Zenici kompromitovani i u srednjoj Bosni. Pokupili su sve snimke za ovo vozilo. Iz njegovog izvještaja proizilazi da je 237. broj fotografije na kojoj su vidljive registarske oznake .... Snimak izlaza Sarajevo sjever od 02.02.2020. godine u 10,27 časova koji se odnosi Škodu Octaviu pribavili su od JP Autoceste Federacije. Potvrdio je da je to vozilo crvene boje i da se nalazi na strani 103. njihovog izvještaja. Isto je naveo i za folder koji se odnosio na naplatnu kućicu na ulazu u Kakanj 02.02. u 5,11 časova. Potvrdio je da se svi ovi snimci s ovih naplatnih kućica u pogledu mjesta i vremena podudaraju sa onim GPS-om kretanja vozila određenim rutama. Za folder ulaz Sarajevo zapad 02.02. u 1,43 časova pojasnio je da su i taj snimak pribavili od JP Autocesta Federacije i da se na njemu jasno vidi Škodu Octavia crvene boje registarskih oznaka .... Ostavio je mogućnost da se taj snimak može zumirati kako bi se vidjelo lice koje upravlja vozilom, za koje nisu smjeli tvrditi. Na osnovu slike iz pasoša i slike sa ulaska na aerodromu i odlaska to im je u velikoj mjeri ukazivalo na lice V.M., jer ima specifičnu kosu i konture lica, što ima u njegovom izvještaju na strani 56. Za folder ulaz u Visoko od 02.02. u 3,49 časova je naveo da se odnosi na video snimak nadzorne kamere koja prikazuje Škodu Octaviu crvene boje sa registarskim oznakama ..., kao na prethodnim snimcima. Za drugi folder ulaz u Visoko od 02.02 u 10,15 časova je naveo da je na isti način pribavljen. Nakon otvaranja foldera „pasoška kontrola dolasci“ naveo je da je to nadzorna kamera na pasoškoj kontroli granične policije sa JP Aerodoroma Sarajevo i da je tom prilikom vidljivo da dana 28.01.2020. godine u 22:19:25 časova prvo pristupa lice K.K.. Kasnije je identifikovan na osnovu pasoša i potvrđivanja identiteta posredstvom Interpola istoga datuma u 22:19:56 časova. Od Interpola i Europola o ranijoj aktivnosti imali su podatke o V.M.. To im je bio polazni osnov i kada su poslali pasoš da potvrde identitet da nije lažni pasoš. Kasnije su lice koje također prilazi jedinici pasoške kontrole na aerodrom Sarajevo identifikovali kao P.H.. To im je također poslužilo ka osnov za dalju analizu, uključujući odjeću koju su koristili. Na drugom snimku u 10,31 časova navodi da dva lica P.H. i K.K. izlaze sa sarajevskog aerodroma, prelaze parking, odlaze prema „divljem“ parkingu preko puta i da se tu vidi da nose kese. Potvrdio je da im je koristila ta snimka izbliza i da ima još snimaka sa aerodroma. Istakao je da se ta ista lica nalaze na fotografijama 76. i 77. u izvještaju. Vidjeli su kako su izašli iz aerodroma i kada su prešli preko divljeg parkinga, ali s obzirom da je bio mrak nisu vidjeli divlji parking koji je kasnije korišten za povrat vozila niti da su ušli u neko vozilo. Nakon otvaranja foldera sa pasoškim dolascima za 28.01.2021.g., vrijeme je 22 i 19 sati, svjedok je naveo da to prikazuje nadzornu kameru prije pasoške kontrole, gdje se vide dva lica K.K. i P.H., kao i kesa koju nose, dijelovi patika i ruksak. Konstatovao je da je na pasoškoj kontroli P.H. i da se tu vidi odlazak K.K. sa ruksakom na leđima. Potvrdio je da je imao duksericu i da je ruksak sa slovom N. Može se vidjetiP.H. u odlasku sa kesom „Lidl“. Nakon otvaranja foldera sa nazivom „izlaz“ koji je obrađen na strani 44. njegovog izvještaja u 10,57 potvrdio je da je riječ o V.M. koji je vozio Octaviu i da se na tom snimku vidi njegov dolazak na pasošku kontrolu. Kasnije su poslali i dobili potvrdu od postaje Interpola od Ukrajine, odnosno pasoš. Istakao je da je tu bitna majica Puma i crna torba. Naveo je da je na snimku u 10:48:56 lice I.H. i da je na osnovu pasoša i potvrda identiteta njegov dolazak utvrđen 31.01.2020. godine u 10:48:48. Naveo je da je na snimku u vrijeme 10,57 V.M. i da on ispred sebe ima torbu sjajne boje. Vidio ga je u gornjem lijevom uglu, dok mu je dole torba ispod nogu i okrenut je prema tamo. Nakon toga se vidi kako će prići I.H. i onda će slijedom krenuti opet preko puta parkinga, pa na divlji parking. Istakao je da je vidljivo kad će se tamo susresti, zatim kada odlaze iz Sarajeva gdje mijenjaju pozicije tako što jedan iz prve grupe odlazi sa drugim i drugi sa prvim. Nakon puštanja snimka TB ulaz na 10:50 ispred parkinga na aerodromu konstatovao je da se vidi V.M. i da će za njim krenuti I.H., kao i da mu se vidi torba preko desnog ramena. Kasnije odlaze pješke prema izlazu s aerodroma. Na sljedećem snimku je izlaz, što je fotografija 112. u izvještaju, pojasnio je da se ponovo vide I.H. i V.M. i da je torba u desnoj ruci jednog i drugog. Nakon izlaza prema aerodromu slijedi cesta i malo udubljenje, pa se ide na divlji parking. Gledajući treći CD sa foldera „pasoška kontrola odlasci“ u 10,56 na snimku je naveo da je to snimak 03.02, K.K. nakon izvršenja odlazi tačno u 10:56:08. Nakon toga u 10:56:30 odlazi V.M., što znači da je jedan iz prve ekipe, a drugi iz druge ekipe. Konstatovao je da su se samo izmijenjali. Nakon zumiranja naveo je da se lijevo kod plavog bilboarda nalazi taj parking. Nagovijestio je da će se vidjeti i dolazak lica sa Škodom i Peugeotom na cestu ispred, dolazak tamo, prebacivanje torbi u automobil Rumunskih registarskih tablica koji je kasnije identifikovan dole niže i njihov odlazak sa ovog parkinga na aerodrom. Potvrdio je da je to rumunski državljanin A.G., kojeg su zvali „Poručnik“. Kako su identifikovali dolazak i registarske tablice sa svih kamera koje pokrivaju cestu ispred na ovaj parking se ulazi dole niže, utvrdili su da su jedni otišli prema Republici Srpskoj, a jedan od njih je i A.G.. Vraćanjem snimka na 10:14:43 naveo je da je to mjesto gdje su vratili vlasniku dva vozila, Škodu crvene boje i Peugeot, te mu poslali poruku da će doći Rumun A.G. sa automobilom stranih tabli koji će od njih preuzeti torbe iz ovih auta, dok će oni otići sa svojim ličnim prtljagom na aerodrom. Konstatuje da odlaze K.K. i V.M. i da će kasnije otići na aerodrom. Kada je snimak premotan od 10:22 naveo je da je to automobil gdje su premještali torbe. Naveo je da će oni nastaviti dole, vratiti se i otići prema Republici Srpskoj, gdje su na njihovim kamerama dobili ove registarske tablice brojeći aute po bojama. Istakao je da je samo ove boje bilo auto i od RS-a su dobili tablice. Provjerili su u njihovom sparta sistemu nadzora registarskih tablica da li je to lice otišlo na Jahorinu i utvrdili su da je bio na Jahorini i da je 06.02. napustilo BiH preko graničnog prijelaza Gradiška, pa je otišlo dalje prema Mađarskoj. Kasnijim provjerama su utvrdili da je auto iznajmljeno od strane lica A.G. u Bukureštu. Naveo je da se na snimku vidi kako se diže gepek Škode Octavie crvene boje i da prebacuju torbe u auto, te da se to na drugom snimku može bolje vidjeti. Konstatovano je da se na snimku vidi kako se te osobe naginju prema gepeku Oktavije, pa onda okreću i idu prema tom parkiranom vozilu u blizini koje je poprečno parkirano vozilo sive boje.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. naveo je da se ne sjeća da li su D.B. i O.Z. bili 29.01. u BiH, naglasio je da se ono što objašnjava odnosi na Peugeot i Škodu Octaviu, a ne na njih dvojicu. Nije mogao tvrditi da li su bili ili ne, zato što naša granična policija, odnosno sistem koji radi na granici, ne evidentira uvijek registarske tablice od vozila, tako da to traže od Crnogorske, Srbijanske i Hrvatske policije kad nešto provjeravaju.To je njemu lično i ranije bilo poznato jer kad ode na more nekad se provuče kod sistem, a nekad ne. Potvrdio je da je od granične policije dobio izvještaj od 31.01 ili 01.02. Složio se da je jedina poveznica između osoba koje su vozile Peugeot 308 koji prezentuje i optuženih modus operandi. Trenutno nije imao saznanja da li je postojala komunikacija između prvooptuženog i osobe koja je upravljala Peugeotom 308. Zna da je telefon bio aktiviran i da je pronađen kod njih u Bihaću, kao i za njegovu komunikaciju sa ženom. Nije to mogao tvrditi dok se ne dobije komunikacija od WhatsAppa, zato što traje procedura zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći prema Americi. Provjerili su brojeve sa kojima je komunicirao sa tog telefona i utvrdili da su neki iz Ukrajine, dok za druge nisu imali podatke. Pojasnio je da se druga fotografija odnosi na kretanje vozila Peugeot 208 registarskih oznaka... sa za dan 30.01.2020. godine 00:18:37 časova u Lukavici. Početak je bio u Sarajevu, a završetak na području Tuzlanskog kantona. Nije upoznat s tim da li je bilo komunikacije između osoba koje su upravljale sa Peugeotom i prvooptuženog. Za pripremu je dao primjer baznih ćelija telefona zaplijenjenih od optuženih. Tokom radnje pretresa nađen je slip sa bankomata u Cazinu. Konstatovao je da nisu kompromitovali bankomat. Nisu uspjeli dokazati sumnju da li je njima bilo bitno da jave broj bankomata osobi koja ga kompromituje udaljeno, pa da im je zbog toga trebao slip. Također nisu uspjeli dokazati da li je bila priprema to što je bio tad na tom bankomatu. Potvrdio je da su taj dan izvršena ova krivična djela i naveo da su pripreme bile prethodna dva-tri dana. Spomenuo je da podatak iz telefona govori da je jedan od optuženih nekom slao sliku slipa. Smatra da gospodin koji je radio u banci ima broj bankomata i lokaciju, ali ne zna zašto je taj slip sa bankomata u Cazinu slikao i poslao nekome. Potvrdio je da su dvojica optuženih taj dan lišeni slobode. Složio se da oni nisu bili u vozilu. Složio se sa braniocem da na ovim rutama i automobilu nije bilo njegovog branjenika. Konstatovao je da se radi o datumima od 01.02 do 02.02. i da je tada vršena priprema, pa predaja vozila. Naveo je da je priprema vršena 29.01 i 30.01. Za zadnju fotografiju gdje je Škoda Octavia je rekao da se odnosi na period od 29.01 do 02.02.2020. Po njegovom mišljenju od 29.01 do 31.01. su vršene pripreme, a od 01.02. je izvršenje. Na osnovu tog snimka nije mogao potvrditi da se radi o tom licu. Pojasnio je da se samo vidi da je on vozio nazad, ali da se ne vidi ko je na zadnjem sjedištu. Ni na jednom bankomatu nisu nikad evidentirali V.M. zato što je on samo vozio. Nije mogao po ovim snimcima sa 100% sigurnošću utvrditi ko je upravljao tim vozilom ni ko je bio u vozilu. U nastavku snimka nisu primijetili da se nešto interesantno dešava. Samo su provjeravali za njih dvojicu, dok to nisu za ostale koji su došli u tom momentu, jer za to nisu imali osnova. Pojasnio je da to što nisu imali osnova je iz razloga što su već imali operativne podatke o licima koja provjeravaju. Kako nije bilo mogućnosti za uvećavanje snimka nije mogao tvrditi da su to ta lica. Naveo je da ima snimak na kojem se može vidjeti kad idu na taj divlji parking. Konstatovao je da je taj snimak slijed hodanja od ulazne pasoške kontrole pa sve do odlaska do parkinga, te da ih samo treba sve povezati i pustiti. Vidjeli su da oni tamo završavaju.Naveo je da se na snimku sa DVD-a vide K.K. i P.H. kako izlaze, drže kesu bijele boje sa natpisom „Lidl“, a koju su nekoliko metara i ranije držali, zatim da idu prema parkingu i nastavljaju se na ovaj prijašnji snimak gdje se vide iz drugog ugla. Konstatovao je da je dobra kamera, da se vide ova dva lica, ponovo kesa „Lidl“ i bijele patike, kao detalji na osnovu kojih su uklapali. Složio se da uvećana fotografija nije 100% jasna kao film HD rezolucija, ali mu je to dovoljno kad uzme čitav slijed kako hodaju. Konstatovao je da je to nastavak na prethodni snimak lica K.K. i P.H. i da se u gornjem desnom uglu vidi između borova nastavak na prethodni snimak, prema izlazu sa arerodroma. U pozadini, skroz u gornjem lijevom uglu je divlji parking preko kojeg su prešli, a u gornjem desnom je kesa „Lidl“. Nisu ih identifikovali samo na osnovu te kese, već i slijedom svih kamera od pasoške kontrole i odlaska lica. Pojasnio je na snimku u 21,30 da lica izlaze iz pasoške kontrole sa carine i da se siluete ne vide jasno. Istakao je da slijedi kesa „Lidl“, oni idu prema vani, pa će se kasnije vratiti nazad. Nije obraćao pažnju da li bilo ko drugi ko ulazi ili izlazi sa aerodroma ima kesu. Nije upoznat s tim da li se divlji parking odnosi na parking ispred zgrade u Naselju C4 Dobrinja i da se tamo nalaze isto tako štandovi, divlji štandovi, ali regularnih taksi službi koje ne mogu obavljati taksi prevoze na aerodromu ili samo Sarajevo taksi. Potvrdio je da se taj parking nalazi ispred zgrade u naselju i da ga koriste oni koji hoće da ne plate parking ili da se ne vide na sigurnosnim kamerama. Prateći osumnjičene i njihove aktivnosti vidjeli su da dolazi ovo auto. Konstatovao je da parking ima samo jedan izlaz na glavnu cestu na kraju. Na drugoj kameri koja je gledala na taj izlaz vidjeli su da je to auto skrenulo desno. Naveo je da na osnovu vremena od 10:06 do 10:10 ispred njega je otišlo crno auto, ovo je auto sivo, pa je opet bilo crveno auto. Nekih 100 metara niže ima kamera, takozvana „Sparta“ u Sarajevu, koja evidentira tablice. U međuvremenu su uputili akt Republici Srpskoj koja su tri auta prošla u nekih 15-ak sekundi, pa su dobili njegovo kretanje u Jahorini i za sutradan. Istakao je da je taj auto bio jedini te boje i da su prošli svojim službenim policijskim autom Škodom Octaviom, koju on također vozi, te su izračunali po vremenu koliko im treba do kamere „Sparta“. Naveo je da je kamera u RS-u na jednoj jedinoj raskrsnici. Istakao je da je skrenuo lijevo prema tunelu, tu bi auto morao i parkirati. Imaju snimak kad on izlazi i ide na glavnu cestu prema Lukavici, jednoj jedinoj raskrsnici gdje postoji kamera. Potvrdio je da je na snimku koji su gledali auto sive boje. Konstatovao je da imaju dvije kamere, jednu koju nije radila policija Federacije i bliže drugu kameru Republike Srpske. S obzirom na ograničenje od 60 kilometara na sat utvrdili su da je potrebno 10 do 15 sekundi da se dođe do te kamere. Gledao je snimak po sat-dva sa još dvoje kolega i tačno su vidjeli koliko je auta prošlo, koje su boje i kad su mogla naići. Nije analizirao ukoliko se skreće, ulazi i izlazi, i koliko auta prolazi na toj raskrsnici.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane optužnenog D.B. potvrdio je da su na snimku bile neke torbe prebacivane u automobil. Snimak je provjeravao na puno kvalitetnijoj kameri. Nakon zumiranja tu se mogu vidjeti aktivnosti lica.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. objasnio je da je zelena traka za kretanje vozila Peugeot u Kiseljaku samo za 29.01. Složio se s njim da kretanje vozila Peugeot ova tri dana nema veze sa lokacijom Bihać. Naveo je da se mogu vidjeti lica na auto putu uSarajevu i kad izlaze iz hotela te da će se to vidjeti na snimcima.
Na upit suda istakao je da je sve evidentirano od Tuzle do Sarajeva i da auto kako se kretalo po izvršenju po bankomatima ili kad je auto stalo i kad je otvorilo vrata, to je značilo da je motor upaljen ili ugašen, odnosno da je negdje stajao čitavu večer. Potvrdio je da gdje piše stop da je to zaustavljanje. Po ruti koju gledaju sjeća se da je prvo stop bilo u Lukavici preko puta tunela DB i da je to otprilike divlji parking kojeg je spominjao. Potvrdio je kraj rute u kantonu Sarajevu, odlazak u Stari grad i do Vogošće, negdje kod Binježeva prema Hadžićima. Naveo je da u Binježevu ima kamera i u Hažićima stop kod TC Binga, kao i da kasnije ima snimak za Kiseljak i Donji Vakuf. Za Tešanj je naveo da ima opisano u izvještaju kada je izvršeno krivično djelo na jednom bankomatu. Potvrdio je da su tu navedeni ti bankomati prema objektima, na primjer Merkator, Dobrinja. Kod Peugeota se krenulo 29.01. Istakao je da su oba vozila 02.02 zajedno vraćena stvarnom vlasniku. Potvrdio je su i kod Peugeota isti datumi izvršenja. Nije ga mogao dovesti u vezu sa izvršenjem osim logistike. Naveo je da ga ima na snimku kad odlazi iz Sarajeva, što se može vidjeti kod granične policije gdje torbe daje trećem licu i odlazi na aerodrom.
Na glavnom pretresu 19.05.2021. godine izvršeni su pregledi video snimaka nadzornih kamera pa je prvo pregledan snimak koji se odnosi na tačku 16. optužnice, Sarajevo – Ciglane, snimak je dan 02.02.2020. godine u 00,41 sati, za koji je svjedok S.P. naveo da se na snimku nalazi lice I.H., vidi se kako je obučeno, ali se ne vidi lice i vidi se kako je ta osoba nečim zamazala nešto na bankomatu, za šta je svjedok S.P. naveo da je to labelo koji je služio za premazivanje kamere na bankomatu i vidi se da lice drži neku karticu, zatim je pregledan snimak koji se odnosi na tačku 9. optužnice, Sarajevo – Sarači, također se vidi lice kako uzima novac iz bankomata, to lice prema svjedoku je P.H. zbog njegovog fizičkog izgleda i odjeće, i stavlja novac u torbicu, osvrće se oko sebe i čini se da ima kabal od slušalica pored ušiju, to lice je P.H.. Nakon toga, je pregledan video snimak nadzorne kamere koji se odnosi na tačku 11. optužnice, Sarajevo – Ložionička, a na strani 9. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine je objašnjen ovaj snimak od 01.02.2020. godine, a u 11:48:50 sati prikazana je muška osoba, malo pognuta, u Nike dukserici, mobitel glavom pričvršćen na lijevo rame, i vidi se da mu se ruke miču i da nešto radi ispred bankomata, prema tužiteljici to je lice I.H., u 11:53:34 sati osoba odlazi sa bankomata, a svjedok S.P. je naveo da upravo u vrijeme boravka ove osobe na bankomatu je otuđen novac iz bankomata. Poslije toga je pregledan i video snimak nadzorne kamere koji se odnosi na tačku 10. optužnice, Sarajevo, ul. Titova, na kojim se vidi osoba u svijetloj dukserici, svijetlim pantalonama i crvenim kačketom na glavi, a kada prilazi bankomatu lice drži lijevu ruku preko lica, očito prikriva svoj izgled i identitet, a kada je prišao bankomatu vrlo malo toga se vidi šta radi, vidi se da nešto radi rukama i kao da stavlja nešto u džep ili torbu, okreće se okolo sebe i razgleda, držeći ruku na lijevom uhu kao da razgovara sa nekim, te je tužiteljica navela da se radi o istoj NN osobi koju nisu uspjeli identifikovati koja je neovlašteno podigla novac i u Posavskom kantonu – tačka 24. optužnice, svjedok S.P. navodi da i u ovom slučaju, kao i u svim ostalim o kojima govori, na bankomatima nije bilo fizičkog oštećenja, a novac je podizan, ali ni na jednom bankomatu nije podignut sav novac u cijelosti, jer bi se u tom slučaju aktivirao alarm, tako da je kod svih njih isti modus operandi, a za većinu lica koja su doveli u vezu sa ovim djelima su od Interpola i iz Ukrajine dobili podatke da su činili djela kompjuterskog kriminala. Pregledan je i video snimak nadzornih kamera koji se odnosi na tačku 12. optužnice, Sarajevo, Novi Grad, Otoka Merkur, datum 01.02.2020. godine, u 13:13 sati, vidi se unutrašnjost nekog većeg objekta, tržnog centra, a u 13:17 sati, prilazi osoba u crnoj tamnoj jakni sa bijelim natpisom Nike, sa crnim kačketom, crnom torbicom sa desne strane, sa specifičnim hodom jer mu stopalo lijeve noge ulazi unutra prilikom hodanja, kome je glava nagnuta uz lijevo rame kao da razgovara na mobitel bez korištenja ruku, a u rukama drži karticu, lice se se ne vidi dobro jer je očigledno da krije svoj identitet od kamere, vraća karticu u torbicu i uzima novac sa bankomata više puta, fingira kucanje po tipkovnici iako u bankomatu nema nikakve kartice, za što svjedok S.P. ukazuje na udaljenu kontrolu bankomata, osoba diže novac bez upotrebe kartice i očito preko dnevnog dozvoljenog limita banke, na njegovoj torbi se vide nitne, a prema tužiteljici radi se o istom licu koje je diglo novac i u Sarajevu, ul. Ložionička – tačka 11. optužnice, a to lice je I.H.. Također je pregledan i sadržaj video snimka koji se odnosi na tačku 13. optužnice tj. bankomat na Ilidži, što je prikazano na stranici 12. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, gdje je na sličan način došlo do podizanja novca sa bankomata, u 08,56 sati uzima novac iz bankomata i stavlja u torbicu, a svjedok S.P. naglašava da se sva vremena učinjenja poklapaju sa kretanjem vozila Škoda Octavia i Peugeot evidentiranih putem GPS sistema, i vidi se da se nakon završetka napada na neki bankomat vozilo brzo udaljava sa te lokacije i ide prema drugoj lokaciji, i tužiteljica je navela da se poređenjem sa nespornim fotografijama P.H. radi o tom licu, kao i po odjeći npr. futrovanoj kapuljači od dukserice i patikama sa fotografija sa aerodroma, na ovom snimku se ne vidi tačno vrijeme. Pregledan je i video snimak koji se odnosi na tačku 14. optužnice, Sarajevo, Dobrinja, gdje se na snimku od dana 01.02.2020. godine u 07:06:17 sati dobro vidi lice učinitelja, koje prema tužiteljici predstavlja osobu I.H., kada se uporedi sa fotografijom tog lica br. 99 na stranici 41. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine sa pasoške kontrole na aerodromu, a i prema odjeći radi se o istoj osobi kao u tačkama 11. i 12. optužnice, i ponovo kao da drži mobitel prislonjen glavom uz rame, osoba stoji duže vremena pred bankomatom, pruža desnu ruku prema bankomatu i nešto uzima, ali se ne vidi šta, i stavlja u torbicu, vidi se da manipuliše sa torbicom, koja je otvorena i iz koje viri novac, vide se nitne na njegovoj torbici i u 07:37:04 sati osoba završava sa upotrebom bankomata i okreće se od istog pa se ta crna torbica sa nitnama malo bolje vidi. Također, pregledan je i video snimak koji se odnosi na tačku 15. optužnice, Vogošća, na snimku se vidi vrijeme 01.02.2020. godine, u 07:54:34 sati, i vidi se osoba u sivoj jakni, sa karakterističnim detaljem na desnom rukavu, i istim patikama, crvenim šalom i torbom kao što ih je imala i osoba prikazana na video snimcima vezanim za tačke 9. i 13. optužnice, i ta sličnost je očigledna, vidi se da ta osoba ima brkove, bradu i naočare (fotografija 35. izvještaja), za koju tužiteljica tvrdi da je P.H.. Tužiteljica je navela da su na tom bankomatu u toku dana bila dva neovlaštena dizanja novca i dva različita lica, pa se tako na snimku u 11:20 sati vidi osoba u tamnoj jakni sa bijelim natpisom Nike, koja se također pojavljivala na više bankomata, a prema tužiteljici to je I.H.. Izvršen je pregled i video snimka koji se odnosi na tačku 16. optužnice, Sarajevo, Ciglane, što je prikazano na stranici 14. i 15. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a radi se o crno bijelom snimku, datum je 02.02.2020. godine, vrijeme 01:01:12 sati, vidi se osoba za koju tužiteljica navodi da je ista kao iz prethodno pregledanog snimka iz Vogošće (fotografije broj 39-42 izvještaja), zbog istog izgleda odjeće, obuće, torbe i položaja glave na lijevu stranu kao da priča na telefon, i da se radi o I.H.. Drži nešto kao karticu u ruci i pruža prema bankomatu, torba je ispred njega, uzima novac iz bankomata i stavlja u torbu, a čini se kao da svo vrijeme priča na mobitel, u jednom momentu ta je osoba otišla od bankomata jer su tu došle četiri osobe arapskog porijekla, koji nakon toga nisu mogli podići novac, što je prema svjedoku S.P. znak da je bankomat pod kontrolom napadača, a nakon njihovog odlaska osoba se ponovo vraća do bankomata u 01:23:10 sati i ponovo pruža ruku kao da stavlja karticu, telefon mu je ponovo na lijevom ramenu, ponovo stavlja crne rukavice, a svjedok S.P. navodi da je na još nekoliko mjesta primijećeno da su se napadači izmakli od bankomata kada su prišle još neke osobe kako bi ga koristile i da te osobe poslije toga nisu mogle obaviti transakciju, a kada se napadač ponovo vrati, onda on nastavlja sa podizanjem novca. U 01:36:17 sati osoba se drugi put okreće od bankomata i konačno odlazi, na šta je optuženi O.Z. prokomentarisao da su se u to vrijeme on i optuženi D.B. već nalazili u PS Bihać sat vremena. Naposlijetku je pregledan i video snimak koji se odnosi na tačku 17. optužnice, TC Bingo, Hadžići, prikazano na stranici 16. izvještaja, snimak je od 02.02.2020. godine u 10:57:20 sati, i na snimku se vidi da ubro prilazi bankomatu osoba u sivoj jakni, crnim kačketom, crnim pantalonama i patikama, naočarama, crvenim šalom i sa bradom, i vidi se lice osobe, radi se o istom izgledu i istim odjevnim predmetima kao i osobe koja je ranije prikazana vezano za tačke 9., 13. i 15. optužnice, prema tužiteljici to je P.H.. Vidi se da je torbica ispred njega, da nešto radi s obje ruke ispred sebe, nešto uzima i stavlja u desni džep jakne. Vidjelo se da skida slušalicu sa uha i stavlja mobitel na desno uho i razgovara, više puta se osvrće i gleda ima li koga iza njega, i u 11:18:20 sati napušta bankomat, odlazeći sa bankomata u ruci je imao neki papirić.
Na glavnom pretresu dana 10.06.2021. godine je nastavljeno sa pregledanjem sadržaja video snimaka nadzornih kamera, pa je izvršen pregled DVD snimaka označenih kao Bingo Hadžići, što se odnosi na tačku 17., Sarajevo, Merkator, ul. Ložionička - tačka 11. i Sarajevo, Butmirska cesta - tačka 12. Između ostalog, na snimku parkinga kod TC Bingo u Hadžićima 29.01.2020. godine u 18:30 sati tužiteljice su prezentirajući snimak navele da se radi o prethodnom obilasku bankomata, da je sa suvozačkog mjesta sivog automobila marke Peugeot koje je stiglo na parking izašao P.H., koji je identično obučen kao lice koje su vidjeli pregledavanjem video snimaka vezanih za tačke 13., 15., 17. itd. optužnice, a napominju da je to vozilo iznajmilo lice K.K.. Zatim je pregledan snimak koji se odnosi na istu lokaciju u Hadžićima gdje su tužiteljice identifikovale osobu snimljenu dana 02.02.2020. godine u 14 i 17 sati, kao P.H., ovaj put prilikom učinjenja djela, nešto drugačije obučenog, sa crnim kačketom i karakterističnim patikama sa tri linije, sa crnom bradom, u crnim pantalonama, sivoj jakni, torbom i sunčanim naočarama na glavi iako je 02. februar i vidi se kako prilazi bankomatu Sberbanke, kako uzima novac iz bankomata i stavlja ga u torbicu, više minuta stoji pred bankomatom koji u nekoliko navrata izbacuje novac a koji on uzima i stavlja u tobicu, kao da tipka nešto na tastaturi i drži nešto u lijevoj ruci i u 14:26:20 sati odlazi sa bankomata jer je pristupila i neka žena koja je stala očito kako bi koristila bankomat, pa se izgled lica prikazanog na video snimku može uporediti sa nespornim fotografijama P.H. broj 76., 81. i 82. izvještaja FUP-a Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine. Sljedeći je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 11. optužnice – Sarajevo, ul. Ložionička, dana 29.01.2020. godine, u 21,33 sata, na datoj lokaciji uočava se vozilo Peugeot, reg. oznaka ..., koje vozilo je iznajmio Kirilo Kotlov, to je ulaz u garažu Mercatora, zatim na snimku broj 569 od 21:57:50 sati prilaze dva lica K.K. i P.H., K.K. sa jaknom kao na fotografiji 75. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a P.H. sa prethodno opisanom jaknom i patikama i u 21:58 sati se udaljavaju od bankomata. Na sljedećem snimku broj 3208 od 29.01.2020. godine u 21:32:40 sati se vidi pet bankomata i osoba koje su tužiteljice identifikovale kao P.H. dolazi do bankomata Sberbanke i nešto tipka na bankomatu, dok je na snimku 5743 vidljiv bankomat u garaži tržnog centra kao i maloprije, samo iz drugog ugla, i tužiteljice su na tom snimku označile da se nalaze K.K. zbog jakne, patika i brade, kao na fotografijama u izvještaja FUP Sarajevo sa aerodroma, a drugo lice je P.H., čiji se lik jasno vidi na snimku, koji je crno bijeli, poslije čega se razilaze. Zadnji snimak je 0521 od 01.02.2020. godine, gdje se također vidi pet bankomata raznih banaka koji su jedni do drugih i na snimku se vidi da bankomatu u 11,06 sati prilazi lice za koje tužiteljica tvrdi da je I.H., za kojeg je karakteristično da lijevu nogu malo zabacuje unutra, ima torbu sa nitnama, kačket, uvijek priča na telefon nagnut na lijevu stranu i vidi se da nešto tipka na tastaturi bankomata i odlazi sa bankomata u 11:12:12 sati, a u to vrijeme u kadru je vidljiv prema tužiteljici P.H. sa jaknom, crvenim šalom, kačketom i naočarama kao u prethodno pregledanoj tačci 17. optužnice i on nastavlja da diže novac na bankomatu, dok I.H. odlazi sa bankomata. Sljedeći je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 16. optužnice Sarajevo, Ciglane, datum snimka je 29.01.2020. godine u 22:53 sati, pojavljuje se lice za koje tužiteljica navodi da je P.H., u istoj odjeći kao na prethodnim snimcima, i udaljava se u 22:54:18 sati. Zatim, dana 02.02.2020. godine u 00:04:48 sati se pojavljuje osoba koju tužiteljica identifikuje kao I.H., sa torbom, kao da razgovara na mobitel nagnute glave u lijevu stranu prema ramenu, sa kačketom na glavi, i prilazi bankomatu a udaljava se sa istog u 00:23:40 sati, radi toga što je još jedno lice pristupilo bankomatu, a tri minute nakon odlaska tog lica se I.H. vraća do bankomata, odakle se udaljava u 00,39 sati, a pregledan je i snimak druge kamere iz drugog ugla sa tog bankomata. Nakon toga je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 12. optužnice - Sarajevo, Novi grad, gdje također tužiteljica označava na istom lice I.H. sa istom odjećom kao i ranije na drugim bankomatima sa znakom Nike na jakni pa pošto se lice osobe malo bolje vidi isto upoređuje sa nespornom fotografijom Ihora Horianova koja se u izvještaju FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, nalazi na stranici 41., fotografija 99.
Na glavnom pretresu dana 02.07.2021. godine, u prisustvu svjedoka S.P., pregledan je sadržaj video snimaka nadzornih kamera u hotelu „Tehnograd“ Tuzla, kao i snimaka koji se odnose na radnje učinjene u Tuzlanskom kantonu, konkretno u Tuzli, Bingo city – tačka 4. optužnice, Tuzla, Čaršijski trg br. 12 – tačka 2., Tuzla, BH Pošta – tačka 1., i jedan USB stick sa video snimkom koji se odnosi na djelo učinjeno u Lukavcu – tačka 3. Tako je na snimku nadzorne kamere hotela „Tehnograd“ od 31.01.2020. godine u 08:38:29 sati, prikazano vozilo Peugeot 308, sive boje, za koji je GPS uređaj na tom vozilu također pokazivao da se vozilo nalazilo na tom mjestu, pa je prikazan snimak unutrašnjosti hotela gdje se vidi dolazak dva lica, za koje tužiteljica govori da su P.H. i K.K., što proizilazi i iz izvoda iz knjige gostiju hotela, koji će u nastavku također priložiti kao pismeni dokaz, sa njihovim ličnim dokumentima, ali se i vizuelno prema snimcima njihovog lica i odjeće može utvrditi da se radi o tim osobama, a snimak je od 30.01.2020. godine u 23:23 sati, te tužiteljica upućuje na fotografije ova dva lica sačinjene na ulazu u zemlju prilikom pasoške kontrole na aerodromu npr. fotografije 75. i 76. izvještaja, te 80. i 81. istog, vidi se da su završili na recepciji i najvjerovatnije idu prema sobi i izašli su iz dometa kamere. Gledajući snimak broj 83241 od 31.01.2020. godine u 08:33 sata, radi se o snimci parkinga ispred hotela „Tehnograd“, tužiteljica je navela da se vide dvije osobe kako prilaze vozilu, među kojima se može prepoznati lice P.H., koje ostavlja nešto u gepek vozila i sjeda na suvozačko mjesto (fotografije broj 221., 222. i 223. izvještaja). Zatim je izvršen pregled video snimka koji se odnosi na tačku 4. optužnice, Tuzla, TC Bingo (u izvještaju prikazano na fotografijama broj 208 – 220), i tužiteljica je navela da se na ovim snimcima nalazi P.H., prvo na ulazu u TC, a potom i u njegovoj unutrašnjosti, snimak je od 30.01.2020. godine u 22:38 sati, što odgovara vremenu obilazaka bankomata vozilom Peugeot neposredno prije neovlaštenog podizanja novca, i lice pristupa bankomatu Sberbanke u 22:39 sati, dakle radi se samo o prethodnom obilasku istog. Nakon toga je pregledan video snimak 13385 koji se odnosi na tačku 2. optužnice, Tuzla, Čaršijski trg, snimak je od 01.02.2020. godine u 01:39 sati, prema tužiteljici i svjedoku S.P. na snimku se također nalazi P.H., a prema njegovom fizičkom izgledu i istim odjevnim predmetima i obući, kao i crvenim šalom, kao na ranijim snimcima, i vidi se kako ispred bankomata pruža ruku, nešto uzima i stavlja u torbicu, sa desne strane ima neku žicu i djeluje kao da ima slušalicu u lijevom uhu, u više navrata uzima novac i stavlja u torbicu, i u 02:13:50 sati se udaljava od bankomata. Prema svjedoku S.P. isti nije koristio bankomat na uobičajeni način, već je samo prišao i simulirao takvo korištenje.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok S.P. je naveo da je uglavnom na većini bankomata bila samo jedna osoba.
Potom je pregledan snimak 142457 koji se odnosi na tačku 4. optužnice, Tuzla, TC Bingo, naznačeno vrijeme na snimku je 02.02.2020. godine u 14:36 sati, na kojem snimku lice, koje tužiteljica označava kao lice I.H., prilazi bankomatu Sberbanke, a što se vidi prema korištenim patikama i dukserici, kada se uporedi sa drugim fotografijama i video snimcima, što je tužiteljica obrazložila, i na snimku se vidi da desnom rukom stavlja novac u torbicu, vidi se da ima slušalicu u desnom uhu, vidi se da je novac u torbi, koji uzima iz bankomata u više navrata, i u 14:45:12 sati se lice udaljava sa bankomata, a u kadru se prethodno vidio dio nogu neke osobe koja je stajala iza njega, pa djeluje da je čekala red za korištenje bankomata, i nakon odlaska ove muške osobe ta ženska osoba što je čekala je zaista i prišla bankomatu (fotografije broj 224 – 233 izvještaja). Nakon toga je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 1. optužnice, Tuzla, BH pošta, snimak je crno bijeli od 31.01.2020. godine u 23:10:46 sati, i vide se stepenice, to je ulaz u poštu u Tuzli, i vide se bankomati Sberbanke i Raiffeisen banke. Tužiteljica navodi da se prema izgledu, odjeći (između ostalog sivoj jakni sa karakterističnim detaljem na desnom rukavu) i patikama, te torbi koju nosi, što je već i dosad viđeno i na drugim snimcima, radi o licu P.H. koji pristupa bankomatu u 23:23:40 sati, a na snimku se vidi samo odlazak lica sa bankomata u 23:35:40 sati. Naposlijetku je pregledan video snimak broj 30538, zaključno sa brojem 33300, a radi se o radnji iz tačke 3. optužnice, Lukavac, vrijeme je 01.02.2020. godine u 03:07 sati, vidi se lice u svijetlo sivoj jakni sa oznakom sa dvije horizontalne linije na desnom rukavu, torbom, patikama, kapuljačom, za koje tužiteljica navodi da su prikazani i na snimcima koje su već viđeni ranije i koji opis odgovara licu Pavlo Holodnik, vidi se da lice nešto radi rukama i kao da nešto stavlja u torbicu, i u 03:34:30 sati se lice udaljava sa bankomata.
Na glavnom pretresu održanom dana 09.07.2021. godine u prisustvu svjedoka S.P. nastavljeno je sa pregledom video snimaka nadzornih kamera pa je prvo pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 24. optužnice, Orašje, datum na snimku je 02.02.2020. godine u 05:16 sati, vidi se NN lice koje je pristupilo bankomatu, koje je u zimskoj jakni i sa kačketom, na kojem se nalazi natpis „Hudson“, za koje lice tužiteljica navodi da je uočeno i na video snimku ispred bankomata u Tešnju, a koje nisu mogli identifikovati (str 71. do 77. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), vidi se da lice u rukama drži snop novčanica i da ih broji, stavlja u torbu, zatim to ponavlja, vidi se da ima slušalicu u lijevom uhu (fotografije broj 177. – 181. u izvještaju), otvara usta kao da s nekim razgovara, lice u više navrata uzima novac sa bankomata i u jednom momentu se može prepoznati da se radi o novčanicama od 50,00 KM, koje je stavio u lijevi džep jakne, i lice se udaljilo od bankomata u 05:29:10 sati. Zatim se ponovo isto lice vidi ispred bankomata u 05:42 sati, ponovo je prišao, kao da se koleba, ali se odmah udaljio, i vidjelo se da pomjera usne kao da s nekim razgovara i ponovo se vidi kod njega deblji svežanj novčanica u rukama i nastavlja podizati novac sa bankomata, na snimku se ne vide usta bankomata. Svjedok S.P. je dao objašnjenje kako je moguće sa bankomata podići veliki novčani iznos za relativno kratko vrijeme. U 05:54 sati se lice udaljava od bankomata, a na sljedećem snimku koji datira samo nakon nekih 10 minuta u odnosu na prethodni, se vidi još jedno NN lice sa zimskom jaknom i kapuljačom na glavi (fotografije 182. i 183. izvještaja), za koje tužiteljica tvrdi da se radi o istom licu koje je viđeno na bankomatu u Sarajevu, ul. Titova – tačka 10. optužnice, drži novčanik u ruci i osvrće se oko sebe, potom stavlja novčanik u torbicu, vidi se da drži slušalicu u desnom uhu, desnom rukom ispod kapuljače, vidi se da je lice stavilo u unutrašnji lijevi džep dukserice, a svjedok S.P. je naveo da su ova dva lica iz Orašja identifikovali kao državljane Ruske Federacije ali čekaju zvaničnu potvrdu, na snimku se vidi da se lice konstantno osvrće, da ponovo stavlja novac u lijevi unutrašnji džep jakne, i ponovo pridržava slušalicu na desnom uhu. Svjedok S.P. je naveo da je bankomat, kao i u svim drugim primjerima u ovom slučaju, izgubio komunikaciju sa procesnim centrom banke, što ukazuje da su svi bankomati bili pod kontrolom neke osobe, a da su ovo samo izvršioci koji su komunicirali telefonom, znali gdje da dođu, kad da dođu i koliko će novca izaći, a neka druga osoba je preuzela čitavu mrežu bankomata, prekinula vezu bankomata sa procesnim centrom i davala im instrukcije za izbacivanje novca na bankomatu. U 06:14:40 sati lice se udaljava od bankomata, nakon izuzetno velikog broja ponavljanja radnje podizanja novca sa bankomata od oko 40-ak puta. Na istom glavnom pretresu je izvršen i pregled sadržaja video nadzora koji se odnosi na tačku 20. optužnice, Tešanj, Kraševo bb (str. 77. – 91. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), na snimku broj 3617 se u 08:36 sati vidi lice za koje tužiteljica navodi da je maloprije prikazano na video snimku ispred bankomata u Orašju, sa istim kačketom i zimskom jaknom (fotografije br. 184. – 192., kao i fotografije 201., 202. i 207. izvještaja), a za razliku od snimka iz Orašja ovaj snimak je u boji pa se vidi da se radi o kačketu bež boje i vidi se sivo plava boja jakne, zatim se u nastavku snimka vidi da se ne radi o istom kačketu jer na njemu nije natpis „Hudson“, već neki simbol, a lice se udaljava u 08:37:50 sati od bankomata, ali se vidi da još stoji u blizini, zatim na narednom snimku je isti datum 01.02.2020. godine u 07:13 sati i na njemu se ne nalazi ništa relevantno, a na snimku broj 00052, također od 01.02.2020. godine, u 10 sati se vidi prolazak ovog lica koje je na prethodnom snimku bilo na bankomatu sa kačketom, koji je ušao u tržni centar, a vidi se drugo NN lice koje stoji ispred bankomata i koje prema svjedoku S.P. u desnoj ruci drži karticu tzv. „Pjetročka“, a ista ovakva kartica je oduzeta u Bihaću od optuženog D.B., koja kartica je sa jedne strane šarena sa detaljima zelene i crvene boje i velikim brojem 5 u sredini (fotografije broj 198. i 199. iz Tešnja i fotografija 200. izvještaja iz Bihaća, na kojoj se u gornjem lijevom uglu primijeti i rimski broj I napisan plavom bojom), a sa druge strane je ista kartica zelene boje (fotografija br. 189. izvještaja), za koju karticu svjedok S.P. navodi da im je bilo simptomatično korištenje iste kartice od lica koja napadaju bankomate iste banke, u isto vrijeme, na dvije različite lokacije. Ova dva lica se vide na fotografijama 201. i 202. izvještaja, koji su i razgovarali kada je ovo lice sa bež kačketom stavilo ruku na usta, a vidi se da drugo lice koje je sada na bankomatu uzelo mobitel i sa njim nešto radi. Zatim se na snimku vidi da osoba uzima ponovo svežanj novčanica iz bankomata u apoenu od po 100,00 KM i stavlja u džep jakne, i to se ponavlja u više navrata. Prema svjedoku S.P. kartica se koristi samo za simulaciju aktivnosti na bankomatu tj. radi se o fingiranom korištenju, prema njegovom mišljenju i zbog toga što ima u blizini zaštitar koji se prikazuje povremeno na snimku (fotografije 193. i 194. izvještaja), jer u zapisima korištenja bankomata ne postoje aktivnosti korištenja bankovne kartice u ovom periodu jer je prekinuta konekcija bankomata sa procesnim centrom banke, te je svjedok naveo i da je na svim bankomatima, uključujući i Bihać, bio isti modus operandi i isti način brisanja podataka, snimak je od 02.02.2020. godine, uočen je veliki broj ponavljanja izbacivanja novca iz bankomata od oko 17 puta. Na snimku sa iste lokacije i istog dana u 08:54 sati se vidi ista NN osoba sa kačketom i jaknom, ovaj put ima torbicu na desnoj strani i vidi se da uzima svežanj novčanica iz bankomata, i vidi se naprijed pomentuta kartica sa brojem 5 na istoj tj. kartica „Pjetročka“. Svjedok S.P. je naveo da je u momentu svih zloupotreba bankomata u ovom slučaju postojao nadređeni haker koji je kontrolisao mrežu svih bankomata i samo je trebao znati kada osobe koje se nalaze na licu mjesta dolaze na bankomat, bilo je potrebno da imaju vezu sa njim i da ga samo obavijeste o tome, da je bezbjedno i da nema niko ko će to primijetiti, da bi krenuli sa podizanjem novca, morali su biti koordinirani sa svojim nadređenim da bi upravo oni pokupili novac kada bankomat počne da ga izbacuje. Nakon toga je pregledan video snimak broj 2040736 koji se odnosi na tačku 19. optužnice, Zenica, vrijeme na snimku 02.02.2020. godine u 04:07 sati, i na snimku se vidi lice za koje tužiteljica navodi da se radi o I.H., kako je to utvrđeno i u odnosu na neke druge tačke optužnice npr. 4., 12., 14. i 16., a radi se o licu koje vidljivo malo zabacuje lijevu nogu unutra prilikom hodanja i ima običaj fingirati da priča na mobitel tako što nagne glavu i drži mobitel između glave i lijevog ramena, kao i na osnovu odjeće npr. tamne jakne sa natpisom „Nike“ bijele boje na lijevoj strani, obuće i torbe na preklop, zatim je pregledan video snimak broj 42407 od 02.02.2020. godine u 04:24 sati, a zatim i snimak broj 4726, kao i snimak broj 43128 (str. 109. izvještaja), koji se odnose na tačku 18. optužnice, Kakanj, na kojima je po svim naprijed navedenim karakteristikama, bez potrebe za njihovim ponavljanjem svaki put, tužiteljica identifikovala I.H. kao osobu koja prilazi bankomatu dana 02.02.2020. godine u 02:47:26 sati, a zatim je na drugom snimku isti dan u 04:32 sata vidljiva osoba u sivoj jakni sa kapuljačom i sa dvije karakteristične horizontalne pruge na rukavima jakne i crnim kačketom na glavi, crnim pantalonama, crno bijelim patikama, crvenim šalom i torbom prebačenom preko lijevog ramena, koju je tužiteljica identifikovala kao lice P.H. (str. 112. i 113. izvještaja), koji se također na više drugih snimaka pojavljuje u identičnoj garderobi, na snimku se ne može tačno vidjeti šta osoba radi jer nije u cjelosti snimljena, osim što je nesumnjivo da se nalazi neposredno ispred bankomata, na šta je svjedok S.P. dodao da se sve to poklapa sa GPS koordinatama o kretanju iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 18. optužnice, Kakanj (fotografije br. 253. i 254. izvještaja), na kojem se, kao i na prethodnom snimku, samo iz drugog ugla, vidi lice I.H., na benzinskoj pumpi, i u ruci nešto drži u ruci kao što je labelo i zamazuje nešto po bankomatu, predpostavljaju kameru, vidi se da uzima novac koji je bankomat izbacio i stavlja ga u torbicu, osvrće se oko sebe, u više navrata podiže novac iz bankomata i udaljava se od bankomata u 03:10 sati, u jednom momentu se nakratko udaljio od bankomata i odmah ponovo vratio i nastavio sa podizanjem novca, i na ovom bankomatu je uočeno da je bankomat izbacio novac preko 40 puta. Svjedok S.P. je naveo da je kod kamera moguće odstupanje u prikazivanju tačnog vremena jer to zavisi od toga kako je vrijeme na kameri podešeno, a može se desiti da i kamere nisu baždarene, što se često dešava, ali ta vremena učinjenja djela su registrovana i putem GPS kretanja iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok S.P. je naveo da ne zna gdje se u momentu izvršenja djela u Kaknju tačno nalazio K.K., ali misli da je on bio vozač ili straža jer su svi uvijek radili u paru, jer pošto su došli vozilom jedan je izlazio iz vozila a drugi ostajao u upaljenom vozilu, zbog čega ga nema na snimcima kamera.
Na glavnom pretresu dana 15.07.2021. godine nastavljeno je sa pregledom video snimaka nadzornih kamera, i to video snimak koji se odnosi na tačku 18. optužnice, Kakanj, na bankomatu gdje su vidljiva dva počinitelja koji neovlašteno podižu novac sa bankomata, i to jedan za drugim, pa je na snimku od 02.02.2020. godine u 05:29 sati, vidljivo lice koje po svom izgledu i odjeći, po ranijim opisima tužiteljice na drugim već pregledanim video snimcima odgovara licu Pavlo Holodnik (fotografija br. 254. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), i vidi se da podiže novac sa bankomata i stavlja u torbu, što čini kontinuirano u više navrata, a jedan dio novca uvijek drži u rukama, kao da broji novac, i u 05:37:24 sati se udaljava od bankomata. Nakon što je branilac optuženog D.B. ukazao da je na snimku vidljivo lice u 05:37 sati, a prema optužnici je vrijeme učinjenja djela 04:30 sati, svjedok S.P. je rekao da je moguće da sat na video kameri nije bio dobro podešen npr. jer nije izvršena korekcija zbog ljetnog i zimskog računanja vremena. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 6. optužnice, Čitluk, od 01.02.2020. godine u 01:39 sati, za koji snimak tužiteljica navodi da vrijeme naznačeno na snimci brza oko 20 minuta, kako je navedeno i na stranici 3. izvještaja, i vidi se osoba koja prilazi bankomatu u crnoj jakni sa bijelom oznakom „Nike“, kačketom na glavi, karakterističnim crno bijelim patikama, torbom preko ramena, karakterističnim hodom sa ubacivanjem lijeve noge malo unutra prilikom hodanja, sa nagnutom glavom u lijevu stranu kao da razgovara na mobitel i pridržava ga glavom uz lijevo rame, a koje je tužiteljica već ranije identifikovala na drugim snimcima kao lice I.H., lice osobe se ne može dobro vidjeti, vidi se kako lice otvara torbu i ubacuje nešto u nju, i to čini u više navrata (fotografije br. 9.-12. izvještaja), lice se konstantno osvrće oko sebe, osoba nebrojeno puta stavlja novac u torbicu, branilac optuženog O.Z. je izjavio da se vrijeme poklapa sa GPS koordinatama vozila u stajanju i u 02:23:40 sati osoba se udaljava od bankomata. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 8. optužnice, Mostar, Trg Ivana Krndelja (str. 6. i 7. izvještaja), datum 01.02.2020. godine, s tim što treba naglasiti da na video snimku piše 02-01-2020, što je način pisanja datuma u američkoj verziji engleskog jezika, gdje se prvo navodi mjesec a potom dan, a zapravo se radi o 01.02.2020. godine, kako je to podešeno na još nekim pregledanim video snimcima, slično kao što su na pojedinim snimcima navedena prva tri slova dana npr. „Sat“ što predstavlja skraćenicu za engleski naziv za subotu tj. Saturday, dok je na drugim video snimcima taj dan označen početnim slovima „Sub“, pa se konstatuje da u 04:19:47 sati prilazi bankomatu lice, koje po svom ranije opisanom cjelokupnom izgledu odgovara I.H., nakratko se udaljava sa bankomata pa mu ponovo prilazi u 04:25:20 sati (branilac optuženog D.B. navodi da je stvarno vrijeme 03:23 sati), leđima je okrenut bankomatu kao da nešto čeka, kao da nešto nije uredu, a svjedok S.P. je naveo da je moguće, pošto su napadi na sve bankomate izvršeni u kratkom razdoblju vremena, moguće da se gubila konekcija između hakera i tog bankomata u vrijeme samog dizanja novca zbog problema na mreži, iz razloga što je taj haker istovremeno administrirao oko 27 bankomata, jer su softvari takvi da se uvijek može desiti greška pa se onda mora ponovo krenuti ispočetka, ali ono što svjedok može da tvrdi je da u vrijeme izvršenja ovog djela bankomat nije imao legalnu komunikaciju sa bankom. U 04:31 sati ta osoba se okrenula prema bankomatu i počinje nešto da uzima i stavlja u torbicu, i to čini u više navrata, i u 04:43:15 sati, zatim u 05:33:40 sati, ista osoba prilazi istom bankomatu, osvrće se oko sebe, uzima nešto ispred sebe, što se dobro ne vidi, i stavlja u torbicu, zbog čega se može pretpostaviti da uzima novac iz bankomata, a u 05:56:30 sati se lice udaljava od bankomata, i koliko se moglo prebrojati ukupno je bilo oko 70 puta izbacivanje novca iz bankomata. Na upit branioca optuženog D.B. svjedok S.P. je naveo da nije utvrđivao eventualno odstupanje između vremena zapisanog na video snimkama i stvarnog vremena, niti je utvrđivao strukturu novčanica na svim bankomatima po apoenima, jer im u tom trenutku ti apoeni nisu bili bitni. Tužiteljica je navela da je video snimka koji se odnosi na tačku 7. optužnice, Mostar, Stari Grad, lošeg kvaliteta, zbog čega ne predlaže njegovo pregledanje. Naposlijetku je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 22. optužnice, Donji Vakuf (str. 70. izvještaja), na snimku se ne vidi datum i vrijeme, u 14-toj minuti snimka se vidi lice koje prilazi bankomatu Sberbanke, koji se nalazi na benzinskoj pumpi, i po dosadašnjem opisu izgleda i odjeće osobe sa ranijih snimaka odgovara licu za koje tužiteljice tvrde da je P.H.. Svjedok S.P. navodi da je naziv framea snimka 02.02.2020. godine u 07:14 sati, jer sam player pravi frameove po vremenu. Vidi se da ta osoba drži nešto u ruci kao da nešto broji, pruža ruku kao da nešto uzima i stavlja u torbicu, kao i na većini ranije pregledanih snimaka i uzimanje novca se ponavlja u više navrata. Na upit branioca optuženog O.Z., a obzirom da se na snimku vidi širi krug benzinske pumpe, upućen svjedoku S.P., da li tvrdi da bi negdje u blizini trebao biti V.M., koji prema optužnici zajedno sa P.H. učestvuje u učinjenju ove radnje, svjedok je odgovorio da bi uvijek trebalo da je jedan na straži u blizini, i obično se ne vidi u kadru, kao što je u Bihaću ovaj treći učesnik pobjegao. Tužiteljica također navodi da se na stranici 124. izvještaja nalazi prikaz broj 5, koji se odnosi na rutu kretanja vozila Škoda Octavia utvrđenu GPS sistemom, a koje vozilo je nesporno iznajmilo upravo lice V.M. i prema tom prikazu se vidi da je u vrijeme učinjenja djela to vozilo bilo u Donjem Vakufu, u neposrednoj blizini tog bankomata Sberbanke na benzinskoj pumpi u Donjem Vakufu. Na video snimku se vidi da se nakon otprilike 36 minuta ova osoba udaljava od bankomata i može se konstatovati da je pregledom video snimka utvrđeno da je uzela novac sa ovog bankomata oko 60 puta.
Na glavnom pretresu dana 02.08.2021. godine je nastavljeno sa pregledom video snimaka nadzornih kamera, pa je prvo pokušan pregled sadržaja video snimaka nadzornih kamera hotela „Maks“, u Kiseljaku, ali ovaj snimak se nije mogao tehnički da se otvori i pregleda, nakon čega je branilac optuženog D.B. izjavio da ne spori da su optuženi bili u hotelu „Maks“ u tom periodu. Nakon toga je izvršen pregled sadržaja video snimka koji se odnosi na tačku 23. optužnice, Bihać, i na snimku se u vrijeme 01.02.2020. godine u 23:53 sati na snimku uočavaju dvije osobe, za koje tužiteljica objašnjava da su optuženi D.B. i O.Z., da su prišli bankomatu Sberbanke i stoje ispred njega i vidljivo je da nešto rade ispred bankomata ali se ne vidi šta tačno, O.Z. se više puta osvrće oko sebe, nakratko se udaljava iz kadra pa ponovo ulazi u isti. Taj prvi snimak traje približno oko 6 minuta, pa se nastavlja sa pregledom drugog snimka sa iste lokacije, s tim da je na tom snimku već prošla ponoć, i dalje se vidi ista osoba na bankomatu, a radi se o kameri TC Robot, na koje okolnosti je svjedočio svjedok A.K., a osoba koja se nalazi na bankomatu ima brkove i upadljivo se više puta osvrće oko sebe na sve strane, očito da vidi ima li koga u blizini, pa tužiteljica navodi da su osobe koje se vide na snimku zatečene na licu mjesta od strane policijskih službenika, tako da njihov identitet zaista nije sporan da se radi o optuženim, u jednom momentu je napravio pokret lijevom rukom kao da se nekom obraća i gestikulira i na snimku je vidljiv jedan od policijskih službenika, za koga tužiteljica navodi da se radi o A.K.1, vidi se da obje osobe komuniciraju sa policajcem u uniformi i da odlaze sa bankomata a policajac ide za njima i diže lijevu ruku kao da ih zaustavlja i izlaze iz kadra. Zatim je pregledan video snimak nadzornih kamera Raiffeisen banke, čiji se bankomat nalazi u neposrednoj blizi Sberbanke u TC Robot u Bihaću, snimak je crno bijeli i na njemu je naznačeno vrijeme 02-01-2020, jer je datum napisan po američkoj verziji engleskog jezika, gdje se prvo navodi mjesec a potom dan, a tužiteljica navodi da je datum 01.02.2020. godine, a naznačeno vrijeme je 15:12 sati, i radi se o prvom neovlaštenom dizanju novca sa bankomata u Bihaću, u iznosu od 350,00 KM, i tužiteljica navodi da se vide optuženi u kadru, ali im se ne vidi lice, te da je prvo lice koje se vidi i koje ima torbu na ramenu optuženi O.Z. a drugo lice koje stoji na bankomatu optuženi D.B., i u istim jaknama su bili i na prethodnom snimku, koji je sniman noću i nije snimak u boji nego crnobijeli, pa se nije mogla vidjeti boja odjeće, i vidljivo je da se lica udaljavaju sa bankomata, kao i da su u redu iza njih još dvije djevojke koje su čekale na korištenje bankomata, a branioci optuženih su naveli da se ne može sa sigurnošću reći da se radi o optuženima, a na prigovore branilaca da se vrijeme na snimku ne podudara sa vremenom navedenim u optužnici kao vrijeme učinjenja krivičnog djela, tužiteljica je navela da u ovom file-u postoji napomena da vrijeme na kameri Raiffeisen banke nije tačno i da ide naprijed za 41 minutu od realnog vremena. Sljedeći snimak sa iste lokacije je također snimak Raiffeisen banke, vrijeme je 02.02.2020. godine u 00:35 sati, pa kako je navedeno da kamera Raiffeisen banke ide naprije 41 minutu u odnosu na stvarno vrijeme, stvarno vrijeme bi onda bilo isto u 23:53, kao i na prvoj kameri, tužiteljica navodi da se vide optuženi O.Z. i D.B. koji je na bankomatu, dok branilac optuženog D.B. navodi da se uopšte ne vidi lice optuženih i da se ne radi o istim jaknama kao u prethodnom snimku sačinjenom u toku dana, po dnevnoj svjetlosti. Vidi se osoba u tamnoj jakni i svijetlim pantalonama, sa naočarama i brkovima, s tim da se sada vidi da ima ispred sebe otvorenu torbu sa kaišem oko vrata, osvrće se oko sebe kao i na ranijim snimcima, vidi se da nešto sa desnom rukom radi sa torbom, i u jednom momentu se vidi da se radi o novcu koji stavlja u torbu, a vide se noge druge osobe u kadru, osoba ponavlja tu radnju i u više navrata nešto uzima i stavlja u torbu. U 01:07 sati se vidi dolazak pripadnika policije, gestikulacija rukama osobe pored bankomata koja je bila objašnjena i na ranijem noćnom snimku, što bi ako se prihvate ona 41 minuta odstupanja u stvarnom vremenu bilo 00:27 sati. Nakon toga je izvršen pregled video snimka nadzornih kamera hotela „Maks“, file broj 164139, datum je 01.02.2020. godine, i prema tužiteljici vidi se da recepciji prilaze optuženi O.Z. i kao druga osoba I.T., koji je sa kapuljačom baš za recepcijom, na sljedećem snimku broj 664552, tužiteljica navodi da se vide sva tri lica, zatim snimak 85119, na kojem tužiteljica navodi da se jasno vidi optuženi O.Z. i da je sa brkovima, na snimku 05717 se vidi I.T., a na snimku broj 90349 O.Z. i I.T., zatim se vidi parking prostor ispred hotela „Maks“ i na parkingu sivo vozilo Toyota Rav 4, za koje tužiteljica navodi da su sa tim vozilom optuženi i I.T. ušli u BiH, i tu se također vidi da su tri osobe, na što je branilac optuženog D.B. rekao da se ne može vidjeti tačna marka vozila, nego da je džip i da je sivo vozilo, dalje na snimku broj 90712 se vidi prepoznatljiva oznaka vozila Toyota i reg. oznaka vozila ..., a odlazak osoba iz hotela „Maks“, u Kiseljaku je na snimku u 09:07:23 sati. Potom je izvršen pregled snimka broj 41858, datum je 01.02.2020. godine u 14:19 sati, i vidi se lice koje se sa torbom približava vozilu Golf, koje je na većem parkingu, tužiteljica navodi da se radi o parkingu TC Robot, lice stavlja torbu preko ramena i tužiteljica konstatuje da se po izgledu radi o istoj ili sličnoj torbi sa onom koje je lice imalo navečer, potom se vidi i drugo lice, i tužiteljica navodi da je lice sa torbom O.Z., a da je drugo lice koje prilazi D.B., koje trenutno razgovara na telefon, i prilaze bankomatu Sberbanke, na što odbrana optuženog D.B. ukazuje da se ne može raspoznati da su to optuženi, a tužiteljica napominje da se radi o vremenu neovlaštenog podizanja novca iz bankomata u Bihaću u 14:30 sati, kada je podignuto 350,00 KM, branilac optuženog D.B. navodi da lica koja se vide na ovom snimku nemaju istu odjeću kao lica koja je tužilaštvo prethodno identifikovalo da su to jutro u 09:07 sati krenuli iz Kiseljaka, zatim se konstatuje da se lica u 14:22:20 sati udaljavaju od bankomata jer su u redu za bankomat bili redovni korisnici istog čekajući da obave transakciju, pa se lica ponovo vraćaju do bankomata. Zatim je pregledan sljedeći snimak sa iste lokacije, iznad bankomata.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka S.P. u dijelu u kojem je svjedok objašnjavao kako je tekao tok policijske istrage u konkretnom slučaju, koje radnje su poduzimali te do kojih podataka i tragova su došli. Tako je svjedok naveo da su iz podataka GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308 reg. Oznaka... i Škoda Octavia reg. oznaka ..., koja su iznajmili ukrajinski državljani K.K. i V.M. utvrdili podudaranje kretanja ovih vozila sa lokacijama na kojima se nalaze bankomati Sberbanke na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca, te da se vrijeme u koje su ova dva vozila bila zaustavljena na određenim lokacijama u blizini tih bankomata tačno podudara sa periodom u kojem je došlo do neovlaštenih podizanja novca sa istih, a podaci ovog GPS sistema su također podudarni i sa video snimcima kretanja ovih vozila na naplatnim kućicama JP Autoceste FBiH. Bitno je istaći navode svjedoka da je u svim slučajevima neovlaštenog podizanja novca sa bankomata Sberbank BH bio isti modus operandi, u smislu da nije bilo fizičkog oštećenja bankomata već da je preuzeta daljinska kontrola upravljanja bankomatima, pa se osoba koja je bila u datom momentu na bankomatu morala na neki način autentificirati da je tu, kako bi se izdala naredba za izdavanje novca, zatim da su u velikom broju slučaja počinitelji kamere na bankomatima premazivali nekim sredstvom sličnim labelu, kao i da nisu ispraznili bankomate do kraja jer bi se u tom slučaju aktivirao zaštitni alarm, a da se radi o jednom planu i jednoj istoj grupi koja stoji iza toga svjedoka upućuje i činjenica da su predmet napada bili 25 bankomata u FBiH i jedan u Brčko distriktu BiH, a niti jedan u Republici Srpskoj, pa je izvršenom analizom tog podatka došao do zaključka da je u entitetima Bosne i Hercegovine bio različit sistem zaštite bankomata i da je sistem u FBiH bio znatno ranjiviji. Kada se radi o pitanju koja bi to grupa bila, svjedok je naveo da smatra da bi se moglo raditi o međunarodnoj grupi poznatoj pod nazivom TAP 505, što su utvrdili na osnovu „otiska prsta“ programa kojeg su koristili, i da je u ovoj akciji moralo učestvovati oko deset ljudi, a dio njihovog plana je bio da ne dođu svi iz istog smjera i istim prevoznim sredstvom, očito kako bi bili manje upadljivi, a kao okolnost koja povezuje optužene sa drugim članovima grupe svjedok je naveo činjenicu da je kod optuženog D.B. pronađena plastična magnetna kartica zvana „Pjetročka“, a istu takvu karticu je koristio i počinitelj djela na bankomatu u Kraševu, Tešanj, što je vidljivo na video snimku na kojem se nalazi ovaj bankomat. U prisustvu svjedoka Saše Petrovića su izvedeni dokazi koji se odnose na navedeni GPS sistem praćenja vozila, video snimke JP Autoceste FBiH, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, hotela „Tehnograd“ u Tuzli, kao i video snimci sa više različitih objekata na kojima se vide pojedini bankomati u vrijeme učinjenja djela i samo neovlašteno podizanje novca sa istih, kao i prethodni obilasci istih radi vršenja provjera, ali obzirom da su ovi video snimci prezentirani na glavnom pretresu i sud se na taj način neposredno upoznao sa sadržajem istih, sud se nije isključivo rukovodio tumačenjem istih koje je dao svjedok S.P., kao ni kantonalne tužiteljice, već je na osnovu neposrednog opažanja izveo vlastite zaključke iz pregleda njihovog sadržaja na glavnom pretresu. Sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka S.P. da je u hotelu „Tehnograd“ u Tuzli dana 30/31.01.2020. godine prenoćio I.H. sa K.K., obzirom da iz evidencije hotela i video snimaka iz istog proizilazi da je tada sa K.K. bio P.H.. Također, na video snimku za koji svjedok S.P. tvrdi da se radi o predaji novca od strane počinitelja djela rumunskom državljaninu A.G. na parkingu prekoputa aerodroma u Sarajevu ne mogu se prepoznati osobe na snimku niti se može utvrditi da je bila riječ o predaji novca, obzirom da je kamera koja to prikazuje bila jako udaljena pa je snimak nejasan i nekvalitetan (fotografije broj 132. i 133. u izvještaju FUP-a), a takođe nije dokazano bilo kakvo učešće navedenog rumunskog državljanina, pri preuzimanju novca od počinitelja djela i dr., jer to ne proizilazi iz dokaza provedenih na glavnom pretresu, a jedino je potvrđeno da je do vraćanja iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot 308 zaista došlo na tom parkingu preko puta aerodroma, jer je to potvrdio i svjedok A.Đ.. Kada su u pitanju pregledani video snimci na kojima se vidi neovlašteno podizanje novca na bankomatima, na većini ovih snimaka se vidi da počinitelji ovog djela u više navrata uzimaju novac iz bankomata i obično ga stavljaju u torbu, dok se na pojedinim video snimcima zbog lokacije kamere ne vidi uvijek sam novac (npr. na video snimku koji se odnosi na tačku 15. optužnice tj. bankomat u Vogošći, na video snimku koji se odnosi na tačku 8. optužnice tj. bankomat u Mostaru, Trg Ivana Krndelja broj 4. te na video snimku koji se odnosi na tačku 18. optužnice tj. bankomat u Kaknju prilikom podizanja novca od strane lica označenog kao P.H.), ali se vidi da osoba rukama obavlja određene radnje na bankomatu, a takođe se vidi i da provodi duže vrijeme na bankomatu, što upućuje na neovlašteno podizanje novca sa bankomata jer je u vremenskom periodu prikazanom na ovim video snimcima evidentirano i neovlašteno podizanje novca sa bankomata. Kako je naprijed već navedeno, na pojedinim video snimcima je označen datum na način da je prvo naveden mjesec, a potom dan, kako je to prikazano na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 10., 24., 50., 53., 55., 174., 175., 176., 194., 196., 213., te od 218. do 223., što je način pisanja datuma u američkoj verziji engleskog jezika.
Vještak prof. dr. Saša Mrdović je u svom iskazu na glavnom pretresu dana 17.09.2021. godine naveo da je univerzitetski profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, doktor tehničkih nauka elektrotehničke struke, konkretno računarstva i informatike, a na fakultetu predaje predmete iz oblasti računarskih mreža i sigurnosti, a od 2004. godine obavlja poslove sudskog vještaka. Predmet vještačenja je bilo 25 hard diskova iz bankomata Sberbanke, kao i jedan hard disk iz računara u Sberbanci koji je bitan jer je taj računar imao direktnu vezu sa bankomatima, a zadatak je bio utvrđivanje sadržaja privremeno oduzete memorije računara i računarske opreme odnosno medija za pohranu podataka u digitalnom obliku, svih raspoloživih postojećih i obrisanih podataka koji ukazuju na manipulaciju sistemom i mrežom elektronske obrade podataka Sberbanke Sarajevo, koji se odnosi na kartično poslovanje, sa akcentom na detaljan opis aktivnosti uz krajnje kreiranje vizuelne virtualizacije aktivnosti NN lice na navedenom sistemu, koji će opisati način kompromitacije sistema, eventualnog prenosa malicioznog koda i sistema banke na naprijed navedene hard diskove bankomata, te opis lica i malicioznih programa koji su evidentirani na bankomatima sa njihovim aktivnostima, uz korištenje naprijed navedenih server zapisa, kao i svih drugih podataka koji mogu pomoći u identifikaciji tragova počinjenog krivičnog djela. Najvažniji događaj u svemu ovome je neovlašteno podizanje novca sa bankomata u periodu od 31.01.2020. godine u 23:20 sati do 02.02.2020. godine u 16:37 sati, i ono što je u principu zaključio je da je to bila dobro organizovana i koordirnirana akcija, tehnički dobro urađena, sa brisanjem tragova koje nije bilo u potpunosti uspješno jer uvijek ostane ponešto, i da bi se ovo izvelo bila je potrebna organizovana grupa osoba, jer nije mogao pojedinac ovo izvesti. Prvi trag zlonamjernog softvera je pronađen na dan 31.10.2019. godine i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, dodan je novi korisnik na sistem banke koji je imao maksimalne privilegije i mogao je sve raditi bez ograničenja, ti softveri su omogućili daljinsku kontrolu više računara u banci, što znači izvršavanje komandi po želji napadača, koji je izvana upravljao tim računarima. Zatim, omogućili su snimanje onoga što korisnik računara koji je bio povezan sa bankomatima kuca na tastaturi i čuvanje u datoteku, to je tekstualna datoteka log_tmp.tx, a pronađena verzija datoteke, pošto se ona mogla ažurirati, imala je podatke od 27.12.2019. godine u 12:17 sati, do 03.01.2020. godine, u 19:27 sati, i u njoj su se mogli pronaći upravo pristupni podaci koji su mogli omogućiti ovo što se desilo tj. korisničko ime, lozinku i PIN za tzv. VPN softver koji se koristi za pristup bankomatima iz banke, dakle imali su pristup tom računaru daljinski i sve ove podatke i zapravo su mogli dalijnski pristupiti bankomatu i upravljati bankomatom, radi neovlaštenog isplaćivanja novca, za to im je trebala samo lozinka, koju su čitali iz ove datoteke koju su napravili snimajući ono što je normalni korisnik tog računara koristio prilikom prijavljivanja. To znači da bankomat izdaje novac bez provjere sa bankom ili organizacijom koja obavlja uslugu provjere prava isplaćivanja sredstava za banku. Vještak je u svom nalazu i mišljenju, na stranici 131., između ostalog, naveo da je dana 14.11.2019. godine (u rezimeu nalaza i mišljenja je očito pogrešno navedeno 2029.) u 20:05 sati pokrenuta skripta „p.bat“ sa lokacije „C:\Windows“, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS) sa svim privilegijama, dok je u 20:29 sati zaustavljeno izvršavanje programa za ostvarivanje VPN konekcija koje se koriste za komunikaciju sa bankomatima. Vještak je u svom nalazu i mišljenju na stranici 132. naveo da je zlonamjerna datoteka „win7z.exe“ na lokaciji „C:\Windows\temp\“ pokrenuta 27.12.2019. godine u 12:11 sati i ta datoteka je napravila i pokrenula program „spoolsvrdrv.exe“, a koji program je napravio napred navedenu tekstualnu datoteku „log_tmp.txt“ na istoj lokaciji i u nju pohranjivao ono što korisnik računara otkucava na tastaturi, a na sljedećoj stranici nalaza i mišljenja vještak je naveo da je zlonamjerna datoteka „dsrvtrm.exe“ na lokaciji „C:\Windows\Temp“ pokrenuta dana 27.12.2019. godine u 17:42 sata i ona omogućava višestruki istovremeni daljinski pristup (RDP) računaru bez provjere identiteta koji može trajati danima bez ikakve aktivnosti i ova datoteka je nastala 14.11.2019. godine u 20:03 sati, a zlonamjerna skripta „p.bat“ na lokaciji „C:\Windows“ pokrenuta je posljednji put dana 27.12.2019. godine u 18:07 sati, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS), sa svim privilegijama. Također, vještak je na stranicama 8. i 9. nalaza, u dijelu koji se odnosi na analizu hard diska „WD 500 GB, SIN:WCC2EX413528“ izvađen iz centralne procesne jedinice br. PB8LOD4, koju koristi Lj.S. u odjelu za kartično poslovanje Sberbank BH d.d. Sarajevo, naveo da se software za VPN (virtualna privatna mreža) u banci koristi za pristup bankomatima i iz zapisa u datoteci „log_tmp.txt“ se može zaključiti da je korisničko ime za ovu uslugu „tehnicari“ a da je lozinka „req#5324“, a druga prijava sa lozinkom “Marelica333“ mogla bi biti za aplikaciju koja se koristi nakon uspostavljanja VPN konekcije za upravljanje bankomatima, i koristeći ove pristupne informacije napadač je mogao ostvariti pristup bankomatima. Vještak je u svom iskazu naveo da je bankomat u suštini računar, u konkretnom slučaju je na ovim bankomatima bio instaliran operativni sistem Windows 7, koji ima ladicu za izdavanje novca, koja se može posmatrati kao štampač na računaru i kao što se štampaču može dati u Wordu komanda da se odštampa tekst tako isto i aplikacija za izdavanje novca, kad dobije odobrenje od procesnog centra, pošalje komandu ladici da izdaje novac, tako da onaj ko ima kontrolu nad operativnim sistemom bankomata može izdavati lokalne komande da se izdaje novac, jer ladica za novac nije svjesna od koga dolaze komande i da li je to ovlašteno ili neovlašteno. To izdavanje novca nije bilo zabilježeno u procesnom centru banke jer procesni centar nije bio obaviješten o tome, obzirom da softver na bankomatu koji inače komunicira legalno sa korisnikom uopšte nije bio aktivan u tom trenutku jer je to rađeno direktno u operativnom sistemu, putem one daljinske konekcije. Naravno, da bi se ovo desilo neko je morao biti ispred bankomata da preuzme taj novac i to je organizovana grupa koja je morala biti koordinirana jer se radi o velikom broju bankomata. Bilo je neophodno da se zna u kojem trenutku se ispred kojeg bankomata nalazi saradnik napadača, da bi se u tom trenutku izdale komande za novac, da se ne bi desilo da neko drugi, obični korisnik, dođe pred bankomat i počnu da ispadaju novčanice, dakle sve je moralo biti koordinirano i usklađeno da kad počne izlaziti novac iz bankomata napolje da je tu onaj koji treba da ga pokupi. Još jedna stvar koja je evidentirana, a koja također ukazuje da su svi ovi napadi na neki način povezani i da to nije niz odvojenih napada, je činjenica da se nekoliko dana prije napada, od 29.01. – 31.01.2020. godine, na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica broj 421352, zatim ima određen broj zvjezdica jer se to ne zapisuje zbog povjerljivosti podataka i na kraju je 5880, i ova kartica je evidentirana na barem 19 ovih bankomata, u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno osobi da obiđe sve te bankomate u istom gradu, jer je bitan taj vremenski slijed da je ta ista kartica fizički obišla sve te bankomate. Na taj način napadači su mogli doći do broja bankomata, što bi onda onom učinitelju koji stoji ispred bankomata u vrijeme neovlaštenog izdavanja novca omogućilo da se javi onome s kime to radi, to je jedinstveni broj bankomata koji ima na svakom slipu. Dakle, neko je obišao sve bankomate i evidentirao brojeve bankomata, što je omogućilo kod daljinskog pristupa za svih 25 bankomata, da se na jedinstven način identificira svaki bankomat. Neposredno prije svakog od ovih neovlaštenih podizanja novca u bankomat je bila ubačena kartica koja prije nikad nije bila evidentirana da je ubacivana u bankomat, sa tom karticom nije izvršena nikakva transakcija, tako da je ona služila zapravo da onaj koji je ubacio karticu u bankomat dobije slip, a slip je onaj odrezak tj. ispis što dobijete na bankomatu šta god uradite i omogućava da se dobije taj broj bankomata, koji onda može javiti svom saradniku koji daljinski upravlja bankomatom da isplaćuje novac. Također su korištene i kartice broj 414949******3733, 414949******7725 itd, to su kartice koje su ubacivane nekoliko dana ranije ili neposredno prije napada, i ono što je karakteristično za te kartice je da to nisu redovne kartice nekog od korisnika koji inače koristi taj bankomat, u prethodnih nekoliko mjeseci za koje je imao pristup. Kod dva bankomata ovo nije bilo evidentirano, to su bankomati u Sarajevu na Baščaršiji i TC Robot u Bihaću, ali to može biti zbog softvera koji radi na drugi način. Dakle, na bankomatima se prilikom neovlaštenog podizanja novca dešavala ista stvar, neposredno prije nego se podigao novac neovlašteno se ubacivala jedna od kartica, koje je nabrojao u nalazu, na osnovu koje je onaj ko je ubacio karticu mogao znati broj bankomata, onda se uspostavlja konekcija prema bankomatu iz mreže banke i evidentirane su naredbe ladici za novac za izdavanje novca, koje su različite od uobičajenih naredbi, i izdaju se komande za izdavanje novca, a kad se završi izdavanje novca tada se završava i ona konekcija prema bankomatu iz mreže banke. Kad su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16:37 sati, odmah nakon toga u nekih pola sata, od 16:50 – 17:21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima, što je detaljnije navedeno u nalazu, opet iz mreže banke na isti način, i prilikom tih konekcija na bankomate je ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i on je iskorišten za uklanjanje tragova, onoliko koliko su napadači bili u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali srećom to nije bilo u potpunosti, brisani su zapisi na bankomatu o tome koje su transkacije napravljene i koje su kartice ubacivane, brisan je zlonamjerni softver koji je bio prisutan, ali pošto se radi o velikom broju bankomata uvijek se desi da napadači ostave tragove, što vještak navodi da je podatak iz njegovog iskustva od gotovo 20 godina vještačenja, jer se u pola sata na broj od 25 bankomata može desiti da im je nešto promaklo, da konekcija nije bila stabilna, da nisu znali šta sve obrisati, dakle nije uopšte neubičajeno da napadači u nekim situacijama budu neoprezni i da u ovom roku od pola sata ne mogu obrisati sve to sa svih 25 bankomata. Za razliku od one kartice koja je obišla 19 bankomata, prilikom brisanja podataka u tih pola sata je to izvršeno na svih 25 bankomata, jer je za upotrebu ove kartice bilo potrebno fizički obići bankomate, dok se kod brisanja samo ubaci datoteka za brisanje. Na bankomatu u Bihaću je evidentirano ubacivanje kartice 406770******7109 dana 01.02.2020. godine u 14:30 sati, i tu je bilo samo jedno neovlašteno dizanje novca, ali možda tada nije bilo zgodno onome ko je htio da podigne novac jer je to bilo usred dana, ali je na osnovu toga mogao imati broj kartice da dođe pred bankomat u satima kada mu je to pogodnije i uradi to. I na bankomatu Bihaću je evidencija događaja identična kao i na drugim bankomatima, dakle neposredno prije neovlaštenog izdavanja novca je bila konekcija iz banke i izdavanje komande ladici za novac da izda novac, a po završetku izdavanja komandi prekid konekcije sa bankom, te zatim pristupanje radi brisanja podataka, znači sve se odvilo kao i na drugim mjestima i isti softver je korišten i za sve ostale neovlaštene konekcije ka bankomatima. U trenutku kad napadači preuzmu kontrolu nad ladicom za novac normalni softver ne može da radi i redovni korisnici ne mogu koristiti bankomat u vrijeme dok je uspostavljena daljinska kontrola nad bankomatom, odnosno u vrijeme kada je bilo neovlašteno podizanje novca, međutim, kada se napad završi taj softver se ponovo pokreće tako da po završetku napada ako dođe normalni korisnik na bankomat on može normalno da ga koristi, obzirom na količinu novca koji je ostao, jer niti jedan bankomat nije bio u potpunosti ispražnjen, ali su bili prilično ispražnjeni. Na jednom broju bankomata su postojali snimci kamera za snimanje sa bankomata, a na drugima su bili obrisani. Praksa u struci i forenzici, kada se uzimaju digitalni dokazi, pogotovo oni koji su ovako izmijenjeni, je da se originalni medij sa podacima, konkretno hard disk, ne uzima i nikad se ne radi analiza podataka na njemu direktno, nego se pravi njegova kopija i time se zapravo osigurava da podaci sa originalnog diska nisu izmijenjeni, odnosno da bilo ko drugi dođe i uzme taj disk dobit će ga u istom stanju kao i vještak koji to radi na način kako je to propisano. Da bi se to osiguralo postoji funkcija koja se naziva heš (eng. hash), to je komad softvera koji uzima sve podatke sa originalnog hard diska i iz njega generiše jedan broj u određenom algoritmu, a onda uzme sve podatke sa kopije i koristeći istu funkciju generiše broj, i ako se i jedan bit kopije razlikuje od originala taj će hash biti različit, i svako može uzeti originalni disk, napraviti taj hash i uporediti da li je taj hash identičan hash-u koji je priložen uz kopiju. U konkretnom slučaju je način napada, zlonamjerni softver i konekcija sa izdavanjem komandi bankomatima bio brisan na identičan način na svim bankomatima. Ovi napadi su očigledno povezani, neko lice ili grupa lica je putem instaliranja zlonamjernog softvera na računaru banke ostvarilo pristup njihovim računarima i na osnovu podataka koje je prikupilo sa tih računara npr. kucanja lozinke na tastaturi, ostvarilo pristup bankomatima, izdavalo komande bankomatima za izbacivanje novca, a u saradnji sa licima koja su bila ispred bankomata i koja su podizala novac, to je bukvalno relativno kratak period kako bi se ponovila ista akcija i to je stoga sve dio istog napada. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka informacijsko-komunikacijske struke Saše Mrdovića proizilazi da je vještak, na osnovu dostavljenog materijala, koji je detaljno pobrojan u istom, utvrdio da je neovlašteno podizanje novca sa svih bankomata, u periodu od 23:20 dana 31.01.2020. godine do 16:37 dana 02.02.2020. godine, izvršeno na isti način i u saradnji više osoba, od kojih je barem jedna osoba imala daljinsku kontrolu putem računarske mreže nad svakim od bankomata tokom podizanja novca, da je putem te kontrole mogla izdavati komande ladici za novac da izdaje novčanice, bez znanja i saglasnosti procesnog centra, koji bi morao odobriti sve transakcije, te je ta osoba bila u koordinaciji sa osobama koje su preuzimale novac koji je bankomat izdavao, a da je ta koordinacija uključivala ubacivanje određenih, u nalazu navedenih, bankovnih kartica u bankomate, nakon čega je počinjalo neovlašteno izdavanje novca. Vještak je nadalje pobrojao sve prijave i konekcije putem kojih se napadač prijavio u sistem i predstavio kao administrator operativnog sistema bankomata i na taj način ostvario punu kontrolu nad bankomatom, što znači da je mogao pokretati sve programe dostupne na bankomatu ili čak dodavati nove programe, da je, između ostalih, na osnovu tragova izvršavanja komandi „ping“, „tasklist“ i „taskkill“, koji tragovi su pronađeni malo prije neovlaštenog podizanja novca, od strane vještaka dodatno potvrđena daljinska kontrola nad bankomatima koja je omogućavala izvršavanje komandi. Direktna kontrola nad hardverom bankomata, bez kontaktiranja procesnog centra, potvrđena je i evidencijom događaja od strane vještaka, i to na dijelu bankomata koji je zadužen za izdavanje novca, u vrijeme neovlaštenog podizanja novca, jer je uređaj za izdavanje novca zabilježio sve naredbe za izdavanje novca koje nisu evidentirane u normalnoj aplikaciji, a koje naredbe su bile neobične i po mnogo većem broju novčanica za izdavanje odjednom nego kod normalnih podizanja novca, kao i da normalna aplikacija nije mogla pristupiti uređaju za izdavanje novca, jer su zapisivane greške u pristupu tokom perioda neovlaštenog podizanja novca, a čim su napadači prestali kontrolisati bankomat greške su prestale i uspostavljao bi se normalan rad bankomata. Navedena daljinska kontrola bankomata preko računarske mreže ostvarena je preko računara iz mreže banke, a tragovi zlonamjernih programa datiraju još od 31.10.2019. godine, koji su iskorišteni za više akcija koje su omogućile daljinsku kontrolu bankomata, a tom prilikom dodat je novi, skriveni korisnik operativnog sistema pod nazivom „AmenaS“ sa lozinkom „Tucepimi0817“ sa svim privilegijama, zatim je omogućen višestruki istovremeni daljinski pristup (RDP) računaru bez provjere identiteta, koji može trajati danima bez ikakve aktivnosti, te je pokrenuto snimanje svega što korisnik otkuca na tastaturi.
Vještak je detaljno ispitan na više ročišta od strane branioca optuženog D.B. pa je tako vještak na glavnom pretresu dana 20.10.2021. godine, između ostalog, naveo da je izvršio analizu hard diska izvađenog iz centralne procesne jedince broj PB8LOD4 koji koristi Lj.S. u odjelu za kartično poslovanje Sberbank d.d. Sarajevo, a također je pronađen korisnik koji je bio kompromitovan „ibro.tekovina“ koji je bio aktivan na više različitih računara u banci, kako je to naveo u dopunskom nalazu i mišljenju, a kao što nije bio fizički na bankomatima tako nije bio ni fizički na računaru Lj.S.. Naknadno mu je dostavljen i hard disk iz Orašja, što se zato nalazi u dopunskom nalazu i mišljenju. Na bankomate nije bilo neophodno instalirati maliciozni softver, zato što daljinski pristup bankomatu privilegovanom korisniku omogućava da izda komande za upravljanje ladicom za novac. Kartice su se ubacivale u bankomate radi saznavanja broja bankomata i identifikacije lica da se u tom momentu nalazi na tom bankomatu, kako bi informisala osobu koja upravlja isplaćivanjem novca o tome, ali za samo izdavanje novca nije bilo neophodno ubacivanje kartice u bankomat. Jedan od prijavnih podataka koji je pronađen u datoteci koja je snimala sve što se kuca sa tastature Lj.S. je i ... i pretpostavka je da je to podatak koji je ona unosila. Ne može reći kakav je sigurnosni sistem u Sberbanci za zaštitu digitalnih podataka jer mu to nije bio zadatak i nije to ni analizirao. Ovaj je napad očigledno bio organizovan i koordiniran. Postoje grupe koje se bave sigurnosnim propustima i nekad one prodaju taj sigurnosni propust drugoj grupi koja se bavi upadima u sistem banke, a te slučajeve zna iz iskustva, tako da je neko možda pronašao propust, neko instalirao softver, neko je pokrenuo softver, neko je radio daljinsku kontrolu bankomata, a neko je podizao novac, a sve skupa oni su bili uvezani, jer bi novac bio isplaćen u momentu kada se pred bankomatom nalazio saradnik na terenu. Nije otkrio IP adresu, mjesto, niti državu iz koje je počinjen napad na sistem Sberbanke jer to nije ni tražio, a vjerovatno ne bi bilo ni moguće. Na svim bankomatima je nekoliko dana prije podizanja novca, 26 ili 27.01.2020. godine, pronađena evidencija konekcija sa IP adrese računara naziva FTD KLASTER IP adrese 192.168.70.90, i to je moglo služiti za provjeru da li digitalni napadač može da pristupi bankomatima i da li to sve funkcioniše, a onda su tokom podizanja novca bile konekcije sa druge IP adrese, sa računara EXC02, i to je jedan od servera koji je pregledan među onim image-ima. Nije bilo istovremenih konekcija ka bankomatu, najvjerovatnije jer je radila jedna osoba, zato što kad se gleda vremenski razmak od jednog do drugog bankomata i podizanja novca očigledno je da se iste osobe nisu mogle nalaziti ispred dva bankomata istovremeno, sve je bilo putem iste konekcije, što znači da nisu mogla dva napadača koristiti istu konekciju, jer se sa jedne adrese pristupa bankomatu i čim se završi ta konekcija počinje naredna ka narednom bankomatu i poslije nje sljedeća i da je bilo više napadača od jednog morali bi biti fantastično koordinirani, opet bi morali sarađivati, sve ukazuje na to da je bio jedan napadač. Na pitanje suda vezano za podatak koji je vještak iznio da su podaci na svih 25 bankomata izbrisani u roku od pola sata, vještak je naveo da se i na osnovu tog podatka također može govoriti o tome da se radilo o jednom istom napadaču odnosno organizovanoj grupi u kojoj je jedan čovjek sjedio za računarom i išao redom jedan po jedan bankomat i brisao podatke, pošto su iste komande i isto se ponavlja. RDP je skraćenica od Remote Desktop, odnosno udaljeni desktop tj. udaljeni računar, ta je aplikacija dio operativnog sistema Windows, koja omoguće nekom drugom da sa udaljenog računara pristupi vašem računaru, recimo da administrator ne mora ići do svakog pojedinog računara, nego iz svoje kancelarije daljinskim upravlja njime, ovakav napad je bio moguć i bez ikakve pomoći nekog od radnika banke. Prema pronađenim tragovima i zapisima sa softvera koji nadzire sve računare i mreže u banci, u toj evidenciji je evidentirano postojanje zlonamjernog softvera na još nekim računarima. Na većini bankomata su obrisani podaci sa ProView servera, a nisu izbrisani podaci sa bankomata u Hadžićima, Donjem Vakufu, Mostaru – Kujundžiluk i Čitluku. Prisustvovao je pregledu snimaka odnosno prikupljanju informacija i tu su bili ljudi iz banke, Federalne uprave policije, firmi PayTen, MIBO, tu je bio i kolega F.S., Rus iz Sberbanke. Definicija zlonamjernog u ovom kontekstu bi bilo ono što je učinjeno bez saglasnosti i znanja korisnika sistema, što je u suprotnosti sa njihovom sigurnosnom politikom, a ti softveri su zlonamjerni zato što na sistem i računar dodaju korisnika koji ima administratorske privilegije, znači najviše privilegije, i onda se nakon nekog vremena taj korisnik briše, kao što je u ovom slučaju onaj „ibro.tekovina“. U konkretnom slučaju je najviši nivo informatičkog znanja bio potreban za upad u banku, dakle da bi se ostvario pristup serveru preko kojeg se pristupilo računaru Lj.S., potrebno je bilo poznavanja rada bankomata i konkretnih komandi za izdavanje novca, dakle najveće znanje je bilo potrebno da se ostvari početni neovlašteni pristup sistemu, i za to je bio potreban prilično visok nivo znanja informatičke struke, a kad se to ostvari i dobiju najviše privilegije i prava, onda je ostalo relativno rutina. Računar Lj.S. je iskorišten da se dođe do pristupnih podataka za bankomat odnosno za VPN konekciju i sa računara EXC02 su evidentirane konekcije ka svakom od bankomata u vrijeme neovlaštenog podizanja novca, tako da je taj računar bio onaj preko kojeg je išla ta konekcija, ali on nije bio izvor konekcije. Program ProView je bio potreban za izvršavanje nekih od komandi, međutim, ako korisnik može da ostvari daljinski pristup kao administrator bankomata onda on može bez upotrebe ProView softvera na njegovom računaru da izdaje komande bankomatu za izdavanje novca. Na svakom bankomatu je pronađena evidencija konekcija na hard disku, a jedina stvar koja je bila obrisana sa hard diskova su bile evidencije podizanja novca, ProView evidencija. Na hard disku svakog od bankomata je pronađeno da se u vrijeme neovlaštenog podizanja novca na bankomat povezao računar EXC02, a pregledom hard diska računara EXC02 također je ustanovljeno da su u ta ista vremena evidentirane konekcije prema IP adresama bankomata, dakle na obje strane je evidentirana ova konekcija, a taj EXC02 je jedan od servera u mreži bankomata.
Odgovarajući na pitanja odbrane optuženog D.B. vještak prof. dr. Saša Mrdović je na glavnom pretresu dana 06.12.2021. godine, između ostalog, naveo da je bio prisutan nakon ovoga događaja uzimanja novca, bio je to nešto kao policijski uviđaj, ali sa izuzimanjem diskova iz bankomata nije imao veze, to je u stvari bio razgovor između banke i ostalih pokušavajući da se ustanovi šta se desilo. Nisu mu odmah dostavljeni svi hard diskovi sa svih bankomata jer je onaj iz Orašja dobio kasnije i zato je on u drugom, dopunskom nalazu. Pronašao je da je u vrijeme neovlaštenog podizanja novca u Orašju evidentirano umetanje u bankomat kartice koja nije ranije evidentirana na tom bankomatu. Nakon toga, slijedi niz zapisa sa komandom ladici za novac da izdaje novac bez uobičajenog kod normalnih transakcija procesa unošenja PIN-a, unošenja iznosa i ostalih. Umetanje kartica u bankomat nije uopšte bitno i neophodno za takvo izdavanje novca, ali kad umetnete karticu u bankomat, nakon toga možete dobiti slip sa kog možete pročitati broj bankomata, na osnovu tog broja bankomata možete javiti onome ko daljinski kontroliše bankomat ispred kog bankomata se nalazite da bi počela isplata. Utvrđene su daljinske konekcije iz mreže banke sa dvije IP adrese, znači jedna je 172251162 i druga je 19216870160, to su bančini računari, ali su mogli biti pod kontrolom nekog drugog, to je činjenica koja je bila utvrđena pregledom računara, jedan od njih je bio EXC02, i na računaru Lj.S. utvrđen je daljinski pristup. Napadači koji žele da se pohvale svojim uspjehom da su nešto uradili, obično žele da ostave trag po kojem će njihovo djelo biti povezano sa drugim njihovim djelima, dok napadači koji to rade iz ekonomskih razloga, kao što je to ovde slučaj, koji žele da dođu do novca, to rade na način da pokušaju sakriti svoje tragove. Neko iz mreže Sberbanke je dao komandu bankomatu u Orašju da izdaje novčanice. Normalan proces je kad se ubaci kartica, unese se PIN, unese se iznos, kontaktira se procesni centar, dobije se ovlaštenje i izda se novac. Ono što je ovdje evidentno, ovdje se pojavljuje samo komanda za izdavanje novca bez onog procesa. Na pitanje branioca da li u suštini nije ni u jednom momentu utvrdio sto postotno da je bilo neko treće lice koje je izdavalo komande za ovaj napad, vještak je naveo da ono što je utvrdio je da su izdavane komande, ko ih je izdavao to nije utvrdio, a da su komande došle iz mreže banke ka bankomatima da se izdaje novac bez onih provjera. Komunikacija između proview komponenata se odvija preko zaštićene VPN veze, ova veza je stalna između bankomata i Payten lokacije u Beogradu i kroz tu VPN konekciju je moglo doći do zloupotrebe koju nije mogao otkriti. Vještak je naveo da je na stranici 18. nalaza greškom navedeno na bankomatu Lj.S., a radi se o računaru Lj.S., to je greška u kucanju, koju je vještak na ovaj način ispravio. Nalog o naredbi za izdavanje novca nije izdat kroz bankarske aplikacije, nego je izdan kroz operativni sistem direktnim komandama ladici za novac. „ibro.tekovina“ je bio korisnik sa najvećim privilegijama na domenu. Domen pokriva sve računare unutar banke, on je mogao na tim računarima pokretati komande operativnog sistema i softvere po svojoj želji, uspostavljati komunikacije između različitih računara, on je imao pristup praktično svim računarima u banci, odnosno on je mogao napraviti konekcije prema bankomatima ili omogućiti nekome drugom da napravi konekcije prema bankomatu. Sve što je napisao u nalazu je nesumnjivo utvrđeno, osim tamo gdje piše da je to njegovo mišljenje, što je eksplicitno napisao. Računar EXC02 je izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar Lj.S. je bio tu učesnik, posrednik i njegova tačna uloga je da se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatu i VPN, koji su onda mogli biti iskorišteni za pristup. Prema iskustvu vještaka, a vještačio je preko 200 puta, većina napada se upravo odvija po nekoliko mjeseci i utvrdio je da bar šest mjeseci tj. od oktobra u banci postoje ponašanja, odnosno postoje korisnici i komande koje ne bi trebalo da budu dio normalnog poslovanja banke, zato što su, konkretno recimo kod Lj.S., vidjeli zlonamjerni softver koji je snimao kucanje sa tastature i omogućio prikupljanje podataka koji su omogućili onome koji zna da pristupa bankomatima. Ti podaci su bili pohranjeni u datoteci kojoj je napadač očigledno imao pristup. Za računarsku prevaru vještak je naveo da je radio vještačenja najmanje 20-ak ili 30 puta. U ovom slučaju prve materijale je dobio 27.03.2020. godine i prvo vještačenje je okončao 21.07.2020. godine, a drugo vještačenje je završio u septembru mjesecu iste godine, jer je 07.08.2020. godine dobio nove materijale i njih je pregledao do 17. septembra. Kako je nalaz obiman morao se pripremiti i proći kroz ono što je napisao i kroz materijale i kad je prolazio kroz to pronašao je dvije stvari koje su mu se činile relevantne i bitne za spomenuti i dopuniti u nalazu. Može utvrditi broj transakcija, ali ne i koliko novca je izdato. Ladica za novac je jedna kutija u kojoj se nalaze ladice. Da bi računar i aplikacija na njemu, računar bankomata i aplikacije na bankomatu mogle komunicirati sa ladicama za novac na tom bankomatu, proizvođači ladica napravili su softver koji ladice razumiju. Kada je potrebno da neka aplikacija na bankomatu isplati novac ona u svom kodu uključuje te proizvođačke komande za ladice za novac, odnosno bez tih komandi proizvođača ne bi bila moguća kontrola tih ladica. Te komande su dostupne aplikacijama na bankomatu gdje su isprogramirane, kao i alatima za provjeravanje ispravnosti bankomata. Kad je bankomat isključen iz struje ne može se ništa raditi s njim, osim ako nema neko rezervno napajanje. Word station name Kali2 je naziv koji se pojavio u evidenciji konekcija uz IP adresu i taj računar se nalazio negdje u mreži banke. Kali je distribucija operativnog sistema. To je operativni sistem sa dodatnim aplikacijama. Ona se obično koristi za testiranje sigurnosti, zato što su u sklopu te distribucije uključeni različiti sigurnosni programi. Razlog zašto ju je pomenuo je što je neubičajeno da se takvo ime pojavljuje u mreži banke. Na upit branioca da li je teoretski moguće da je bio program koji je to mogao napraviti, vještak je naveo da program radi ono što mu korisnik kaže, neko je to morao isprogramirati, ovdje je neko morao biti povezan u mrežu banke, znači mora imati računar. SIA procesni centar odobrava transakcije, kada ubacim karticu u bankomat, unesem svoj PIN, unesem novac, procesni centar kaže bankomatu isplati ili nemoj isplatiti. Kartica ne treba za samo izdavanje i uzimanje novca iz bankomata, za tu radnju nema nikakvog značaja ubacivanje kartice, ubacivanje kartice ima jedino svrhu da se izbaci slip iz bankomata. Ono što je potrebno ako neko iz daljine izdaje komandu bankomatu da izdaje novac bez potvrde, cilj toga koji to radi, ako mu nije cilj da samo ošteti banku, je da njegov saradnik ili saradnici budu ispred bankomata, pošto on može upravljati sa više bankomata istovremeno njemu je potrebno da zna ispred kog bankomata se nalaze njegovi saradnici, to je fizički dio, znači bilo kakva identifikacija bankomata, da se legitimiše da je on tu, to je ta vrsta provjere recimo i preko tog slipa, i on je relevantan za broj bankomata, nešto po čemu će onaj koji izdaje komande bankomatu znati o kom se bankomatu radi. Kad se ubaci ta kartica i da bi ona izbacila taj slip potrebno je ukucati makar i pogrešan PIN kod, a ne može utvrditi koja je bila funkcija kartice, jer za izdavanje novca bez prolaska normalne procedure nije bilo neophodno ubaciti neku karticu u bankomat, to izdavanje komandi bankomatu je teklo nezavisno od kartice. Razlog zašto spominje kartice je što su one evidentirane neposredno prije tih transakcija i nisu nikad prije korištene. Alat recuva je alat za povrat obrisanih datoteka koji je vještak koristio i izvršen je povrat obrisanih datoteka koje je bilo moguće vratiti. Tokom neregularnog izdavanja novčanica bankomat ne može obavljati svoju normalnu funkciju, odnosno ne može neko doći na bankomatu i podizati novac, zato što je komandu preuzeo neko drugi, on upravlja šta da se radi i zato regularna komanda ne može proći, on upravlja onom ladicom. Onaj koji daljinski kontroliše bankomat izdaje komande za neprovjereno izdavanje novca, u principu bez procedure. Onog trenutka kad on prestane uspostavlja se normalno funkcionisanje bankomata vrlo brzo, za par sekundi. To nema veze sa onim koji stoji ispred bankomata, time upravlja onaj ko daljinski kontroliše bankomat. Onog trenutka kad on oslobodi kontrolu ladica za novac, normalna aplikacija stalno pokušava da komunicira sa ladicom, ali dobiva grešku. Čim se oslobodi pristup, normalna aplikacija dobiva pristup i može se nastaviti normalno funkcionisanje bankomata, ali može biti da je manje-više prazan bankomat. IP adresa broj 1024818413, s te adrese je uspostavljana komunikacija prema računaru Lj.S., to je onaj EXC02 preko koga su uspostavljene komunikacije i izdavane komande bankomatu, zato što je očigledno taj uređaj bio u konekciji i sa bankomatima i sa računarom Lj.S., odnosno odigrao je bitnu ulogu u ovom procesu.
Na glavnom pretresu dana 22.12.2021. godine vještak prof. dr. Saša Mrdović je, između ostalog, naveo da ne zna gdje se nalazio napadač tj. udaljeni korisnik te da programi izvršavaju naredbe korisnika, programi nisu samostalni i u suštini je uvijek u pozadini korisnik koji je upravljao tom konekcijom i koji je dao naredbu da se isplati novac, tom konekcijom mora upravljati fizička osoba ili program koji je neko napravio da tačno u datom trenutku izvršava određene komande, što je opet posredno, teoretski nije morala biti treća osoba, ali smatra da je bila treća osoba jer neko je izdavao komande, ne mogu se komande same izdavati. Programi nikad ne rade ništa sami, programi nisu bića za sebe. Udaljeni napadač je imao kontrolu nad operativnim sistemom i svim aplikacijama i zbog toga je mogao upravljati ladicama. Misli da nijedan bankomat nije u potpunosti ispražnjen jer bi to upozorilo banku i regularne korisnike bankomata da nešto nije u redu, što bi omogućilo da banka ranije reaguje, zato što pretpostavlja da bi to podiglo nekakve uzbune. Server koji vodi evidenciju komandi prema bankomatu se nalazi u Payten-u u Beogradu. Zaključak vještaka da se radi o neovlaštenom podizanju novca je praktično isti u odnosu na sve bankomate. Da bi se neko od svoje kuće prijavio na bankomat morao bi imati prilično znanja i morao bi znati kako radi softver na bankomatu. Neko je morao poznavati način da uđe u mrežu banke, morao je poznavati poseban sistem i odrednicu bitnih računara unutar same banke, misli da je to sve moglo biti urađeno bez nekoga iz banke. Prvi korak je da omogući daljinski pristup banci sa neke lokacije, to se ne radi od kuće jer bi uhvatili to, nego se to radi preko više lokacija da se sakrije, zatim kad ste u banci taj pristup vam neko mora dati, postoje različiti načini da se dođe do pristupnih podataka, da se nađe sigurnosni propust koji omogućava da se zaobiđe zaštita. Kad se nalazite u mreži banke onda možete polako da osmatrate, na isti način kao fizički ako bi gledali gdje ko prolazi, gdje su kamare i kada bi zaključio kako bi to izveo, onda bi našao kako da zaobiđe kamere, skupljate informacije, zato većina ovih napada obično počinje nekoliko mjeseci prije nego što dođe do efektivnog rezultata napada. Lj.S. je sa servera putem proview aplikacije imala mogućnost pristupa bankomatima. Da bi se ovo desilo, nije bilo neophodno da se zlonamjerni softver nalazi na bankomatima. Prilikom svakog vještačenja, pa i ovoga, jedan od prvih koraka je vrijeme, znači vrijeme kada se nešto desilo, a to je polazna tačka, znači iz tog vremena se realiziraju podaci. Ti podaci kada se pogledaju obično ukazuju ili na izmjenu nekih drugih programa, pokazuju druge tragove koji se slijede dok se ne uprate, dakle početak je vrijeme, drugo su podaci sa drugih izvora koji se na neki način mogu povezati, znači vremena dešavanja stvari na drugim mjestima u tom povezanom sistemu, vrste datoteka, određene lokacije koje su poznate, registri Windowsa gdje piše koji su sve programi instalirani, ima čitava forenzička procedura koja u principu osigurava da se prilično dobro pokrije sve što je relevantno. Slijedio je tragove na uređajima koje je pregledao, oni su ga vodili kroz vrijeme, svaki događaj koji je ukazao na zlonamjerno ponašanje je analiziran i evidentiran i tu nije imao vremenskog ograničenja, prvi evidentirani pronađeni događaj u sistemu je bio 31. oktobra 2019. godine. To što je neko promijenio sistem i način odobravanja u 12-om mjesecu 2019. godine, odobravanje i postupanje u kartičnom poslovanju, nije imalo nikakvog uticaja na rad bankomata koji je bio predmet vještačenja jer su se ova podizanja novca desila bez korištenja tog sistema uopšte. SIA operativni sistem za kartično poslovanje koji je smješten u Slovačkoj takođe ulazi u sistem kartičnog poslovanja banke. Ne može se znati šta je obrisano, znači ako je nešto nepovratno obrisano vi ne možete tvrditi šta je obrisano. Možete to porediti sa drugim, sa onim što vam je rečeno da bi trebalo da postoji, ali ako je nepovratno obrisano vi ne možete znati šta je obrisano, ne sjeća se da igdje postoji u nalazu da je nešto zasnovano na djelimično obrisanom podatku. Sve ovo je bilo moguće uraditi bez saradnje nekoga iz ove banke, a moguće je i da je urađeno uz punu saradnju nekoga iz banke, to nije mogao utvrditi. Kartice su bitne jer su to evidencije događaja tokom perioda kad je došlo do tog podizanja novca bez uobičajene procedure, a ne može tvrditi da je s njima počinjeno išta, nisu kartice bile presudne za podizanje novca, te kartice su bitne kako bi se pribavio slip iz bankomata. Ono što je evidentno na bankomatima je da se prije podizanja ovog novca bez normalne procedure pojavi kartica koje se nikad nije pojavljivala na bankomatu, to je činjenica, pretpostavka njene funkcije koju su spominjali je da se na osnovu nje saznaje broj bankomata, a slip se može dobiti i bilo kojim papirićem iz kante, ukoliko ga ima. Daljinska kontrola bankomata je bila iz mreže banke preko računara EXC02, svaki put preko istog računara iz banke. Konekcija sa istog računara u banci je evidentirana tokom ovog perioda.
Na glavnom pretresu dana 05.01.2022. godine vještak Saša Mrdović je, između ostalog, naveo da se tačno vrijeme podizanja novca ne može utvrditi i da su vremenski periodi podizanja novca duži ili kraći, zavisi od bankomata, a da su se prije neovlaštenog podizanja novca na bankomatima pojavljivale kartice koje ranije nisu korištene.
Nadalje, na glavnom pretresu dana 26.01.2022. godine vještak Saša Mrdović je, između ostalog, naveo da je pretragom datoteka koje su nastale ili mijenjane na računaru, odnosno na hard disku bankomata pronašao program koji je korišten za brisanje malvera ili zlonamjernog programa. Nije bilo potrebno fizičko prisustvo neke osobe da bi pokrenula ovaj program na računarima Kali2 i EXC02. Power shell je okruženje na windows operativnim sistemima koje omogućava pisanje skripti, pri čemu su skripte nalik računarskim programima, a u stvari oni povezuju da se može više komandi izvršiti jedna za drugom, a skripta je pronađena na računaru Lj.S. i ova skripta je omogućila daljinski pristup računaru putem kojeg su se mogle izvršavati komande na bankomatu, a u zapisima stoje IP adrese računara kroz koji je konekcija sigurno prošla, konekcija je bila sa računara EXC0 i Kali2 13. i 14.01.2020. godine kada je pokrenuta ta skripta, a nije bilo moguće utvrditi da li je ta skripta radila u vrijeme kada je eventualno izvršeno ovo neovlašteno podizanje novca. Ponovo su otkrivene iste neuobičajene prijave preko mreže kao lokalni administrator računara bankomata i prvo je zabilježena jedna prijava sa IP adrese 172251162, ime računara EXC02, 16.01.2020. godine, kao i kod ranije pregledanih bankomata, kao na svim bankomatima one su omogućavale daljinsko izdavanje komandi bankomatu kao privilegovanih korisnika administratora. Nije utvrđivao ko je imao pristup radnim stanicama Kali2 i EXC02. Nije bio u Sberbanci sa pripadnicima Federalne uprave policije prilikom izuzimanja virtualnih hard diskova, neposredno nakon tog događaja je pozvan u centralu Sberbanke u Uniticu, gdje je prisustvovao razgovoru između banke, Payten, MIBO, Federalne uprave policije, tu je prisustvovao i onaj Rus S., ne zna da li je još neko bio i tada nije ništa izuzeto, u tom trenutku su ljudi razgovarali i prikupljali informacije, njega su u tom trenutku zvali kao nekoga ko se razumije u sigurnost kako bi se pokušalo rasvijetliti šta se desilo, misli da ga je Federalni MUP zvao, Ć. ili P., banka je bila prilično zabrinuta i pokušavala je da nađe način da vidi šta se desilo i da li još uvijek postoji opasnost po njihov sistem. EXC02 su u stvari dio sistema banke i oni su radili i prije napada i u vrijeme napada i poslije napada, to su računari koji su normalno korišteni i za ono za što su namijenjeni. Kako je navedeno prilikom pregleda svakog od bankomata, konkretno je utvrđeno da su .jrn datoteke obrisane, da su neke datoteke sa foldera Intel sa ekstenzijom .exe takođe obrisane. Rezime njegovog nalaza se zasniva na konkretnim tragovima pronađenim na pregledanim predmetima vještačenja, znači svi ti tragovi navedeni kao događaji su činjenice koje su pronađene na predmetima vještačenja. Na pregledanim računarima urađeno je brisanje podataka sa namjerom skrivanja tragova počinjenog djela, to je utvrđeno na osnovu nepostojanja nekih uobičajenih datoteka na predmetima i vještačenjem, predmetima vještačenja i na osnovu pronađenih datoteka .exe koje imaju funkciju nepovratnih brisanja podataka, rekonstrukcija je napravljena sa dostupnim tragovima. Iz prikupljenih informacija može se zaključiti da je ovaj program iz servisa koji su neuobičajeni pokretao domenski korisnik „ibro.tekovina“ koji je bio daljinski prijavljen na računar. Kada se dodaje korisnik, u sklopu komande za dodavanje korisnika jedan od parametara koji se definiše je da li će korisnik biti prikazan na listi korisnika ili neće, za ovog korisnika je bilo definisano da neće biti prikazivan. Vrlo je neobično da se korisnik sa ovim imenom, sa definisanom lozinkom koja piše, dodaje na operativni sistem i da bude takav da se on ne pojavljuje na listi korisnika prilikom prijavljivanja, to je definitivno neobično, to je bio zlonamjerni korisnik. On je neovlašteni korisnik jer banka, odnosno administrator te banke, ljudi koji su zaduženi za održavanje mreže banke, nisu znali ni odobrili njegovo poslovanje, znači bez njihovog saznanja i saglasnosti on je radio akcije, to je definicija zlonamjernosti u računarskim mrežama, bez njihovog znanja i ovlaštenja je korištena ta prijava na računaru. Vještak je u nalazu tretirao period od oktobra mjeseca 2019. godine do izvršenja napada. Uloga double pulsar napada u napadu od 01. i 02.02.2020. godine je da je mogla omogućiti pokretanje i izvršavanje komandi. Računaru Lj.S. je također pristupano sa računara EXC02 sa kog su ostvarene evidentirane konekcije ka bankomatima u vrijeme podizanja novca. Program je pravio skrivenog korisnika koji je iskorišten odmah poslije toga da bi se sa računara EXC02 ostvarila konekcija na računar Lj.S.. EXC02 je virtualni server za kojim se ne može fizički sjediti, ali je neko morao imati pristup komandama tog računara. Kartice nisu omogućile podizanje novca, kartice su omogućile koordinaciju, dva su načina kad se ubaci kartica, jedna je da dođe slip, drugi način koji je takođe moguć, napadač koji ima kontrolu nad bankomatom može vidjeti koja kartica je ubačena i ako je ubačena kartica koju on želi on će izdavati novac. Bukvalno u svih 25 bankomata je ubačena kartica. Svi dokazi na svim bankomatima upućuju da je kartica bila bitna za koordinaciju. Kartica služi za umetanje u bankomat i identifikaciju na bankomatu. Treće lice je imalo potpuni i nekontrolisani pristup bankomatu i moglo je čitati te podatke. Te kartice su prošle kroz bankomate ranije, utaknute, provjerene i onda su korištene, znači neko je obišao sve bankomate, ali nisu ranije korištene u svrhu dizanja novca na tim bankomatima u periodu od oktobra 2019. godine, ali se znala pojaviti ista kartica na više bankomata neposredno prije podizanja ovog novca. Podatak da su ubačene kartice je tačan, a tačna uloga nije jasna. Kasnijim pregledom bankomata i na bankomatu na Baščaršiji i u Bihaću je utvrđeno da su ubacivane kartice, na Baščaršiji je ubačena 29.01.2020. u 22,40 sati i to je kartica koja je umetana i u druge bankomate, a u Bihaću je pronađeno prvo neovlašteno podizanje novca dana 01.02.2020. godine u 14,30 i tada je utaknuta u bankomat kartica sa brojem ******7109. Kako je obiman nalaz prolazio je kroz ono što je napisao i gledao gdje su mu ti podaci, bilo mu je neobično da na ova dva bankomata nema tih kartica, i onda je probao da se vrati malo više u prošlost, da pretraži prethodne dane i vrijeme, za onaj u Baščaršiji je pretražio po karticama koje su se pojavile u drugim bankomatima i tako je pronašao, a za Bihać je gledao one nizove transakcija onog izdavanja novca bez normalne procedure i onda je tu našao da se to desilo. Kad su u pitanju lokacije Dobrinja, Merkator, Ilidža, Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator Ložionička, Modena Sarajevo, TC Bingo Ciglane, Aspen Vogošća, Otoka Merkur, Hifa petrol Kakanj, BH Pošta Zenica, Benzinska pumpa Donji Vakuf, Kraševo poslovnica, Plamingo Gračanica, Bingo Tuzla, Tuzla čaršijski Trg, Tuzla BH Pošta, Stari grad Mostar, ista kartica se pojavila na svim ovim bankomatima neposredno prije podizanja novca, što znači da je jedna osoba ili grupa morala obići fizički te bankomate, to su bankomati sa kojih je neovlašteno podignut novac. Kartice koje su se pojavljivale neposredno prije podizanja novca bez normalne procedure, te je brojeve kartica pretražio kroz evidencije svih bankomata i tako došao do ovih svih kartica koje se pojavljuju na svim bankomatima, a nije uopšte imao nalaz Federalnog MUP-a. Da bi neko iz mreže banke mogao pristupiti bankomatima, morao je imati pristup mreži banke, znači morao je pripremiti taj korak, onaj ko je izvršio napad je morao imati pristup računarima u banci, konkretno izvršenje ovoga je moralo imati koordinaciju od strane neke osobe. Neovlašteno podizanje novca sa bankomata u Robot prodajnom centru u Bihaću se desilo 01.02.2020. u periodu od 23,30 i završeno je do 01 sati 02.02.2020 godine. Ne vidi se nikada koliko je novca podignuto, ali se može vidjeti da je bila transakcija. Treća osoba koja je davala naredbe nije morala imati veliki nivo znanja, ona je trebala poznavati koje naredbe dati bankomatu, ali onaj koji je to omogućio je morao imati veliko znanje. Neko je izdavao daljinske komande bankomatu, ali nije mogao utvrditi postojanje te treće osobe, i neko je preuzimao novac na bankomatu. Sa 100% sigurnošću može tvrditi da bi podaci koje je dobio kroz ovu analizu bili isti ako bi se koristila naprednija hardverdska oprema kakvu ima Centar za forenzičko istraživanje i vještačenje Federalnog MUP-a ili ista takva hardverdska oprema koju imaju u MUP-u u Banja Luci ili u SIPA-i na nivou BiH. U Bihaću je prva daljinska konekcija na bankomatu bila 01.02.2020. godine od 14:27 do 16:05 sati, zatim 01.02.2020. od 23:44 do 23:56 i 02.02.2020. od 00:24 do 00:35 sati. Ova vremena su vremena konekcija, a zapis o izdavanju novca nema vremensku oznaku, tako da se tačno vrijeme ne može precizno utvrditi, nego je to vrijeme između prethodnog zapisa koji ima vremensku oznaku i narednog zapisa koji ima vremensku oznaku. Konekcija znači preuzimanje kontrole nad bankomatom, to znači kao da sjedim za bankomatom i mogu da ne radim ništa, mogu da nadzirem, a mogu da izdajem komande, znači moram aktivno preuzeti kontrolu nad ladicom za novac. Ako bankomat nije bio pod kontrolom napadača, odnosno kad ladica za novac nije bila pod kontrolom napadača, normalna transakcija na bankomatu bi bila uredno zapisana, obavljena i zapisana. Kada je u pitanju bankomat u Bihaću između podizanja novca započetog u 14:27 sati i neovlaštenog podizanja novca u 23:44 sati građani su mogli ubacivati svoje kartice i regularno podizati novac, što se vjerovatno i dešavalo. Za izdavanje novca je bio potreban softver koji je bio već instaliran na bankomatu. Da bi se omogućila ta konekcija prema bankomatima, onaj koji je omogućio tu konekciju je trebao imati veliko znanje, a onaj ko je izdavao daljinske komande bankomatu je morao znati kako radi bankomat, dakle omogućavanje izdavanje komandi bankomatu je bilo ovdje najzahtjevnije, samo izdavanje komande je bilo nešto manje zahtjevno, a u oba ta dva dijela, kod obe te vrste napadača, govorimo o kompjuterskim napadačima, dok oni koji su preuzimali novac na licu mjesta nisu morali imati ta informatička znanja. U nekakvom stvarnom svijetu cyber kriminala najčešće postoji grupa koja prodaje pristup banci, druga grupa kad pristupi banci pronađe računar s kojeg se može pristupiti bankomatu i pripremi to, onda treća grupa to iskorištava, kako je ovdje bilo ne zna, ali najčešće se tako dešava, svako se specijalizuje za jedan dio toga, ali sve je to mogla učiniti i jedna osoba, to ne znamo. Onaj ko je pronašao pristup banci je morao na neki način dati tu informaciju onome ko koristi taj pristup. Nakon okončanja saslušanja vještaka u dokaze su uvršteni nalaz i mišljenje vještaka Saše Mrdovića od 21.07.2020. godine, dopunski nalaz i mišljenje istog vještaka od 18.09.2020. godine i dopunske informacije istog vještaka od 09.04.2021. godine.
Sud je prihvatio iskaz vještaka prof. dr. Saše Mrdovića kao stručan i objektivan, a radi se o ovlaštenom i kvalifikovanom vještaku za ovu oblast vještačenja, sa značajnim višegodišnjim iskustvom vještačenja u krivičnim postupcima u sudovima (vještak je na glavnom pretresu naveo da je do sada izvršio preko 200 vještačenja), a njegov nalaz i mišljenje, po mišljenju suda, ne sadrži proturječnosti niti nelogičnosti koje bi dovodile u pitanje njegovu tačnost i objektivnost. Ovaj vještak je saslušan na ukupno šest ročišta na glavnom pretresu, a naročito je detaljno ispitan od strane branioca optuženog D.B., koja pitanja su se često odnosila na relativno sitnije tehničke detalje pa ih sud nije detaljno navodio u obrazloženju presude prilikom navođenja iskaza vještaka na glavnom pretresu, već se fokusirao na djelove iskaze vještaka za koje je smatrao da su od odlučnog značaja u ovoj krivičnopravnoj stvari. Ono što je kao prvo potrebno izdvojiti iz iskaza vještaka je obrazloženje vještaka na koji način je zapravo sa tehničke strane izvršen napad na bankomate Sberbanke BH radi neovlaštenog podizanja novca sa istih, pa je vještak tako naveo da je neovlašteno podizanje novca sa bankomata bilo u periodu od 31.01.2020. godine u 23:20 sati do 02.02.2020. godine u 16:37 sati, i zaključio je da je to bila dobro organizovana i koordirnirana akcija, tehnički dobro urađena, sa brisanjem tragova, koje brisanje nije bilo u potpunosti uspješno jer uvijek ostane ponešto, i da bi se ovo izvelo bila je potrebna organizovana grupa osoba, jer to nije mogao izvesti pojedinac, a prvi trag zlonamjernog softvera je pronađen na dan 31.10.2019. godine, i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, dodan je novi korisnik na sistem banke koji je imao maksimalne privilegije i mogao je sve raditi bez ograničenja, ti softveri su omogućili daljinsku kontrolu više računara u banci, što znači izvršavanje komandi po želji napadača, koji je izvana upravljao tim računarima. Zatim, omogućili su snimanje onoga što korisnik računara koji je bio povezan sa bankomatima kuca na tastaturi i čuvanje u datoteku, to je tekstualna datoteka log_tmp.txt, a pronađena verzija datoteke, pošto se ona mogla ažurirati, imala je podatke od 27.12.2019. godine u 12:17 sati do 03.01.2020. godine u 19:27 sati, i u njoj su se mogli pronaći upravo pristupni podaci koji su mogli omogućiti ovo što se desilo tj. korisničko ime, lozinka i PIN za tzv. VPN softver koji se koristi za pristup bankomatima iz banke, dakle imali su pristup tom računaru daljinski i sve ove podatke, i zapravo su mogli dalijnski pristupiti bankomatu i upravljati bankomatom radi neovlaštenog isplaćivanja novca, a za to im je trebala samo lozinka, koju su čitali iz ove datoteke koju su napravili, snimajući ono što je normalni korisnik tog računara koristio prilikom prijavljivanja, što znači da bankomat izdaje novac bez provjere sa bankom ili organizacijom koja obavlja uslugu provjere prava isplaćivanja sredstava za banku. Vještak je takođe naveo da je bankomat u suštini računar, a u konkretnom slučaju je na ovim bankomatima bio instaliran operativni sistem Windows 7, koji ima ladicu za izdavanje novca, koja se može posmatrati kao štampač na računaru i kao što se štampaču može dati u Wordu komanda da se odštampa tekst, tako isto i aplikacija za izdavanje novca, kad dobije odobrenje od procesnog centra, pošalje komandu ladici da izdaje novac, tako da onaj ko ima kontrolu nad operativnim sistemom bankomata može izdavati lokalne komande da se izdaje novac, jer ladica za novac nije svjesna od koga dolaze komande i da li je to ovlašteno ili neovlašteno. To izdavanje novca nije bilo zabilježeno u procesnom centru banke jer procesni centar nije bio obavješten o tome, obzirom da softver na bankomatu koji inače komunicira legalno sa korisnikom uopšte nije bio aktivan u tom trenutku jer je to rađeno direktno u operativnom sistemu, putem one daljinske konekcije. Naravno, da bi se ovo desilo neko je morao biti ispred bankomata da preuzme taj novac i to je organizovana grupa koja je morala biti koordinirana jer se radi o velikom broju bankomata. Bilo je neophodno da se zna u kojem trenutku se ispred kojeg bankomata nalazi saradnik napadača, da bi se u tom trenutku izdale komande za novac, da se ne bi desilo da neko drugi, obični korisnik, dođe pred bankomat i počnu da ispadaju novčanice, dakle sve je moralo biti koordinirano i usklađeno da kad počne izlaziti novac iz bankomata napolje da je tu onaj koji treba da ga pokupi. Ono što je takođe potrebno izdvojiti iz iskaza vještaka je zaključak vještaka da su svi ovi napadi na bankomate Sberbanke na neki način povezani i da to nije niz odvojenih napada jer se nekoliko dana prije napada, u periodu od 29.01. – 31.01.2020. godine na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica, pa se tako na barem 19 bankomata, i to na lokacijama Dobrinja, Merkator, Ilidža poslovnica, Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator Ložionička, Modena Sarajevo, TC Bingo Ciglane, Aspen Vogošća, Otoka Merkur, Hifa petrol Kakanj, BH Pošta Zenic-a, Benzinska pumpa Donji Vakuf, Kraševo - Tešanj, Plamingo Gračanica, Bingo Tuzla, Tuzla čaršijski Trg, Tuzla BH Pošta, Stari grad Mostar, ista kartica pojavila na svim ovim bankomatima neposredno prije podizanja novca, u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno jednoj osobi da obiđe sve te bankomate, što znači da je jedna osoba ili grupa morala obići fizički te bankomate, a to su bankomati sa kojih je neovlašteno podignut novac, kao i da ubacivanje kartica u bankomate prilikom napada nije bilo neophodno za samo izdavanje novca iz bankomata, ali je imalo svrhu da se izbaci slip iz bankomata i tako dobije broj bankomata i da smatra da su se počinitelji djela koji su neovlašteno podizali novac sa bankomata na takav način legitimisali prema počinitelju djela koji je daljinski izdavao naredbe bankomatima za izdavanje novca jer je taj počinitelj koji je imao kontrolu nad bankomatima mogao vidjeti koja je kartica ubačena i ako je ubačena kartica koju on želi, on će dati naredbu za izdavanje novca, a takvo mišljenje ima zato što su takve kartice evidentirane neposredno prije tih neovlaštenih transakcija, a koje kartice nisu nikad prije korištene. Treba istaći i navode vještaka da je sve bilo izvršeno putem iste konekcije, što znači da nisu mogla dva napadača koristiti istu konekciju, jedan računar EXC02 je izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar uposlenice banke Lj.S. je tu bio posrednik jer se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatima i VPN. Bitno je istaći i navode vještaka da kada su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16,37 sati, odmah nakon toga u roku od pola sata, od 16,50 do 17,21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima, što je detaljnije navedeno u nalazu, takođe na isti način iz mreže banke i prilikom tih konekcija na bankomate je ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i uklanjanje tragova napada, onoliko koliko su napadači bili to u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali to nije bilo u potpunosti. Značajni su i navodi vještaka da iz svog bogatog iskustva vještačenja ima saznanja da se većina ovakvih napada odvija po nekoliko mjeseci i u konkretnom slučaju je utvrdio da od oktobra 2019. godine u Sberbanci postoje ponašanja, odnosno korisnici i komande, koje ne bi trebalo da budu dio normalnog poslovanja banke, kao npr. zlonamjerni softwer u računaru Lj.S. koji je snimao kucanje sa tastature i omogućio prikupljanje podataka koji su omogućili pristup bankomatu napadaču. Kada je u pitanju bankomat u Bihaću, bitni su navodi vještaka da je prva daljinska konekcija na bankomatu u Bihaću bila 01.02.2020. godine od 14,27 sati do 16,05 sati (što se odnosi na neovlašteno podizanje novca u iznosu od 350,00 KM sa ovog bankomata), zatim 01.02.2020. godine od 23,44 do 23,56 sati i 02.02.2020. godine od 00,24 do 00,35 sati, navodeći takođe da su to vremena konekcija, a da zapis o izdavanju novca nema vremensku oznaku, tako da se tačno vrijeme ne može precizno utvrditi, nego je to vrijeme između prethodnog zapisa koji ima vremensku oznaku i narednog zapisa koji ima vremensku oznaku. Naposlijetku, treba ponoviti i navode vještaka da, da bi se omogućila ta konekcija prema bankomatima, onaj koji je omogućio tu konekciju je trebao imati veliko informatičko znanje, a onaj koji je izdavao daljinske komande bankomatu je morao znati kako radi bankomat, dakle omogućavanje izdavanja komandi bankomatu je bilo najzahtjevnije, samo izdavanje komande je bilo nešto manje zahtjevno, dok oni koji su preuzimali novac na licu mjesta nisu morali imati ta informatička znanja. U nalazu i mišljenju vještaka su na stranicama broj 136., 137. i 138. navedeni brojevi bankovnih kartica 421352*******5880, 414949******3733, 414949******7725, 453092******0013, 532610*****3674, 535527******3704, za koje je vještak utvrdio da su od strane počinitelja ovih djela korištene za vršenje koordinacije pripremnih radnji za neovlašteno podizanje novca na bankomatima, dok je u istu svrhu na bankomatu u Bihaću korištena kartica broj 406770******7109, kako je to vještak naveo u svom iskazu na glavnom pretresu dana 17.09.2021. i 26.01.2022. godine i dopunskoj infromaciji od 09.04.2021. godine. Odbrane optuženih su tokom ispitivanja vještaka pokušavale prikazati da je nalaz i mišljenje vještaka nejasno ili proturječno, da su u značajnom dijelu istog iznijete samo pretpostavke vještaka i sl., što po mišljenju suda nije tačno, a to što vještak na određena pitanja odbrane nije mogao dati određen odgovor jer neke činjenice objektivno nije ni mogao utvrditi, kao npr. odakle potiče ovaj napad na bankomate Sberbanke, od koga, iz koje države, regije i sl., ne dovodi u pitanje zaključke vještaka o činjenicama koje je mogao nesumnjivo utvrditi.
Odbrana optuženog O.Z. je na ranijem glavnom pretresu predložila vještačenje iz iste oblasti po vještaku doc. dr. sci. Harisu Hamidoviću iz Tuzle pa je sud naredbom od 10.01.2022. godine odredio predloženo vještačenje. No, navedeni vještak je podneskom od 14.01.2022. godine zatražio od suda dodatnu dokumentaciju i informacije od Sberbank BH d.d. Sarajevo u svrhu vještačenja, pa je sud ovaj podnesak proslijedio navedenoj banci koji su u podnesku od 11.02.2022. godine naveli, u najkraćem, da istim ne raspolažu i da su sve što su imali nakon učinjenja ovog krivičnog djela predali FUP-u Sarajevo, koji podnesak banke je sud proslijedio vještaku, nakon čega je vještak doc. dr. sci. Haris Hamidović podneskom od 16.02.2022. godine obavijestio sud da smatra da na osnovu dokaza kojima raspolaže neće moći uspješno izvršiti traženo vještačenje. Nakon toga, sud je naredbom od 09.03.2022. godine isto vještačenje povjerio vještaku doc. dr. sci. Nihadu Mešanoviću, takođe na prijedlog odbrane optuženog O.Z., i vještak Nihad Mešanović je na osnovu dokaza koji su mu dostavljeni od strane suda proveo vještačenje (kao što je to na osnovu istih dokaza ranije učinio i vještak prof. dr. Saša Mrdović tokom istrage) i dana 26.04.2022. godine dostavio sudu obiman nalaz i mišljenje na 193 stranice, koji nalaz i mišljenje je sudski tumač Mujo Hajdarević preveo na ruski jezik, ali je odbrana optuženog O.Z. na glavnom pretresu odustala od provođenja ovog dokaza, pa obzirom na izneseno ovaj sud smatra da razlozi koje je vještak doc. dr. sci. Haris Hamidović naveo da ne može uspješno obaviti vještačenje nisu objektivne prirode i da je bilo moguće utvrditi sadržaj predmetnih hard diskova, CD-ova i USB stikova koji su bili predmet vještačenja, te da za to nije bilo nikakve smetnje, kao što su to učinili i druga dva navedena vještaka informatičke struke.
Iz uvida u isprintanu mail poruku Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-E-OK-550-3/20-7 od 03.02.2020. godine upućenu Federalnoj upravi policije Sarajevo, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava Federalnu upravu policije da su od Interpola Budimpešta dobili obavještenje da su izvršenom provjerom evidencije prelazaka državne granice utvrdili da je državljanin Ukraine I.T. rođen .. godine, prešao granicu između Rumunije i Mađarske na graničnom prijelazu Nagylak dana 31.01.2020. godine u 02:30 sati, krećući se prema Mađarskoj u vozilu reg. oznaka ..., a istog dana je napustio Mađarsku na graničnom prijelazu Roszke u 03:23 sati krećući se u pravcu Srbije sa istim vozilom, a zajedno sa njim u vozilu su se nalazili i državljani Ukraine D.B., rođen ... godine, pasoš broj ... i O.Z., rođen .... godine, pasoš broj ... i I.P., rođ ... godine, pasoš broj ....
Iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere od 03.02.2020. godine nad licima D.B., O.Z. i I.T. Granične policije BiH, za period pretrage je od 03.02.2015. do 03.02.2020. godine vidljivo da su optuženi D.B. i O.Z. ušli u BiH dana 06.12.2019. godine u 06:37 sati na graničnom prijelazu Karakaj, a dana 10.12.2019. godine u 22:01 sati su izašli iz BiH na graničnom prijelazu Bratunac, a takođe su dana 31.01.2020. godine u 07:17 sati optuženi zajedno sa I.T.ušli u BiH na graničnom prijelazu Šepak, a I.T. je izašao iz BiH dana 02.02.2020. godine u 01:31 sati na graničnom prijelazu Izačić.
Iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, za period pretrage je od 31.01.2020. do 03.02.2020. godine vidljivo da su I.H. i V.H.ušli u BiH dana 31.01.2020. godine u 10:46 sati i 10:49 sati na Aerodromu Sarajevo, a došli su letom Istanbul – Sarajevo, a dana 03.02.2020. godine u 10:57 sati su K.K. i V.M. napustili BiH na Aerodromu Sarajevo, letom Sarajevo – Istanbul, dok su istog dana u 10:28 sati na graničnom prijelazu Rača BiH napustili I.H. i P.H., vozilom reg. oznaka ..., iz čega proizilazi da su I.H. i P.H. BiH napustili u taksi vozilu svjedoka S.M..
Uvidom u dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 04.02.2020. godine upućen Federalnoj upravi policije Sarajevo, utvrđeno je da su u informacionom sistemu granične policije izvršili provjere i utvrdili da su državljani Republike Ukraine D.B., rođen ... godine, O.Z., rođen ... godine i I.T., rođen ... godine, u vremenskom periodu 31.01.- 03.02.2020. godine evidentirani prilikom prelaska državne granice, o kojoj evidenciji su dostavili i CD u prilogu.
Uvidom u dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 06.02.2020. godine upućen Federalnoj upravi policije Sarajevo, utvrđeno je da su u informacionom sistemu granične policije izvršili provjere i utvrdili da su državljani Republike Ukraine D.B., rođen ... godine, O.Z., rođen ... godine i I.T., rođen .... godine, u vremenskom periodu 31.01.- 03.02.2020. godine evidentirani prilikom prelaska državne granice, a u prilogu su dostavili u CD formatu izvještaj o prelascima državne granice BiH navedenih lica i video zapis nadzorne kamere sa graničnog prijelaza u Šepku za dan 31.01.2020. godine u 07:17 sati, na kojem je zabilježeno pmv. Toyota Rav sive boje reg. oznaka ..., kojim su navedena lica ušla u BiH, te obavještavaju da nisu u mogućnosti dostaviti video zapis o izlasku I.T. iz BiH na graničnom prijelazu Izačić dana 02.02.2020. godine u 01:31 sati jer video nadzor na navedenom graničnom prijelazu nije u funkciji.
Navedeno vozilo Toyota sa vidljivim reg. oznakama se vidi snimljeno i na nadzornim kamerama MUP-a , tj. izvješću o nadzoru XProtect smart client 2017. R3 iz Kiseljaka, Busovače, Travnika i Viteza.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 14.02.2020. godine, proizilazi da se ista odnosi na video zapis nadzornih kamera JP Međunarodni aerodrom Sarajevo za period od 28.01-03.02.2020. godine i scan prtljaga za lica P.H., K.K., I.H. i V.M..
Uvidom u dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 14.02.2020. godine upućen Federalnoj upravi policije Sarajevo, utvrđeno je da je granična policija u prilogu ovog akta dostavila video zapise i fotografije pohranjene na DVD formatu sačinjene prilikom ulaska državljana Ukraine P.H., K.K., I.H. i V.M. u BiH, kao i prilikom njihovog izlaska iz BiH, na kojima je zabilježeno njihovo kretanje.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-100/20 od 27.02.2020. godine i zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-63/20 od 27.02.2020. godine proizilazi da su od S.M. privremeno oduzeta 3 optička media DVD-R Verbatim, na kojem se nalaze video zapisi nadzornih kamera sa JP Međunarodnog aerodroma Sarajevo za period od 28.01.2020. do 03.02.2020. godine.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - I od 08.05.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređeno Sberbanci BH da dostavi Federalnoj upravi policije hard diskove, dokumentaciju o mreži banke i bankomata, te vezama između njih, dokumentaciju o normalnom radu bankomata i evidenciju iz procesnog centra transakcija sa napadnutih bankomata za period od 29.01.-03.02.2020. godine.
Iz uvida u dopis Sberbanke broj 420/20-1800MM od 15.05.2020. godine, proizilazi da se radi o odgovoru u vezi naredbom Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - I od 08.05.2020. godine.
Iz uvida u zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-125/20 od 15.05.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-134/20 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od J.S., iz Sberbank BH, privremeno oduzeli šemu mreže bankomata i podatke iz procesnog centra.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine utvrđeno je da su izvršenim pretresanjem dijela informacionog sistema Sberbank dd Sarajevo u ulici Fra Anđela Zvizdovića 1., privremeno oduzeta tri optička medija na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja Sberbank BH, 1 CD optički medij na kom se nalaze podaci o kompromitovanom accountu „ibro.tekovina“ i 1 hard disc marke „WD“ 500 GB, a povodom pretresanja, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-45/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 20 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 15. do 18. sa prikazanim hard discom marke „WD“.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-134/20 od 18.05.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz Sberbank BH dd Sarajevo, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1. dana 15.05.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 – II od 08.05.2020. godine, a ista je sačinjena od 8 fotografija u boji, od kojih je na 1. fotografiji prikazana šema mreže bankomata banke.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 - I od 14.07.2020. godine, utvrđeno je da se istom nalaže pravnoj osobi Sberbank BH doo Sarajevo da službenim osobama Federalne uprave policije Sarajevo preda dokumentaciju i predmete pobrojane od broja 1 do 9 u naredbi.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-312/20 od 03.08.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na privremeno oduzimanje predmeta iz Sberbank BH dd Sarajevo, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1. dana 17.07.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – I od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 46 fotografija u boji.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - II od 08.05.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređeno pravnoj osobi „Payten“ doo Sarajevo da dostavi Federalnoj upravi policije Sarajevo hard discove, dokumentaciju o mreži banke i bankomata, te vezama između njih, administratorsku dokumentaciju o normalnom radu bankomata i evidenciju iz procesnog centra transakcija sa napadnutih bankomata za period od 29.01.-03.02.2020. godine.
Iz uvida u zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-124/20 od 15.05.2020. godine, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.05.2020. godine i dopis „Payten“ doo Sarajevo broj 56-2/2020 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da se isti odnose na privremeno oduzimanje 1 USB sticka bijelo-roze boje od M.U., tj. firme „Payten“ doo Sarajevo.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-135/20 od 18.05.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz firme „Payten“ doo Sarajevo, ulica Džemala Bijedića broj 2. dana 15.05.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – I od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 5 fotografija u boji.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 - II od 14.07.2020. godine, utvrđeno je da se istom nalaže pravnoj osobi „Payten“ doo Sarajevo da službenim osobama Federalne uprave policije preda dokumentaciju i predmete pobrojane od broja 1 do 9 u naredbi.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-311/20 od 03.08.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz firme „Payten“ doo Sarajevo, ulica Džemala Bijedića broj 2. dana 17.07.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – II od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 10 fotografija u boji.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - III od 08.05.2020. godine, utvrđeno je da se istom nalaže pravnoj osobi MIBO komunikacije doo Sarajevo da službenim osobama Federalne uprave policije preda dokumentaciju i predmete pobrojane od broja 1 do 5 u naredbi, a radi se o 2 hard disca, dokumentaciji o mreži banke i bankomata, te vezama između njih, administratorskoj dokumentaciji o normalnom radu bankomata i evidenciji iz procesnog centra transakcija sa napadnutih bankomata u periodu od 29.01.-03.02.2020. godine.
Iz uvida u zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-126/20 od 15.05.2020. godine, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.02.2020. godine i zapisnik MIBO komunikacije doo Sarajevo broj 05-069-20 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da se isti odnose na izuzimanje 1 USB sticka od MIBO komunikacije doo Sarajevo, po naredbi Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 – III od 08.05.2020. godine, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11/3-136/20 od 18.05.2020. godine, koja se sastoji od 4 fotografije u boji.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 - III od 14.07.2020. godine, utvrđeno je da se istom nalaže pravnoj osobi MIBO komunikacije doo Sarajevo da službenim osobama Federalne uprave policije preda dokumentaciju i predmete pobrojane od broja 1 do 9 u naredbi.
Na osnovu uvida u dopis BH Telecom dd Sarajevo broj 03.3.2-61-364-1/20 od 25.02.2020. godine, proizilazi da su uz isti Federalnoj upravi policije Sarajevo dostavili listinge BH mobile broja ... registrovanih odlaznih i dolaznih poziva i SMS poruka, kao i IMEI brojevima, te podatke o baznim stanicama BH Telecoma koje je navedeni broj koristio za period od 25.02.2019. godine do 25.02.2020. godine, te ispise registrovanih odlaznih i dolaznih poziva i SMS poruka ostvarenih sa mobilnog aparata broj ... NN marke sa BH mobile brojevima i podacima o baznim stanicama BH Telecoma koje je navedeni IMEI broj koristio za isti period, a kojeg su utvrdili na osnovu BH Mobile broja ..., koji nije registrovani pre paid korisnik.
Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK broj 08-06/3-3-03.3-6/20 od 19.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od I.A. privremeno oduzeli ispis evidencije gostiju hotela „Tehnograd“ za 30. i 31.01.2020. godine, u kojem su navedeni K.K. i P.H. kao gosti hotela sa dolaskom 30.01.2020. godine i odlaskom 31.01.2020. godine, fotokopije njihovih pasoša, rezervacije putem Bookinga ma ime K.K. i fotokopiju knjige gostiju hotela, u kojoj su pod brojevima 259. i 260. evidentirana dva navedena državljana Ukraine, njihovi datumi rođenja i brojevi pasoša, te datum iznajmljivanja sobe 30.01.2020. u 23:20 sati.
Na osnovu uvida u dopis JP „Autoceste“ FBiH broj 01-04-738-3/20 od 17.02.2020. godine, proizilazi da su isti u prilogu tog dopisa Federalnoj upravi policije dostavili DVD sa podacima i kretanju traženog vozila, koje sistem naplate cestarine registrovao i raspoloživim video zapisima.
Uvidom u zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-52/20 od 03.02.2020. godine utvrđeno je da je navedenog dana Nevres Hadžić pripadnicima policije dobrovoljno predao uvjerenje o poreskoj registracije Sberbank dd Sarajevo, izvod iz stanja na bankomata Sberbank BH – Čaršijski trg na dan 02.02.2020. godine i dokument o punjenu bankomata, izvod iz stanja na bankomatu Sberbank – BH Pošta na dan 02.02.2020. godine o dokument o punjenju bankomata na dan 20.01.2020. godine, te izvod iz stanja na bankomatu Sberbank BH u Bingo City Centru (BCC) na dan 02.02.2020. godine i dokument o punjenju bankomata na dan 30.01.2020. godine.
Na osnovu uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-52-A/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da su navedenog dana pripadnici policije od N.H. privremeno oduzeli izvod iz stanja na bankomatu Sberbank BH u BCC na dan 02.02.2020. godine i dokument o punjenju bankomata na dan 30.01.2020. godine.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od D.B. privremeno oduzeli 1 DVD-R marke Resa plave boje.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-65/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 08:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici Mitra Trifunovića Uče broj 2. u Bingo City Centru (BCC) i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine sačinjena od 59 crnobijelih fotografija, a na fotografijama 12., 13., 19., 23. do 28. se vidi navedeni premaz kamere bankomata.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od M.O. privremeno oduzeli 1 DVD-R marke Verbatim, na kojem piše „Čaršija i pošta“ i 1 DVD-R marke Verbatim na kojem piše „BCC“.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a TK broj 08-06/3-3-04.3-4/20 od 18.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta policijske uprave MUP-a TK, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.I. privremeno oduzeli 1 CD sa sadržajem ulaza-izlaza u BCC.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a TK broj 08-06/3-3-03.3-5/20 od 19.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta policijske uprave MUP-a TK, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od Mirze Sinanovića privremeno oduzeli 40 snimaka nadzornih kamera na optičkom mediju.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-84/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-85/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Tuzli, Mitra Trifunovića Uče broj 2. - BCC, i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-66/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 12:25 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici Trg žrtava genocida u Srebrenici broj 12. (Čaršijski trg) i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine sačinjena od 22 crnobijele fotografije, a na fotografijama broj 7. do 12. se vidi navedeni premaz kamere bankomata.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-84/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Tuzli, Čaršijski trg broj 12., i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10 je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-67/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 10:40 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici Aleja Alije Izetbegovića broj 29 – objekat BH Pošta i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine sačinjena od 27 crnobijelih fotografija, a na fotografijama 19. do 22. se vidi navedeni premaz kamere bankomata.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-82/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Tuzli, Aleja Alije Izetbegovića broj 29 – objekat BH Pošta, i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 11 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 7. do 9. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Lukavac broj 08-06/10-1/19 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 00:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Lukavcu, u ulici Lukavačkih brigada – TC Bingo i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja i na licu mjesta nisu pronađeni tragovi učinjenja ovog krivičnog djela, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/10-1 od 04.02.2020. godine sačinjena od 7 crno-bijelih fotografija.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Lukavac broj 08-06/10-1-30/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Lukavac, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od D.K. privremeno oduzeli 1 USB stick crne boje.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 od 07.02.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređen pretres bankomata Sberbank BH instaliranog od firme „Payten“ doo Sarajevo u Lukavcu, ulica Lukavačkih brigada bb.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-79/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Lukavcu, ulica Lukavačkih brigada bb. i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Gračanica broj 08-06/11-1-03.3/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 09:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Gračanici, u ulici 22. divizije i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja i na licu mjesta nisu pronađeni tragovi učinjenja ovog krivičnog djela, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/11-1-04.3/20 od 03.02.2020. godine sačinjena od 4 crno-bijele fotografije.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 od 07.02.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređen pretres bankomata Sberbank BH instaliranog od firme „Payten“ doo Sarajevo u Gračanici, u ulici 22. divizije.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Gračanici, ulica 22. divizije, i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 10.02.2020. godine sačinjena od 31 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 14. do 19., kao i od 24. do 29. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Mostar broj 02-02/5-2-82/20 od 03.02.2020. godine (dva zapisnika), proizilazi da je sa uviđajem kod bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Mostaru, ulica Kujundžiluk, Stari Grad započeto u 09:00 sati, a kod bankomata Sberbank BH u ulici Trg Ivana Krndelja bb u 09:20 sati, i na oba bankomata nema vidljivih fizičkih oštećenja, ali je na oba bankomata pronađena neka masa bijele boje na kameri bankomata, što je za bankomat u ulici Kujundžiluk prikazano u fotodokumentaciji Policijske uprave Mostar broj 55/20 od 04.02.2020. godine, gdje se na fotografijama 5., 6. i 7. vidi taj premaz kamere bankomata, a za bankomat u ulici Trg Ivana Krndelja prikazano u fotodokumentaciji Policijske uprave Mostar broj 56/20 od 04.02.2020. godine, gdje se na fotografijama broj 7., 8. i 9. vidi taj premaz kamere bankomata.
Iz zapisnika o uviđaju Policijske postaje Čitluk broj 02-02/5-7-04-103/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je sa uviđajem kod bankomata Sberbank BH koji se nalazi u PC Mališić Međugorje, započeto u 13:50 sati, i da na bankomatu nisu uočena bilo kakva fizička oštećenja.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp od 06.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje pretres bankomata Sberbank BH lociranih u Čitluku, TC Mališić, te u Mostaru, Trg Ivana Krndelja 4. i takođe u Mostaru, ulica Stari Grad bb., a iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 4 od 10.02.2020. godine proizilazi da se istom naređuje Kantonalnom tužilaštvu HNK Mostar čuvanje privremeno oduzetih predmeta po naredbi tog suda isti broj Kpp od 06.02.2020. godine, a radi se o 3 hard disca marke „Seagate“ i jednoj Mastercard kreditnoj kartici NLB Montenegro Bank. O pretresanju navedenih bankomata je sačinjena i fotodokumentacija MUP-a HNK broj 02-02/3-5-15/20 od 11.02.2020. godine i broj 02-02/3-5-16/20 od 11.02.2020. godine te fotodokumentacija Policijske stanice Čitluk od 03.02.2020. godine.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 5 od 25.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Autobuske stanice Mostar, ulica Trg Ivana Krndelja, za tačno određene termine navedene u naredbi, za 31.01.2020. godine i 01.02.2020. godine, a iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 6 od 04.03.2020. godine proizilazi da se istom naređuje Kantonalnom tužilaštvu HNK Mostar čuvanje privremeno oduzetog predmeta po naredbi tog suda isti broj Kpp 5 od 25.02.2020. godine, a radi se o USB stiku sa snimkom video nadzora pribavljenog od Autobuske stanice Mostar.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-3-22/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je uviđaj izvršen na više lokacija u Sarajevskom kantonu gdje se nalaze bankomati Sberbanke, i to u ulici Merhemića Trg broj 15., općina Centar gdje je uočeno da je kamera bankomata premazana nepoznatom materijom, kao što je to učinjeno i na bankomatu u Vogošći, ulica Igmanska bb., te na bankomatima u ulici Bulevar M. Sinana broj 1. i ulici Gradačačka broj 1., tena bankomatu u ulici Sarači broj 50., kako je to konstatovano i u izvještaju o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta MUP-a Sarajevskog kantona broj 230/20 od 03.02.2020. godine, a osim navedenih uviđaj je izvršen i na bankomatima u Hadžićima, Industrijska zona bb., u Sarajevu, ulica Ložionička broj 16. i ulica Maršala Tita broj 50. i ni na jednom od navedenih bankomata nije pronađeno bilo kakvo fizičko oštećenje, a sastavni dio ovog zapisnika je i fotodokumentacija sačinjena prilikom vršenja uviđaja gdje se vide fotografije svih ovih bankomata, a prikazani su i navedeni premazi videokamera bankomata na stranicama 6., 14. i 27.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju MUP-a Sarajevskog kantona Uprava policije Ilidža broj 02/12-2-339/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana sa početkkom u 01:00 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Ilidži, u ulici Butmirska cesta broj 14., gdje na bankomatu Sberbank BH nisu uočena nikakva oštećenja, ali je izuzet jedan trag zlatne boje sa integrisane kamere videonadzora bankomata.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 4 od 12.02.2020. godine proizilazi da se ista odnosi na privremeno oduzimanje video zapisa sa nadzornih kamera bankomata na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca, i to 6 bankomata u Sarajevu, 1 u Hadžićima, 1 u Vogošći i 1 na Ilidži, sa navedenim tačnim adresama istih, a za period od 31.01.-03.02.2020. godine.
Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1/97/20 od 19.02.2020. godine utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od M.M. privremeno oduzeli 1 CD sa video snimcima nadzornih kamera sa bankomata Sberbank BH iz Kantona Sarajevo, i to iz ulica: Gradačačka broj 1., Industrijska zona bb. Hadžići, Ložionička broj 16., Titova broj 50., Sarači broj 62., Butmirska cesta broj 14., Bulevar M. Sinana broj 1., Mehremića Trg broj 15. Vogošća.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 9 od 21.02.2020. godine, utvrđeno je da se od pravnih lica „Bingo“ doo, TC Mercator, „Grand Centar Ilidža, Fine Food Vogošća, Central banka BiH, Profesionalne vatrogasne brigade, Centrotrans dd Sarajevo, pansiona „Sebilj“ u Sarajevu, Stari grad, JP BH Pošta u ulici Sarači broj 50, Stari Grad i „Worl Fashion“ doo oduzimaju video zapisi nadzornih kamera ovih objekata u vrijeme učinjenja pojedinih krivičnopravnih radnji, a radi se o lokacijama na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-1-74/20 od 03.03.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-1-295/20 od 03.03.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od M.M.1 privremeno oduzeli 1 DVD+R marke „Verbatim“ na kojem je napisano „Bingo Otoka Merkur“ i „Bingo Ciglane“ bankomati.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-1-69/20 od 03.03.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-1-286/20 od 03.03.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od A.S. privremeno oduzeli 1 memorijski stik sa snimkom iz TC Mercator u ul. Ložionička u Sarajevu.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a Sarajevskog kantona broj 02/3-3-11/20 od 27.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.S. privremeno oduzeli 1 CD sa video snimcima kamera sa objekta TC Bingo u Hadžićima.
Iz uvida u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 10 od 09.03.2020. godine utvrđeno je da se privremeno oduzeti predmeti po ukupno 10 potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, koje su pobrojane u naredbi, deponuju u sudu.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 05.02.2020. godine proizilazi da se ista odnosi na pretresanje servera na kojima je instaliran softver koji upravlja radom bankomata Sberbank BH instaliranih od firme „Payten“ doo Sarajevo, na više bankomata u Sarajevskom kantonu, i to 6 bankomata u Sarajevu, 1 u Hadžićima, 1 u Vogošći i 1 na Ilidži, sa navedenim tačnim adresama istih.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici Bulevar M. Sinana br. 1. od M.M.2 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, Bulevar M. Sinana br. 1. sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-46/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 32 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 27. do 30. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-72/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici Butmirska cesta br. 14. od M.M.2 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, Butmirska cesta br. 14. sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-48/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 21 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 18. i 19. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-69/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici Gradačačka broj 1., od A.M. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica Gradačačka broj 1. sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-53/20 od 10.02.2020. godine, koja je sačinjena od 36 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 29. do 34. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Vogošći u ulici Igmanska bb., od A.M. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Vogošći, Igmanska bb. sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-54/20 od 10.02.2020. godine, koja je sačinjena od 14 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 10. do 12. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-72/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici Ložionička broj 16., TC Mercator, od A.M. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica Ložionička 16. sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-55/20 od 10.02.2020. godine, koja je sačinjena od 19 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 13. do 17. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Hadžićima, Industrijska zona bb. od M.M.2 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Hadžićima, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-49/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 21 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 18. i 19. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-66/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, Maršala Tita broj 50., općina Centar od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, Titova 50, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-50/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 45 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 42. i 43. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, Sarači broj 62., općina Stari Grad od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, Sarači br 62., sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-51/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 37 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 33., 34. i 35. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-69/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, ulica Merhemića Trg broj 15., općina Centar od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica Merhemića Trg broj 15. Povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica Merhemića, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-52/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 44 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj od 29. do 34. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.
Uvidom u naredbe Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 14.04.2020. godine, Kpp 3 od 14.02.2020. godine, Kpp 4 od 21.02.2020. godine, Kpp 5 od 03.03.2020. godine i Kpp 10 od 09.03.2020. godine, proizilazi da se iste odnose na deponovanje privremeno oduzetih predmeta u sudu, po potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta navedenim u naredbama.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 6 od 14.02.2020. godine, utvrđeno je da je naređeno BH Telecomu dd Sarajevo da dostavi podatke o korisniku broja telefona ... i svim kontaktima i drugim podacima sa ovog broja.
Iz uvida u naredbu Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 050735 20 Kpp od 04.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema objekta benzinske pumpe „Hi-Fa Petrol“ Kakanj ulica Rudarska, za vremenski period od 31.01.2020. godine u 00:00 sati do 03.02.2020. godine u 00:15 sati.
Uvidom u potvrdu privremenog oduzimanja predmeta Policijske stanice Kakanj broj 27/08-02-09/2-26/20 od 06.02.2020. godine utvrđeno je da je od H.K. privremeno oduzet 1 DVD-R CD sa natpisom Kakanj ATM, koji je pregledan na glavnom pretresu i priložen uz potvrdu.
Iz uvida u naredbu Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 050734 20 Kpp od 06.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema objekta benzinske pumpe „Hi-Fa Petrol“ Kakanj ulica Rudarska, za vremenski period od 31.01.2020. godine u 00:00 sati do 03.02.2020. godine u 00:15 sati, ali i ovjerene dokumentacije koja se odnosi na utvrđivanje otuđenja novca iz bankomata Sberbanke koji s nalazi u sklopu objekta benzinske pumpe.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp od 07.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje oduzimanje i pretresanje predmeta, tj. bankomata koji se nalaze u Zenici, ulica Masarykova broj 45., u Tešnju, Kraševo bb. i u Kaknju, ulica Alije Izetbegovića bb.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-88/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M. privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Kaknju, ulica Alije Izetbegovića bb, kapaciteta 500 GB, a kojom prilikom je sačinjena i fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 12/3-160/20 od 13.02.2020. godine, koja se sastoji od 20 fotografija u boji, a navedeni hard disc je prikazan na fotografijama 17. i 18.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011658 20 Kpp od 19.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Policijske stanice Kakanj, kojim su pokriveni dijelovi ulica Alije Izetbegovića i Rudarska u Kaknju, za tačno određene termine, navedene u naredbi, od 30.01.2020. godine i 02.02.2020. godine.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011658 20 Kpp 2 od 19.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Sberbank BH, poslovnica Kakanj, kojim je pokriven dio ulice Alije Izetbegovića neposredno ispred poslovnice za dan 30.01.2020. godine od 13:34 do 13:38 sati.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske stanice Kakanj broj 08-02-09/2-31/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 01:22 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Kaknju, u ulici Rudarska, u objektu benzinske pumpe „Hi-Fa Petrol“ i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva oštećenja, ali je na kameri bankomata vidljiva nepoznata prozirna masa kojom je kamera premazana.
Iz uvida u fotodokumentaciju MUP-a Zeničko-dobojskog kantona broj 08-02-09/2-31/2020 od 02.04.2020. godine, utvrđeno je da se u istoj nalazi više fotografija bankomata Sberbake BH u Kaknju, ulica Rudarska, gdje se na fotografijama 9., 10. i 20. nalazi prikazana videokamera internog video nadzora na kojoj je pronađena slusava tvar, koja po svom izgledu i mirisu asocira na labelo.
Iz uvida o potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Kakanj broj 28/08-02-09/2-33/20 od 11.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.V. oduzeli ukupno 24 komada DVD-R sa natpisima kamera 1, 2, 3 i 4, sa benzijske pumpe „Hi-Fa Petrol“ u Kaknju, ulica Rudarska.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju MUP-a Ze-Do kantona broj 08-02-03/4/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 10:45 sati započeto sa vršenjem uviđaja u gradu Zenica, u ulici Masarykova kod broj 46. i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata prozirna materija, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a Ze-Do kantona broj 08-02-03/6-44F/20 od 12.02.2020. godine sačinjena od 20 fotografija u boji, a na fotografijama od 6. do 9. se vidi navedeni premaz kamere bankomata.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-85/20 od 10.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M. privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „HGST“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Zenici, ulica Masarykova 45., a kojom prilikom je sačinjena i fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 12/3-158/20 od 13.02.2020. godine, koja se sastoji od 27 fotografija u boji, a navedeni hard disc je prikazan na fotografijama od 20. do 24.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp 2 od 27.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema objekta advokatske kancelarije N.B. u Zenici, ulica Masarykova broj 48., za 01.02.2020. i 02.02.2020. godine.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp 3 od 04.03.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema instaliranog na stambeno-poslovnom objektu vlasništvo M.M.3 u Zenici, ulica Sarajevska broj 2., za dan 02.02.2020. godine od 03:50 do 04:05 sati.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske stanice Tešanj broj 08-02-11/1-1-22/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 09:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u mjestu Kraševo i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva oštećenja, a sastavni dio ovog zapisnika je i fotodokumentacija Policijske stanice Tešanj broj 21/20 od 03.02.2020. godine.
Uvidom u naredbu Općinskog suda u Tešnju broj 39 0 K 058547 20 Kpp od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da se istom naređuje ovlaštenim službenim licima Policijske stanice Tešanj da izvrše privremeno oduzimanje snimaka video zapisa sa nadzornih kamera Sberbank dd poslovna jedinica Kraševo.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske stanice Tešanj broj 08-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta policijske stanice Tešanj, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.M. privremeno oduzeli 3 USB sticka.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M. privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Tešnju, ulica Kraševo bb, kapaciteta 500 GB.
Iz uvida u fotodokumentaciju Federalne uprave policije broj 12/3-159/20 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da se u istoj nalaze 19 fotografija u boji, a na fotografijama 15., 16. i 17. je prikazan hard disc „Seagate“ i bankomat sa koga je izuzet u Tešnju, Kraševo bb.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-2-OI-50/20 od 03.02.2020. godine utvrđeno je da je uviđaj izvršen navedenog dana u Donjem Vakufu, u ulici 770. Sl. Bbr., na benzinskoj pumpi „ABA“, gdje se nalazi bankomat Sberbank BH, na kojem nisu uočena bilo kakva oštećenja niti su pronađeni nasilni tragovi djelovanja na bankomat.
Iz uvida u fotodokumentaciju Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04-2-19/20 od 27.02.2020. godine, utvrđeno je da se u istoj nalaze dvije fotografije u boji bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Kiseljaku, u ulici Josipa Bana Jelačića.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04/20 od 06.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04-1/20 od 06.02.2020. godine proizilazi da su navedenog dana pripadnici policije od Z.M. privremeno oduzeli DVD sa snimcima kamera video nadzora objekta benzinske pumpe „ABA“ u ulici 770. Sl. Bbr., Donji Vakuf, za dan 02.02.2020. godine od 07:14 do 07:45 sati.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 K 013800 20 Kpp od 07.02.2020. godine, proizilazi da je istom naređeno pretresanje servera, kao i bankomata u Donjem Vakufu ulica 770 Sl. Bbr. i u Kiseljaku, ulici Josipa Bana Jelačića.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-89/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Donjem Vakufu ulica 770 Sl. Bbr. i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, a sastavni dio navedenog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11-11/3-66/20 od 14.02.2020. godine sačinjena od 36 fotografija u boji, a na fotografijama od 30. do 34. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-90/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-93/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Kiseljaku, ulica Josipa Bana Jelačića bb i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, a sastavni dio navedenog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11-11/3-67/20 od 14.02.2020. godine sačinjena od 36 fotografija u boji, a na fotografijama od 28. do 34. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u zapisnik o uviđaju MUP-a Posavskog kantona broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je uviđaj izvršen navedenog dana u 16:30 sati u Orašju, Ulica III broj 30., a uže mjesto događaja je bankomat Sberbank BH, te pregledom istog, kao i šireg mjesta događaja, nisu pronađeni nikakvi relevantni tragovi i dokazi koji bi se mogli dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela, a sastavni dio zapisnika je fotodokumentacija sačinjena prilikom vršenja uviđaja, koja se sastoji od 7 fotografija u boji na kojima je prikazano mjesto događaja i navedeni bankomat.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Županije Posavske broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta MUP-a Županije Posavske broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020. godine proizilazi da su od F.F. privremeno oduzeti DVD mediji sa sadržajem snimka nadzorne kamere bankomata Sberbank BH iz Orašja, ulica br 30.
Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Odžaku broj 02 0 K 001621 20 Kpp od 07.02.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na pretresanje bankomata Sberbank BH dd Sarajevo u poslovnici Orašje Ulica III broj 30.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-82/20 od 08.02.2020. godine utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem bankomata Sberbank BH u Orašju, u Ulici III broj 30., i da je privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“, a na istu radnju se odnosi i fotodokumentacija Policijske uprave Orašje broj 13/20 od 08.02.2020. godine, u kojoj je na fotografijama broj 9. i 10. prikazan navedeni hard disc.
Uvidom u kopiju pasoša broj ... na ime O.Z. utvrđeno je da je navedeno da je isti rođen ... godine u Z., Ukraina, a uvidom u kopiju pasoša broj ... na ime D.B. utvrđeno je da je navedeno da je isti rođen ... godine u Z., Ukraina.
Na osnovu uvida u zapisnike o lišenju slobode MUP-a Unsko-sanskog kantona Policijska stanica Bihać broj 47/20 i 48/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da su optuženi D.B. i O.Z. lišeni slobode u Policijskoj stanici Bihać navedenog dana u 05:30 sati.
Uvidom u zapisnik o pretresanju osobe Policijske stanice Bihać broj ZA/20 od 02.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-19/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana nakon izvršenog pretresanja od optuženog D.B. oduzeli mobilni telefon plave boje „MI“ sa SIM karticom.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 10 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da se istom naređuje pretresanje pokretnih stvari, tj. sadržaja memorije mobilnog telefonskog aparata marke „MI“ plave boje, sa navedenim brojevima IMEI i SIM kartica, privremeno oduzetih od optuženog D.B., kao i 12 plastičnih magnetnih kartica privremeno oduzetih od istog optuženog sa navedenim nazivima tih kartica i njihovim brojevima.
Iz uvida u zapisnik Federalne uprave policije broj 10/1-1-93/20 od 20.02.2020. godine, utvrđeno je da se isti odnosi na izvršeno pretresanje pokretnih stvari, tj. mobilni telefon marke „MI“ plave boje, izuzetog od optuženog D.B., u prisustvu stručne osobe za telefone A.R., i utvrđen je sadržaj istog.
Na osnovu uvida u zapisnik o pretresanju osobe Policijske stanice Bihać broj ZA/20 od 02.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-17/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije prilikom pretresanja optuženog D.B. pronašli i privremeno oduzeli 12 plastičnih magnetnih kartica, koje su nabrojane po njihovim imenima i brojevima.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju osobe MUP-a Unsko-sanskog kantona Policijska stanica Bihać broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem optuženog O.Z. kod istog pronađeno i privremeno oduzeto 430 novčanica u apoenima od 10 KM, 577 novčanica u apoenima od 20 KM, 1.096 novčanica u apoenima od 50 KM i 291 novčanica u apoenima od 100 KM i siva torba sa natpisom „American tourister“.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 9 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da se privremeno oduzeti predmeti, kako je to navedeno u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine, i to 430 novčanica u apoenima od 10 KM, 577 novčanica u apoenima od 20 KM, 1.096 novčanica u apoenima od 50 KM i 291 novčanica u apoenima od 100 KM, povjeravaju na čuvanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom.
Iz uvida u fotodokumentaciju Policijske stanice Bihać broj 44/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da se ista sastoji od 44 fotografije u boji na kojima se vide na stolu poredane novčanice – KM u apoenima od po 10, 20, 50 i 100 KM, kao i 12 kartica, od kojih je jedna sa vidljivim brojem 5 na licu kartice, a koja je na poleđini zelene boje, a koja je prikazana na fotografijama broj 39. i 40. u foto dokumentaciji.
Na glavnom pretresu je izvršen i uvid u fotodokumentaciju Policijske stanice Bihać broj SL/20 od 24.02.2020. godine u kojoj se, na 244 fotografije u boji, vidi prikazan privremeno oduzeti novac od optuženog O.Z. u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM i poređenjem serijskih brojeva novčanica utvrđeno je da se radi o istom novcu u koji je izvršen uvid na glavnom pretresu dana 17.03.2022. godine u prisustvu zaposlenika Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom A.D. i K.Đ., koji su po naredbi suda donijeli novac u sud.
Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Unsko-sanskog kantona, Policijska stanica Bihać broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od optuženog O.Z. privremeno oduzeli 22 novčanice u apoenu od 10 KM i 1 novčanicu u apoenu od 100 USD serijskog broj KB 62775627N.
Iz uvida u fotodokumentaciju Policijske stanice Bihać broj 44/20 A od 02.02.2020. godine utvrđeno je da je ista sačinjena od 9 fotografija na kojima su prikazani mobilni telefon marke „MI“ plave boje, izuzetog od optuženog D.B., 22 novčanice u apoenima od 10 KM izuzete od optuženog O.Z. i 1 novčanica od 100 USD, takođe izuzeta od optuženog O.Z..
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta i stvari odjeljenja Sudske policije Bihać broj SP-08-02-257/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da su navedenog dana od optuženog O.Z. oduzeti crni kačket, crna kožna knjižica, dioptrijske naočale žutih metalnih okvira, medicinska dokumentacija od 02.02.2020. godine i više metalnih kovanica u ukupnom iznosu u oko 10 KM, a iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta i stvari odjeljenja Sudske policije Bihać broj SP-08-02-258/20 od 03.02.2020. godine proizilazi da su navedenog dana od optuženog D.B. oduzeti crno-siva kožna torbica marke Louis Vuitton, putna isprava i vozačka dozvola sa naznačenim brojevima, smeđi kožni kaiš, dvije medicinske maske za lice, magnet „Sarajevo“, crne slušalice, crni kožni novčanik, 1 USD dolar, 3 x 1 i 1 x 5 lev, zelena karta, komad metala pravokutnog oblika dužine oko 5 cm, dvije crne pertle i crni kačket.
Iz uvida u isprintanu mail poruku Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine upućenu MUP-u USK, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava MUP USK da je od Interpola Kiev dobio potvrdu da se u njihovim policijskim bazama podataka nalazi osoba D.B., ime oca I., rođen ... godine u Z., gdje je i nastanjen u ulici ... i da posjeduje ukrajinski pasoš broj... sa datumom izdavanja 11.04.2019. godine, kao i osoba O.Z., rođen ... godine u Z., gdje je i nastanjen, ulica ..., i posjeduje ukrajinski pasoš broj ... sa datumom izdavanja 16.01.2017. godine, kao i da navedene osobe nisu predmet potrage u Ukrajini, ali da prolaze kroz njihove policijske krim. evidencije iz 2018. godine zbog krivičnog djela krađe, jer su zajedno provalili u stan i ukrali tuđe vlasništvo, a u prilogu su dostavljeni izvodi iz registra navedenih osoba, sa ličnim podacima i fotografijama istih.
Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od H.F. privremeno oduzeli dokumentaciju vezano za stanje bankomata Sberbanke u TC Robot Bihać.
Uvidom u dopis Sberbank BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, proizilazi da su isti Kantonalnom tužilaštvu USK dostavili informacije vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, da je prema izvještaju procesnog centra Sia Slovakia u momentu gašenja bankomata u istom bilo 220.930 KM, a stvarno zatečeno stanje novca u bankomatu, koje je utvrđeno fizičkim brojanjem, nakon što im je prijavljeno otuđenje novca, iznosilo je 120.840 KM, te je ustanovljena razlika da nedostaje iznos od 100.090 KM, što predstavlja otuđeni iznos, a apoeni otuđenih novčanica su: 465 novčanica od po 10 KM = 4.650 KM, 577 novčanica od po 20 KM = 11.540 KM, 1.096 novčanica od po 50 KM = 54.800 KM i 291 novčanica od po 100 KM = 29.100 KM, što daje ukupno navedeni iznos od 100.090 KM, te da banka ne raspolaže sa serijskim brojevima novčanica koje su se nalazile u bankomatu, obzirom da nema brojačica koje mogu ispisivati serijske brojeve KM valute, banka nije vlasnik navedenih bankomata na području FBiH i Brčko distrikta, a vlasnik bankomata je „Payten“ doo Sarajevo, a u periodu od 06.-10.12.2019. godine nije bilo nikakvih značajnih aktivnosti na bankomatima banke.
Uvidom u dopis Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da su isti Kantonalnom tužilaštvu USK dostavili informacije vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, obzirom da je nakon slanja prvog dopisa Sberbank BH došla do novih informacija u pogledu transakcija na navedenom bankomatu, jer su od „Payten“ doo Sarajevo koji je vlasnik bankomata koje banka koristi po osnovu ugovora dobili informaciju koju je „Payten“ iščitao s logova HW da je 01.02.2020. godine u 14:30 sati bila određena neautorizovana aktivnost na predmetnom bankomatu u Bihaću, koja nije registrovana u procesnom centu SIA, a prema toj informaciji sa bankomata je u 14:31 sati podignuto 350 KM bez upotrebe kartice, a transakcija nije zabilježena u procesnom centru SIA. Iz logova je vidljivo da je prethodno u 14:30:42 sati korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA sa početnim brojem 406770 koja je izdata u Taiwanu, i u tom momentu nije bilo podizanja gotovine.
Uvidom u dopis Sberbank BH dd broj 1700-78-6820/2020 od 20.07.2020. godine, proizilazi da su isti Kantonalnom tužilaštvu TK dostavili informacije vezano za neautorizovane aktivnosti na bankomatu u Bihaću, koje nisu registrovane u procesnom centru SIA i izvještaj „Payten“ doo Sarajevo o izvršenim neautorizovanim transakcijama podizanja gotovine sa bankomata u Bihaću u TC Robot, a iz kojeg su vidljivi iznosi, vrijeme i apoeni izvršenih transakcija.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 6 od 10.02.2020. godine utvrđeno je da se istom naređuje Sberbanci BH dd i Raiffeisen Banci, poslovnice Bihać, privremeno oduzimanje predmeta svih snimaka nadzornih kamera navedenih banaka na bankomatima u sklopu zgrade TC Robot u Bihaću, ulica Put Armije BiH za 01. i 02.02.2020. godine, kao i za period od 06.-10.12.2019. godine.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-40/20 od 17.03.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-180/20 od 17.03.2020. godine, utvrđeno je da je R.P., zaposlenik zaštitarske firme „Securitas“ dobrovoljno predao policijskim službenicima CD-DVD sa snimkom videozapisa nadzornih kamera instaliranih u svrhu zaštite bankomata Reiffeisen banke u ulici Put Armije BH.
Iz uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da je M.H. dobrovoljno predao policijskim službenicima optički medij sa snimkom video nadzora TC Robot Bihać za period 01.02.2020. godine od 23:53 sati do 02.02.2020. godine u 00:25 sati.
Iz uvida u zapisnik o primopredaji video zapisa Sberbank BH dd od 18.03.2020. godine, utvrđeno je da je banka ustupila policiji video zapise sa vanjskih kamera bankomata TC Robot u Bihaću, koji se odnosi na dan 01.02.2020. godine od 14:01:21 do 14:56:24 sati.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 8 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da se radi o naredbi za pretresanje bankomata Sberbank BH firme „Payten“ doo Sarajevo, instaliranog na području USK, u Bihaću u sklopu zgrade TC Robot u Bihaću, ulica Put Armije BiH.
Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 20.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Bihaću, ulica Put Armije BiH bb, TC Robot i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, a o oduzimanju istog je sačinjena fotodokumentacija Policijske stanice Bihać 75/20 od 25.02.2020. godine, sačinjena od 18 fotografija u boji, a na fotografijama od 12. do 16. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.
Iz uvida u naredbu Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 11 od 20.05.2020. godine,utvrđeno je da se ovom naredbom naređuje operaterima telekomunikacija BH Telecom dd Sarajevo, HT Eronet dd Mostar i Mtel AD Banja Luka da Kantonalnom tužilaštvu USK Bihać dostave brojeve koji su se koristili u telefonskom aparatu marke „MI“ (Xiaomi), IMEI ..., u periodu od 30.01.-02.02.2020. godine (fabrički broj aparata je 8938701066 112137860), kao i listing odlaznih i dolaznih poziva, te poslanih i primljenih SMS poruka za telefonske brojeve koji su korišteni u navedenom telefonskom aparatu, a posebno za telefonski broj ... (fabrički broj aparata je 8968701066 112137860).
Na osnovu uvida u dopis BH Telecom dd Sarajevo broj 03.3.2-61-748/20-1 od 27.05.2020. godine proizilazi da su uz isti Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona dostavili toll-ticketing registrovanih odlaznih i dolaznih poziva za BH mobile broj ... ostvarenih u periodu od 31.-02.02.2020 godine, sa IMEI brojem, kao i baznim stanicama BH Telecoma koje je isti koristio u navedenom vremenskom periodu, kao i listing odlazno-dolaznih poziva sa IMEI broja ... ostvarenih u istom periodu, sa svim BH mobile brojevima, kao i baznim stanicama BH Telecoma, koji je navedeni IMEI broj koristio u navedenom vremenskom periodu, a uvidom u postojeću bazu podataka utvrdili su da IMEI broj ... nije koristio BH mobile brojeve u istom vremenskom periodu.
Sud je izvršio uvid u rješenje Vrhovnog suda FBiH broj 01 0 K 015615 20 Kž od 20.03.2020. godine, kojim je odbijena žalba odbrane na rješenje o produženju pritvora tada osumnjičenim D.B. i O.Z., a radi se o rješenju donijetom u toku istrage, koje je zasnovano na dokazima prikupljenim u toj ranoj fazi postupka i ocjenu žalbe odbrane samo na postojanje zakonskih razloga za produženje pritvora, pa sud svoju odluku o prigovorima odbrana optuženih vezano za upotrebu jezika u postupku nije mogao zasnovati na navodima iz ovog rješenja.
Svjedok A.K., koji je saslušan putem pravne pomoći Kantonalnog suda u Bihaću, putem video konferencijske veze, je u svom iskazu naveo da je u februaru 2020. godine bio zaposlen u Robotu u Bihaću, kao noćni čuvar. 01/02.02.2020. godine, je u svojoj sobi na poslu gledao u video nadzorne kamere, to je bilo oko 00 sati, i vidio je sumnjivo ponašanje nepoznatih lica pored bankomata Sberbanke i obavijestio je policiju, koji su odmah došli. Jedno od lica, taj što je stojao za bankomatom, je imao nešto u rukama i kao da je radio rukama nešto na tastaturi, i okretao se lijevo/desno da vidi ide li ko i gleda li ko i zato mu je i bilo sumnjivo. Ta osoba je imala kačket i kapuljaču pa mu nije dobro vidio lice. U tržnom centru Robot postoje dva bankomata, i to od Raiffeisen banke i ovaj od Sberbanke. Nakon što je pozvao policiju ostao je i dalje u toj sobi sa video nadzorom i nije izlazio a policija je došla nakon pet minuta, a u tom periodu dok nije došla policija nastavio je gledati taj video snimak kamere, na kojem je on primjetio samo jedno lice.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da je lice koje je vidio na video snimku pričalo na mobitel, a vidio je na snimku uglavnom samo glavu tog lica. Zaposlen je u Robot commercu kao čuvar tri godine i poznato mu je da je rađeno certificiranje i servisiranje kamera u tom centru, te misli da je vrijeme koje je naznačeno na snimku video kamere tačno, počeo je gledati snimak kamere u 00 sati, a policiju je pozvao oko 00,30 sati. Nakon toga, je branilac optuženog D.B. predočio zapisnik o njegovom saslušanju u istrazi u PS Bihać od 06.02.2020. godine, u kojem je naveo da ne može tačno reći pored kojeg bankomata se lice nalazilo jer su jedan pored drugog bankomati Sberbanke i Raiffeisen banke, te da je oko 00,30 sati primjetio muško lice koje stoji ispred bankomata, pa je svjedok potvrdio tačnost te izjave.
Na upit optuženog D.B. svjedok je naveo da su kamere koje se nalaze u samim bankomatima bile ispravne i u funkciji.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka A.K. kao vjerodostojan, a policajci A.M. i A.K. su potvrdili da su na lice mjesta došli po zaprimljenoj prijavi o sumnjivom ponašanju lica na bankomatu Sberbank BH d.d. u TC Robot u Bihaću.
Naime, svjedok A.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju policajac, zaposlen u MUP-u USK stanica Bihać, gdje je bio zaposlen i tokom februara 2020. godine, i ovaj svjedok je potvrdio da je zaprimio prijavu, odnosno nalog da obiđe područje oko Tržnog centra „Robot“ i eventualno bankomata neke banke. Naveo je da je od strane dežurne službe upućen na parking prostor navedenog tržnog centra po prijavi nepoznatog građanina da se ispred bankomata koji je lociran u trgovačkom centru nalaze dva sumnjiva lica koja na glavi imaju kapuljače i kačkete, kako bi provjerili o kome se radi. Nakon toga je zajedno sa kolegom A.K.1 izašao oko pola 1 u noćnim satima i kada su došli na lice mjesta zatekli su dva njima nepoznata lica, koja su se nalazila tačno ispred bankomata Sberbanke, kao kada se stoji kad se podiže novac i bili su im okrenuti leđima. Primijetili su da su imali na glavi kapuljače, jedan kapuljaču, a drugi kapu u vidu kačketa, pa su zaustavili vozilo kad su im se obratili. Konstatovao je da su im se u više navrata obraćali na bosanskom jeziku šta rade, zašto su tu, mogu li se okrenuti da ih legitimišu kako bi utvrdili o kome se radi, ali su ih u početku ignorirali. U jednom momentu stariji među njima im se okrenuo i obratio na engleskom riječima „samo trenutak“ ili „samo minut molim Vas“. Onda su im se opet okrenuli leđima, licem prema bankomatu, nakon čega je kolega stao na jednu stranu, a on na drugu, i u jednom trenutku su im više puta ponavljali da se odmaknu od bankomata, kako bi ih legitimisali. Svjedok je primijetio da je mlađi među njima iz bankomata izvukao jednu karticu i stavio u torbicu. Konstatovao je da su primijetili da imaju torbu ispred sebe i da nisu mogli vidjeti šta rade sa rukama, pa su zbog toga posumnjali da su naoružani, zbog čega su otišli svaki na jednu stranu. kako bi mogli vidjeti šta rade sa rukama. Naveo je da su imali dvije torbice i jednu manju i to da je mlađi imao manju takozvanu „pederušu“ i još jednu torbu, a stariji samo jednu torbu. Tom prilikom im još nisu bili utvrdili identitet. Svjedok je potvrdio da su ta lica prisutna u sudnici i pokazao je na dvojicu optuženih, gospodina u džemperu i gospodina s bijelom maskom. Istakao je da nisu znali bosanski, engleski i njemački, tako da je bila jako otežana komunikacija. Nekako su se uspjeli sporazumjeti da im jednostavno pokažu da li su naoružani, da otkopčaju jaknu, pokažu džepove. Nakon što su im u tom momentu otvorili jednu od torbi vidjeli su veliku količinu novca. Zatim su ih pozvali u policijsku stanicu i pozvali da idu s njima, nakon čega su pristali i prevezeni su službenim vozilom do Policijske stanice Bihać. Kako su pokušali komunicirati s njima, rekli su im da su iz Ukrajine te da su došli autobusom do Bosne s namjerom podignu pare, kao i da su u Hrvatskoj kupili vozilo „Mercedes“. Igrali su na kartu da ih ne razumiju, a njih dvojica su znali da nije istinita priča da su digli pare na jednom bankomatu, jer su znali da je limit određen na svakom bankomatu. Obzirom da je stariji poznavao pomalo engleski i njemački jezik, svjedok je uspio da komunicira s njim. Konstatovao je da su imali pasoše. U Policijskoj stanici u jednoj od prostorija uvijek ih je čuvalo neko lice. Nakon što su obavili službene radnje putem operativnog centra, naveo je da ga je stariji među njima zamolio da ode do toaleta i da ga je u povratku upitao na koji način se mogu dogovoriti da ga pusti i da se to ništa ne radi. Odmah ga je odbio i nastavio je sa svojim redovnim poslovima. Kasnije ga je opet pitao isto na njemačkom i engleskom koliko je para da ga pusti da ide, u još jednoj prostoriji operativnog centra za cijeli kanton, gdje su bila još dva policijska službenika i njegove starješine. Naglasio je da nije bilo još koga od ljudi ili vozila u neposrednoj blizini bankomata.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da bi vjerovatno isto i njemu prišao da je navečer imao kapuljaču na glavi i da je odbijao komunikaciju s njim. Shvatio je da su odbijali komunikaciju s njima zbog toga što je stariji gospodin među njima razumio neke riječi engleskog i njemačkog, te što je rekao „samo trenutak“ na pitanje možete li se okrenuti. Istakao je da nisu odmah intervenisali, jer su se bili okrenuli samo trenutak i cijelo vrijeme radili nešto naprijed, zbog čega su sumnjali da su naoružani. Potvrdio je da su došli po prijavi i da su obojica stajala pred bankomatom. Pored bankomata Sberbanke tu postoji i bankomat Raiffeisen banke. Naveo je da je sve bilo suho i dobro osvijetljeno, te da nije padala kiša. Nije vidio da neko uzima novac iz bankomata već samo da vadi karticu. Pravila postupanja su po zakonu, ako neko narušava javni red i mir npr. ako prijeti daljem narušavanju, bit će lišen slobode. Najprije su okom vidjeli da se radi o velikoj količini novca u otvorenoj torbi, u šta su se i uvjerili kada su im otvorili torbu nakon njihove molbe. Ponovio je da su oni odbijali saradnju sa policijom. Pristali su na pretres kada im je u jednom momentu prišao i rukom pokazao da se odmaknu od bankomata. Opisao je kako to izgleda lišenje slobode po pravilima struke, na način da su prvo dužni saopštiti nekome lišenje slobode i upoznati ga sa njegovim pravima. U ovom slučaju oni su ta dva lica upoznali i pozvali ih na engleskom i njemačkom u Policijsku stanicu. Istakao je da je mlađem među njima vjerovatno stariji to saopštio, pošto je on komunicirao na tim jezicima. Naveo je da je pokušao komunicirati sa D.B. jer on nije znao jezik, te da su se u policijskoj stanici zadržali otprilike oko 15 do 1. Slobode su ih lišili u 5 i 30 jer je tada stigla naredba tužiteljice. U međuvremenu su optužena lica sjedila u jednoj prostoriji do lišenja slobode, dok su oni vršili istražne radnje putem državne službe Odjela krim. policije dežurnog istražitelja, pa je onda kasnije obaviješten Sektor krim policije. U prostoriji gdje su bila pozvana lica cijelo vrijeme su s njima bile sve stvari, uključujući torbu sa novcem, mobitel, novčanici i sve ostalo. Istakao je da je D.B. mogao pozvati Ukrajinski konzulat da je to tražio i da nije do njega što nije bio obezbijeđen prevodilac, te da je to saopštio dežurnoj službi. Oni su samo dobili naredbu da ih liše slobode, a vođe smjene, dežurne službe i zamjenik vrši lišavanje slobode lica i onda bi ga trebao upitati da li želi poziv itd. Naveo je da su mogli izaći iz prostorije tek nakon što bi završili istražne radnje, odnosno utvrdili porijeklo novca. Svjedok je naglasio da dobro govori i engleski i njemački jezik. Ponovio je da su se optuženi tih pet sati nalazili u službenoj prostoriji Policijske stanice Bihać. On je povremeno sa kolegom A.K.1 ulazio i izlazio, a sve u saradnji sa sa državnom službom i operativnim centrom i uvijek je bio tu jedan kolega i još dvojica su se nalazili u blizini da im nešto ne fali, a posebno kod starijeg među njima, pošto se žalio na zdravstvene probleme. Naveo je da ne razumije ni ruski ni ukrajinski jezik. Potvrdio je da do momenta lišenja slobode nisu utvrdili porijeklo te veće količine novca i da su savršeno dobro razumjeli njihovu priču o njihovom dolasku autobusom iz Ukrajine i Hrvatskoj. Ponovio je da je optuženi D.B. stajao ispred bankomata i da nije razgovarao s njim, te da nije pričao na mobitel. Naveo je da je dolazila medicinska ekipa u prostorije MUP-a, a ne u prostoriju gdje je novac, kako bi pružili medicinsku pomoć starijem gospodinu. Nije se mogao sjetiti da li su ih lišili slobode on ili kolega. Tužilac im je u to vrijeme prenio da se radi o krivičnom djelu teška krađa, pa su ih zbog toga lišili slobode. Konstatovao je da nije bilo prevodioca i da ih je informirao o razlozima, što ga je stariji gospodin mogao razumjeti, zato što je do tada bio sve razumio. Rekao je da ga je drugooptuženi odveo u stranu i nešto mu ponudio da ga pusti, kao i da mu je odgovorio da nema potrebe da mu išta nudi za to, nego da će biti slobodni nakon što utvrdi porijeklo novca i ako bude sve ispravno.
Na upit optuženog D.B. svjedok je naveo da je negdje oko pola jedan u jutarnjim satima poslije ponoći došao na parking prostor trgovačkog centra „Robot“ koji je lociran u ulici Put Armije Republike Bosne i Hercegovine, ispred bankomata Sberbank Bihać, čija je samo prednja strana vani odmah do ulaznih vrata, a ostali dio je unutra. Istakao je da su u trenutku kada su prilazili parking prostoru primijetili dva njima nepoznata lica koja su htjeli legitimisati i utvrditi zašto se tu nalaze, ali ne i da je bilo narušavanja javnog reda i mira ili nečeg drugog protivzakonitog. Jedno od 13 ovlaštenja policijskog službenika je i legitimisanje svih lica. Potvdio je da su im tražili dokumente i da su im dali pasoš. Ponovio je da su pozvana lica pristala da idu s njima u policijsku stanicu, jer nisu znali gdje se nalazi, a sve to kako bi se utvrdilo porijeklo novca. Razlog zbog kojeg su ih pozvali u policijsku stanicu je što su kod sebe imali veliku količinu novca. Nije znao koliki je iznos novca dozvoljen da ima kod sebe strani državljanin, ali mu je u ovom slučaju bilo dovoljno na osnovu njihovog ponašanja i količine novca koju su imali, pa čak i kada neki čovjek ima određenu svotu novca, a ne sarađuje sa policijom i ne može objasniti porijeklo novca, može da se odvede u policiju. Naveo je da su počeli sarađivati tek nakon što im je pokazao rukom da se odmaknu od bankomata i da se ne može reći da su ih pogrešno razumjeli i da se ne žele odmaći, zato što kad priđe policijska patrola svako je dužan okrenuti se ako ga zove policajac, dobra večer ili dobar dan, kako bi ga legitimisali ili ako ne znate naš jezik ili neki drugi dužni ste stati i pokazati vašu ličnu kartu. Naglasio je da se ne može tri puta zaredom odbijati saradnja. Nije se mogao sjetiti gdje se tačno nalazila veća torba koju je imao optuženi. Nakon predočavanja svjedoku zapisnika o saslušanju u Kantonalnom tužilaštvu Unsko - sanskog kantona broj T01 0 KT 0035266 20 od 06. jula 2020. godine potvrdio je da su njegovi potpisi na tom zapisniku. Nakon što su izvršili pregled tih lica nisu pronašli ništa od oružja ili narkotičkih sredstava, već samo veću količinu novca za koju im nisu mogli odmah odgovoriti za porijeklo istog. Posebno je istakao da je mlađi gospodin cijelo vrijeme držao ruke u džepovima i drsko se ponašao, nekako napadno, što i nije prekršaj, ali da je stariji objasnio porijeklo novca, kako je znao pomalo oba navedena jezika. Tada nisu potezali oružje. Prilikom pretresa su pronašli dosta stvari osim sume novca u sve tri torbe, pa i u jednoj torbi je bilo nekoliko kartica. Svjedok se sjetio da su bile jedna ili dvije strane novčanice i da su cijelo vrijeme gledali na torbu, pare i sve ostale stvari. Naveo je da je nad dvojicom optuženih na licu mjesta izvršen pregled, koji podrazumijeva da su podigli majicu i otvorili torbu kako bi vidjeli šta se nalazi, a pretres je izvršen u policijskoj stanici kasnije kad su lišeni slobode pa se onda po naredbi izvršio detaljan pretres da bi vidjeli sve što se nalazi. Tu je još bio njegov kolega A.K.1 kao vođa smjene i još neko, a prilikom pretresa navedenih lica lišenih slobode kao svjedok nije bio niko. Naveo je da su isti lišeni slobode po naredbi tužioca koji je tu noć bio dežurni.
Na upit suda je naveo da kada su držali ruke ispred sebe nisu imali oružje. Naveo je da je mogla biti sumnja na hiljadu stvari, pa i na krivično djelo ili prekršaj.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je naveo da nije pričao sa osobom koja je prijavila dva lica na bankomatu, nego neko drugi i da se ne sjeća da li mu je rekao je li muško ili žensko. Nije primijetio neko lupanje po bankomatu niti je lično vidio da oni dižu novac, nego je mlađi samo u jednom trenutku iz bankomata nešto vadio. Potvdio je da ih je pozvao da s njima pođu u policijsku stanicu i da su pristali, a što su svakako obavezni. Konstatovao je da ako se neko ne bio htio odazvati da bi ga prvo pitao za razlog tome, jer se dužan odazvati. Iako su oni u tom momentu bili slobodni ljudi, uvijek je u prostoriji gdje su oni bilo policajaca kako bi im se pružile sve mogućnosti, jer je to bio interesantan slučaj. Iako su im rekli da su došli podići novac kako bi kupili auto, a s obzirom da je limit bankomata hiljadu maraka i da je bilo u pola jedan ujutro, logično je bilo da se u to posumnja. Tvrdi da je tada vidio puno više od hiljadu maraka. Sumnjiva mu je bila priča da on ide u Hrvatsku da kupi Mercedes sa konvertibilnim markama koje diže na bankomatu u Bosni i Hercegovini, kao i porijeklo novca. Naveo je da su kao policijska patrola u svojim zapisnicima sačinili službenu zabilješku sastavljenu o ovom događaju koja se predaje nekome na dalji rad, a na kraju se on poziva da svjedoči o tome šta je vidio i uradio. Potvrdio je da mu je stariji među njima rekao da će na bankomatu Sberbanke podići 100.000 KM. Svjedok je ostavio mogućnost da je to pogrešno interpretirao. Nisu im decidno rekli digli smo toliko i toliko para.
Na upit optuženog O.Z. je naveo da su se sa svojim policijskim autom zaustavili na rastojanju između pet i deset metara do ljudi koji su se nalazili kod bankomata. Nakon što je došao do bankomata i obratio se starijem gospodinu par puta na bosanskom jeziku, on se okrenuo i rekao mu na engleskom pa na njemačkom „samo momenat“, pa mu je opet okrenuo leđa licem prema bankomatu. Istakao je da to sve trajalo nekoliko minuta. U blizini vozila pored bankomata on je dao pasoš. Naveo je da je bio momenat kada su razgovarali sa obojicom i pitali ih gdje stanuju, a obzirom da je bila priča da stanuju u blizini trgovačkog centra mlađi je ostao i išao s njima kako bi pokazao gdje stanuje. Stariji je predlagao da ga samo puste i da pozovu mlađeg kako bi on došao na isto lice mjesta i pronašli njihovu moguću adresu stanovanja. Svjedok optuženom O.Z. nije rekao da s novcem nema problema niti predložio da može slobodno otići u neki hotel, kao ni da će mu dovesti drugog prijatelja do tog hotela. Sa optuženim O.Z. su prvo razgovarali o cijelom događaju, a on im je rekao da on i kolega spavaju u nekom hotelu u Bihaću, pa im je pristao pokazati gdje tačno. Kad su došli pred „Robot“ on im je navodno mogao pokazati tu lokaciju gdje njih dvojica spavaju, pa je pokazivao u različitim pravcima. U jednom momentu nije mogao objasniti gdje njih dvojica spavaju i rekao im je da dovedu mlađeg kolegu kako bi njima mogli to objasniti.
Svjedok A.K. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je po zanimanju policijski službenik, zaposlen u Policijskoj stanici Bihać, gdje je bio zaposlen od aprila 2018. godine. Postupio je zajedno sa svojim kolegom A.M. po prijavi građanina da se nešto čudno dešava ispred TC Robot u ulici Put Armije BiH ili Vejzovac. Upućen je od strane vođe smjene na osnovu prijave da se na parking prostoru nalaze dva lica koja se čudno ponašaju i rade nešto oko bankomata, gdje su izašli na lice mjesta i zatekli dvojicu optuženih negdje oko ponoći ili poslije. Nakon što su izašli na lice mjesta zatekli su dva lica koja stoje ispred bankomata, a nakon što su izašli iz vozila obratili su im se. Istakao je da nisu sarađivali i da im je stariji gospodin rekao „samo momenat“, što im je odmah bilo sumnjivo, pa im je on prišao sa lijeve strane, a kolega je stajao iza njih. Naveo je da su im bili okrenuti leđima, kao i da su nakon tog obraćanja starijeg među njima ponovo počeli raditi nešto sa rukama i komunicirati međusobno na stranom jeziku, nakon čega je prišao sa lijeve strane i vidio kako mlađi gospodin stavlja novac u torbicu i drži ruku u njoj. Neposredno poslije toga su im naredili da se odmaknu, pošto su mislili da imaju oružje ili nešto drugo. Tom prilikom su im tražili putne isprave, a oni su predali pasoš. Svjedok je konstatovao da se ne sjeća njihovih imena i prezimena i pokazao na prisutne optužene u sudnici D.B. i O.Z.. Naveo je da je mlađi imao kačket na glavi i jednu torbicu „pederušu“ crne boje u koju je stavljao novac iz bankomata, a drugi stariji je držao dvije torbe kod sebe, zakačene preko ramena. Mlađi je samo jednom izvukao novac i tipkao nešto, a stariji je stajao do njega. Istakao je da su uspjeli uspostaviti komunikaciju s njima zahvaljujući tome što je stariji pričao njemački i engleski. Kada su bili okrenuti bankomatu obratili su im se riječima „šta radite“, jer nisu znali o kome se radi, što su ponovili dva puta. Onda im se okrenuo stariji gospodin rekavši „momenat“, nakon čega im je to bilo sumnjivo. Potvrdio je da su prilikom pregleda vidjeli veću količinu novca kod starijeg u većoj torbi. Poslije toga su ih upitali na engleskom i njemačkom „što će vam pare“, na šta su im odgovorili da im treba da kupe Mercedesa. S obzirom da su u putnoj ispravi vidjeli da su u BiH ušli preko Mađarske, Srbije i Crne gore, bilo im je sumnjivo kao policajcima. To sve iz razloga jer podižu marke, a vozilo kupuju u Hrvatskoj gdje trebaju kune i eure. Ne zna tačno da li su novac podizali sa jednog ili više bankomata. Poslije pregleda obavijestili su policijsku stanicu. Naveo je da su uredno krenuli s njima i tamo su onda obavijestili nadležne, dežurnog istražitelja koji je obavijestio tužioca, te izvršio sve potrebne mjere i radnje koje policijski službenici rade, a kojim su oni i prisustvovali prilikom lišenja slobode.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da su im se dvaput obratili, ne 3, 4 i 5 puta, nakon čega su oni odreagovali, te da nije bilo nikakvog otpora sa njihove strane. Nije vidio da su pričali na mobitel kod bankomata. Potvrdio je da su uvidom u pasoše po pečatima utvrdili kako su ušli u BiH. Po datumima pečata su pretpostavljali da su ušli u zemlju, a ne prolazili. Dežurni istražitelji su bili A.Z. i M.K., od kojih je prvo A.Z. došla. Potvrdio je da je parking bio osvijetljen. Naveo je da je vidio da diže novac i stavlja u torbu i to otprilike 100.000 maraka, ali nije da vadi karticu. Bili su apoeni od 10, 20, 50 i 100 maraka. Konstatovao je da to nije bio slip pošto on izlazi sa desne strane, a novac sa lijeve. Lične stvari od optuženih su oduzeli prilikom lišenja slobode negdje u jutarnjim satima. S obzirom da je „najniži“ u policijskoj stanici, obavijestio je nadležne i po naređenju ih lišio slobode, a ne samoinicijativno. Prije lišenja su bili obaviješteni da se radi o teškoj krađi. Potvrdio je da tom prilikom nisu imali prevodioca da im saopšti razloge lišenja, a komunikaciju su uspostavili preko njemačkog i engleskog jezika. Kada su ih doveli u policijsku stanicu njihove stvari su bile ispred njih. Naveo je da je stariji tražio ljekarsku pomoć i da su došli su iz Doma zdravlja i pružili mu je pa je on onda tražio da ide u WC. Istakao je da nije mogao zvati koga god hoće zato što je bilo tu policajaca koji su obezbjeđivali, ali da je imao pravo na poziv konzulata, o čemu ga je on poučio. Proceduru lišenja slobode vrše po naredbi istražitelja ili tužioca, a za prekršaj bez naredbe ako se nastavi sa činjenjem. Obavijestili su istražioca koji je preuzeo dalje istragu, a oni su mu pružali samo asistenciju. Istakao je da je to hijerarhija koja se poštuje, pa zbog toga on nije ništa predlagao. Nije ni dežurnom istražitelju predlagao, niti je doveo prevoditelja, jer je to njegova nadležnost. Potvrdio je da su oni dobrovoljno pošli s njima u policijsku stanicu nakon poziva i da su cijelo vrijeme osim tog jednog momenta bili u jednoj prostoriji.
Na upit optuženog D.B. je svjedok naveo da se tu noć nije događalo neko narušavanje javnog reda i mira zabranjeno zakonom FBiH. Osnov da ta lica provjeravaju i da su možda počinili neko krivično djelo je bio što im se nije slagala priča odakle im novac, šta će raditi s njim i što su imali veću količinu novca koja se ne sreće svakodnevno. Pregledali su ih zato što su im bili sumnjivi te što je riječ o dva strana državljanina u to doba noći. Potvrdio je da su tražili da im pokažu lične dokumente, što su i učinili, kao i da nisu pružali otpor. Slobode su ih lišili po naređenju tužioca. Nije mogao vidjeti koje su novčanice bile kad je novac podignut. Nakon predočavanja svjedoku zapisnika o saslušanju sačinjenog u Kantonalnom tužilaštvu Unsko - sanskog kantona, pod brojem T01 0 KT 00356620 od 03.04.2020. godine, potvrdio je da su njegovi potpisi na tom zapisniku. Potvrdio je da je mlađi na bankomatu nešto tipkao, a ne i da je imao rukavice. Naveo je da je pored sebe stavio ruku na pištolj jer nije znao šta će da izvadi iz torbe. Kada je pitao za iznos novca i njegovo porijeklo dobio je odgovor da imaju oko 50.000 Eura i da su novac podigli sa bankomata, kojim će kupiti nekog Mercedesa u Hrvatskoj. Za stvari osumnjičenih koje su ostavljene u jednoj prostoriji policijske stanice je rekao da nisu negdje iznošene. Istakao je da nisu imali doticaja s novcem dok ih nisu lišili slobode, kada su prebrojali novac iz sve tri torbe kako bi znali o kojoj količini je riječ. Nije znao da kaže član zakona BiH u kojem piše koliko novca smije kod sebe imati strani državljanin. U policijskoj stanici nisu prisustvovali svjedoci koji nisu policajci prilikom pretresa njihovih stvari.
Na upit suda je naveo da se ne sjeća da li je pored domaće bilo i strane valute.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca optuženog O.Z. je potvrdio da je jedan čovjek tipkao tastaturu i uzimao iz mjesta koje je namijenjeno za uzimanje novčanica i stavljao u torbu, kao i da su oni ta lica pozvali da uđu u policijsko vozilo, na šta su dobrovoljno pristali. Po njemu je dakle neobično bilo samo ponašanje prilikom korištenja bankomata. Naveo je da to da li će zvati nadređene zavisi od situacije i da bi u slučaju odbijanja da neko uđe u vozilo bio prinudno doveden. U policijskoj stanici nisu mogli izaći kad su htjeli, jer je uvijek tu bio neko ko ih je čuvao. Nije primijetio niti je gledao da je kamera iznad bankomata.
Na upit optuženog O.Z. je potvrdio da su u policijskoj stanici razgovarali o tome gdje optuženi spavaju, kao i da im je stariji rekao da će pokazati gdje je i da ga odvedu na mjesto gdje su ga pronašli. Svjedok je rekao da mu se činilo da je više pokušavao da se nagodi i dogovori njegov kolega, drugi optuženi, a nakon što je optuženi O.Z. prethodno na njega pokazao. Nije se vidjelo na kamerama da li mu je njegov kolega pokušao staviti lisice. Istakao je da u prostoriji u kojoj su se nalazili nije bilo kamera. Nije čuo da su tražili telefonski poziv i ukrajinskog ambasadora da dođe.
Svjedok A.K.1 je ponovo saslušan na glavnom pretresu održanom dana 17.02.2022. godine, ovaj put po prijedlogu odbrane, i tom prilikom je naveo da ne govori ukrajinski ili ruski jezik, da se može sporazumiti na engleskom jeziku, a na njemačkom slabije, upoznat je sa odredbama članova 5., 6., 9. i 13. ZKP FBiH, optuženi su im predočili dokumente iz kojih su uvidjeli da su oni ukrajinski državljani, a njegov kolega bolje poznaje njemački jezik pa je komunicirao sa njima. Ne može se tačno sjetiti koliko su optuženi imali torbi. Dana 02.02.2020. godine u periodu između 01 i 05,30 sati odveli su O.Z. do autobuske stanice, a optuženi D.B. je ostao u prostorijama MUP-a gdje su bile i njihove dvije torbe, u kojima su našli blizu 100.000,00 KM, i nisu ih uopšte dirali i vadili iz torbe, do pretresanja, kada su lišeni slobode. Kad su prišli optuženima vidio je da oni podižu novac sa bankomata, kolega A.M. je od njih tražio dokumente i oni su ih dali. Kolega A.M. je jednom od njih rekao da otvori torbu i kada ju je otvorio ona je bila puna novca. Kad su pronašli novac i pozvali gospodu u PS Bihać odmah je obaviještena dežurna služba, koja je dalje obavijestila dežurnog istražitelja krim. policije, dežurnog operativnog centra i dežurnog istražitelja Odjela krim. policije PS Bihać, i čekali su da oni dođu. Uzimali su podatke od optuženih i legitimisali ih, svjedok i kolega A.M., a stvari su im oduzeli nakon pretresanja i lišenja slobode, po naredbi. Kad su ih lišili slobode predali su ih dežurnom istražitelju i u 7 sati ujutro su završili sa smjenom. Obzirom da nije bilo prevodioca za ukrajinski ili ruski jezik obavijestio je dežurnu službu koja je zvala odjel za strance i prilikom lišenja slobode nisu ih mogli upoznati sa njihovim pravima.
Sud je prihvatio iskaze svjedoka A.M. i A.K. kao vjerodostojne, jer su na sličan način opisali svoje postupanje kao ovlaštenih službenih lica PS Bihać, koja je dobila prijavu o sumnjivom ponašanju optuženih na bankomatu u TC Robot u Bihaću, zbog čega su izašli na lice mjesta, zatekli optužene kraj bankomata Sberbanke sa torbom u kojoj se nalazio veći iznos novca u konvertibilnim markama, a svjedok A.K. je potvrdio da je vidio da je mlađi od njih dvojice stavljao novac u torbicu i tipkao nešto na bankomatu, optuženi su im rekli da su podigli novac na bankomatu, zbog čega su im optuženi bili sumnjivi, jer su bili strani državljani koji su zatečeni kraj bankomata u sitne sate, tačnije u 00,30 sati, kao i jer su rekli da su taj novac podigli sa bankomata, što je sumnjivo obzirom na dnevni limit bankomata od 1.000,00 KM, a svjedoci su naveli da im je također bilo sumnjivo i što su rekli da je novac namijenjen za kupovinu Mercedesa u Republici Hrvatskoj u kojoj se u pravilu koriste kune i euri. Svjedoci su na sličan način opisali pokušaj komuniciranja sa optuženima na mjestu događaja, obzirom da su strani državljani koji ne poznaju naš jezik, tako da su oba svjedoka navela da su razumjeli objašnjenje optuženih da je novac koji je pronađen kod njih bio namijenjen kupovini Mercedesa u Republici Hrvatskoj, a naveli su da su pretežno komunicirali sa starijim od njih tj. sa O.Z., koji je malo govorio engleski i njemački jezik, a naročito je bitno istaći navode svjedoka A.M. da ga je optuženi O.Z. u policijskoj stanici u nekoliko navrata pitao da ih puste na slobodu u zamjenu za novac, dakle da je pokušao da ga podmiti, što nije očekivano ponašanje nekoga ko nema šta kriti i ko nije napravio nikakav prestup, a obzirom na iznesene odbrane optuženih na glavnom pretresu da su taj novac dobili za kupovinu automobila. Svjedok A.K.1 je u svom iskazu kao svjedok optužbe naveo da je stariji od njih dvojice imao tom prilikom dvije torbe, a kasnije kao svjedok odbrane je izjavio da se ne može sjetiti koliko torbi su imali optuženi, pa je njegov iskaz u ovom dijelu nepouzdan. Svjedoci A.M. i A.K.1 su na glavnom pretresu prepoznali optužene D.B. i O.Z. kao dva lica koja su dana 01/02.02.2020. godine, u 00,30 sati, zatekli pokraj bankomata Sberbanke u TC Robot u Bihaću sa torbom, čijim su pregledom utvrdili da je puna novca, i koji su sa njima pošli u policijsku stanicu, gdje su kasnije lišeni slobode, kada je istovremeno izvršeno i pretresanje u 05,30 sati, kako je to navedeno u zapisniku o pretresanju osobe MUP-a Unsko-sanskog kantona Policijska stanica Bihać broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine, iako je sadržaj navedene torbe tj. da se radi o znatnom novčanom iznosu u KM-ovima već prethodno bio utvrđen pregledom iste na mjestu događaja, a iz iskaza svjedoka A.M. i A.K.1proizilazi da prilikom pretresanja nisu bila prisutna dva punoljetna građanina kao svjedoci, što je u skladu sa odredbom člana 78. stav 2. tačka b) ZKP FBiH na osnovu koje je pretresanje izvršeno, kako je to naznačeno i u navedenom zapisniku o pretresanju osobe pod tačkom II b), iz kojeg zapisnika i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine proizilazi da je tom prilikom kod optuženog O.Z. pronađeno i privremeno oduzeto 430 novčanica u apoenima od 10 KM, 577 novčanica u apoenima od 20 KM, 1.096 novčanica u apoenima od 50 KM i 291 novčanica u apoenima od 100 KM i siva torba sa natpisom „American tourister“. Činjenica koju su naveli oba ova svjedoka policajca da su im optuženi rekli da su podigli novac koji su imali u torbi sa bankomata je u suprotnosti sa njihovom odbranom datom na glavnom pretresu da im je taj novac donio i dao poslovni partner svjedoka M.P.. Svjedoci su, po mišljenju suda, dali uvjerljive iskaze sa nizom autentičnih detalja, što potvrđuje njihovu vjerodostojnost, a susret svjedoka sa optuženim i njihovo komuniciranje je zabilježeno i na video snimcima nadzornih kamera Raiffeisen banke i Sberbanke.
U svom iskazu na ranijem glavnom pretresu svjedokinja A.Z. je navela da je samostalni istražitelj Odsjeka krim. policije PS Bihać i da je bila dežurni istražitelj u noći 01/02.2020. godine. U policijsku stanicu je došla nakon upoznavanja dežurnog policajca o događaju, kada su policajci na terenu izvjestili da su pomenuta lica zatekli gdje jesu to je bilo u 1 sat poslije ponoći, možda i par minuta kasnije, kad je došla u stanicu po pozivu. Nije vodila razgovor sa osumnjičenim u stanici i nije nadgledala provođenje istrage i ispitivanje optuženih, niti joj je poznato da li je njen šef kontaktirao sa osumnjičenim. U policijskoj stanici nije bio prisutan branilac a ispitivanje nije ni bilo u policijskoj stanici, već su osumnjičeni ispitivani od strane postupajućeg tužioca, a osumnjičeni nisu htjeli da sarađuju. Ne zna ukrajnski i ruski jezik pa nije uopšte komunicirala sa osumnjičenim, niti ih je lišila slobode, samo je nakon konsultacije sa tužiocem naložila da se izvrši pretresanje osoba. Lišenje slobode, pretresanje i oduzimanje stvari je izvršila policijska patrola tj. A.M. i A.K.1, ali ne sjeća se da li je još neko od kolega to radio sa njima, a svjedokinja je izvršila prijavu nadležnom dežurnom tužiocu. Tužilac je okvalifikovao krivično djelo kao tešku krađu i za početak su išli u tom smjeru. Nakon toga su izašli na teren i izvršen je uviđaj na bankomatu u Robot centru u Bihaću dana 02.02.2020. godine, a na lice mjesta je išao i njihov krim. tehničar. Ne sjeća se da li je bankomat bio ograđen policijskom trakom i zabranjen pristup. Svjedokinja je bila glavni istražitelj u ovom predmetu, a kolega K.1 je bio pridodan da skupa sa njom radi. Od strane tužioca joj je naloženo da prikupi što više dokaza, a da se osumnjičeni ne ispituju jer će to biti urađeno u tužilaštvu, a bilo joj je poznato da oni nisu htjeli da komuniciraju. Osumnjičeni su sprovedeni nadležnom tužiocu 02.02.2020. godine, u večernjim satima, misli da je to moglo biti oko 20 i 30 ili 21 sati, ili nešto poslije 21 sati, a sproveli su ih do tužioca svjedokinja i njen kolega K.1 i patrola policije sa dva auta.
Na upit optuženog D.B. svjedokinja je navela su optužene doveli u policijsku stanicu jer su kod sebe imali veću količinu domaćeg novca u KM, a za koji nisu imali porijeklo.
Na pitanje branioca optuženog O.Z. svjedokinja je potvrdila da je i njen kolega Š.Č., koji je krim tehničar, tada išao sa njom do bankomata, kao i da je potpisala zapisnik o pretresanju jer je takva praksa, a nije sudjelovala u istom zato što je žena, a osumnjičene osobe su muškarci.
Na upit optuženog O.Z. svjedokinja nije mogla potvrditi koji je tačno novčani iznos pronađen kod optuženih taj dan.
Na prijedlog odbrane optuženog D.B. svjedokinja A.Z. je ispitana i na ponovljenom glavnom pretresu dana 19.04.2023. godine i u svom iskazu je navela da je kritičnog dana bila dežurni istražitelj i samim tim vodila predmet u vezi kojeg svjedoči, radila je na prikupljanju dokaza za osumnjičena lica, a kada su prikupljeni dokazi, predmet je predat nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje, odnosno u momentu kada je policijska stanica podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. Svjedokinja je navela da se ne može sjetiti provedenih istražnih radnji u predmetu, obzirom da je prošao veliki period od samog događaja.
Sud je prihvatio iskaz svjedokinje A.Z. kao vjerodostojan jer isti koincidira sa iskazima ostalih svjedoka policijskih službenika PS Bihać o boravku optuženih u ovoj policijskoj stanici, te sud prihvata obrazloženje svjedokinje da je potpisala zapisnik o pretresanju optuženih jer je takva praksa, obzirom da je ista bila glavni istražitelj u predmetu, a da nije sudjelovala u istom zato što je žena a osumnjičene osobe su muškarci, jer je odredbom člana 66. stav 2. ZKP FBiH propisano da pretresanje osobe obavlja osoba istog pola.
U svom iskazu na glavnom pretresu svjedok M.K. je naveo da radi kao istražitelj u odsjeku za sprečavanje privrednog i kompjuterskog kriminala i korupcije, što je radio i dana 01/02.02.2020. godine, u tom periodu mu je bio nadređen šef odsjeka N.B., koji je u tom periodu bio odsutan. U predmet vezano za optužene D.B. i O.Z. nije bio direktno uključen i nije obavljao nikakve istražne radnje, osim što je upoznat od operativnog centra o navedenom događaju koji se desio te noći. Zna da je bila nedelja između 03 i 04 sata iza ponoći, došao je u operativni centar u PS Bihać, da vidi o kakvom se djelu radi i tu su ga upoznali o događaju i o te dvije osobe, nakon čega je otišao u prostorije gdje su zadržani da vidi ta dva lica i da vidi tu torbu sa novcem koja se spominje, i došao je u tu prostoriju i vidio ta dva lica, i torbu jednu ili dvije, ne može se sjetiti, a policija ga je kratko upoznala o čemu se radi i da lica odbijaju saradnju i da ne žele razgovarati. Nakon što je izašao iz te prostorije o događaju je upoznao tužitelja, a i istražitelj A.Z. je zvala tužitelja, koji je okvalifikovao krivično djelo, prvobitno kao krivično djelo teške krađe i prenio je operativnom centru da mu je tužilac rekao da se ta lica liše slobode, i ne zna šta se poslije toga dešavalo jer nije više konkretno radio u tom predmetu, samo je u tržnom centru Robot izvršio provjeru video nadzora u operativnom smislu istog dana u jutarnjim satima i tako je utvrdio da se radi o bankomatu Sberbanke, zna da su osumnjičeni predani tužilaštvu u roku od 24 sata kada su lišeni slobode, i tome je prisustvovao, to je bilo u noćnim satima, ali se ne može sjetiti svih detalja jer je to bilo prije dvije godine. Nije učestvovao u pretresanju stvari osumnjičenih.
Na upit optuženog O.Z. svjedok je naveo da kada je ušao u tu prostoriju gdje su se njih dvojica nalazili, novac se nalazio na stolu, i koliko se sjeća nije bio upakovan u buntove kao u banci, u prostoriji se kratko zadržao minut ili dva, vidio da su ta lica stvarno dovedena, da ima ta veća količina novca, i njemu je to bilo dovoljno, napustio je prostoriju i upoznat je od patrole policije da odbijaju svaku saradnju i da ne žele reći ništa o porijeklu novca.
Na upit branioca optuženog O.Z. svjedok je naveo da ne zna ruski jezik, a kolege su ga upoznale da osumnjičeni ne govore engleski, a jedan od njih je valjda nešto malo govorio njemački jezik.
Branilac optuženog D.B. je kao pismeni dokaz uložio kopiju zapisnika o pretresanju osobe u MUP USK broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine, iz kojeg se vidi da je svjedok bio prisutan prilikom pretresanja osumnjičenih.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka M.K., koji se odnosi na uopštene podatke o lišenju slobode optuženih i njihovom boravku u PS Bihać, navode da nije učestvovao u pretresanju optuženih te da je prisustvovao njihovoj predaji tužilaštvu na dalji postupak dana 02.02.2020. godine u večernjim satima.
Na ponovljenom glavnom pretresu po prijedlogu kantonalnog tužioca saslušan je svjedok A.M., koji je u svom iskazu naveo da je njegovo stručno zvanje profesor ruskog jezika i ruske književnosti, te da je 1969. godine na diplomskom dobio ocjene iz književnosti 10 i 9, a iz jezika 9, i 7, i na taj način mu je bilo omogućeno da nastavi postdiplomski studij, što znači da je tečno govorio i služio se ruskim jezikom. Naveo je da je prvi puta pristupio u Policijsku stanicu Bihać kada je pozvan od strane policijskih službenika, kojem pozivu se odazvao, te mu je dolaskom u policijsku stanicu rečeno da je izvršena neka provala, odnosno razvaljivanje bankomata i da su privedena dva Ukrajinca koji žele da razgovaraju na ruskom jeziku. U policijskoj stanici su bili prisutni prvi sagovornik, sa kojim je svjedok ostvario komunikaciju, te još dvije ili tri osobe, koliko se svjedok sjeća, kao i dva privedena Ukrajinca. Po dolasku u policijsku stanicu svjedok im se predstavio na tečnom ruskom jeziku, a oni su pokazivali znakove da razumiju s kim razgovaraju i ko je u pitanju, odnosno da je svjedok u ulozi prevodioca. Naveo je da, koliko se može sjetiti, od dvojice privedenih Ukrajinaca u policijskoj stanici, razgovarao je sa jednim od njih i on je bio glavni govornik, a ličio je na Ruse, nije bio star, ali je malo stariji od drugog Ukrajinca. Dakle, jedan od njih je više govorio, a na osnovu njihove komunikacije svjedok je stekao dojam da se razumiju. Razgovor je tekao na način da je policijski službenik postavljao pitanja svjedoku, a on je prevodio pitanja privedenim licima. Razgovor je sve vrijeme bio korektan, i jedni i drugi su bili kulturni, a svjedok je tu bio u ulozi medija. Postavljena pitanja upućena Ukrajincima od strane policijskih službenika su bila: odakle ste došli?, zašto ste došli?, kod koga ste došli?, gdje ste sada bili?, gdje ste tada bili? i tako dalje. Ukrajinci su izbjegavali direktne odgovore na postavljena pitanja, spominjali su Zagreb, neki automobil i kupovinu. Svjedok je naveo da mu je glavni voditelj postupka, odnosno policijski službenik rekao da je nastao problem zbog razvaljivanja, odnosno provaljivanja u blizini trgovinskog centra „Robot“ kod autobuske stanice, te je shodno tome informirao privedena lica o čemu se radi, o kakvom činu je riječ, što su Ukrajinci razumjeli samim tim što su nastavili razgovor dalje na tu temu. Naveo je da je Ukrajincima rečeno da će biti pritvoreni i tada je priča bila završena, svjedok se s njima pozdravio i otišao kući.
Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branioca prvooptuženog D.B., svjedok je naveo da je penzioner već 12 godina, te je svoje radno iskustvo započeo kao učitelj u osnovnoj školi u Varoškoj Rijeci u Bužimu. Kasnije je 1965. godine upisao Germanistiku u Beogradu, te je u oktobru 1969. godine završio Slavistiku tj. ruski jezik i rusku književnost, nakon čega je radio kao profesor u Gimnaziji „Svetozar Kosorić“ u Han Pijesku, a nakon toga se zapošljava kao profesor u srednjoj školi, i to Ekonomsko-trgovinsko-ugostiteljskom školskom centru u Bihaću. Međutim 1992. godine prestao je predavati kao profesor obzirom da je imenovan za direktora Ekonomsko-ugostiteljskog školskog centra. Naveo je da je od 1992. godine pa do danas dosta komunicirao sa Rusima, jer voli putovati, u Splitu je komunicirao sa ruskim oligarsima, ali i sa drugim ljudima. Istakao je da je 1974. godine upisao magisterij u Beogradu, te da je magistrirao žurnalistiku, ali nije doktorirao Slavinistiku i ruski jezik, niti je sudski tumač za ruski jezik. Kada je dobio poziv iz policijske stanice, bilo je kasno prijepodne, otprilike 11,00 sati ujutro, dok je šetao, te je razgovarao sa jednim od privedenih lica, i to mlađim, pokazujući na optuženog D.B., jer svjedok smatra da je on mlađi od drugog privedenog lica. Nakon što su svjedoku putem snimka kamere prikazani optuženi, da bi se izjasnio sa kojim od optuženih je komunicirao tada u policijskoj stanici, isti se izjasnio da ne može sa sigurnošću prepoznati lice s kojim je tada razgovarao. Naveo je da privedena lica nisu pred njim lišena slobode niti su im pred njim oduzete stvari koje su imali sa sobom, niti je svjedok učestvovao prilikom oduzimanja tih stvari od njih, te koliko se sjeća, nije potpisivao ni zapisnik ili bilo koji drugi dokument. Naveo je da je glavni policajac, koji je vodio postupak bio muškog roda u civilu, a svjedok je imao ulogu posrednika, te su privedena lica odgovarala na pitanja koja im je on prevodio.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka A.M.1 kao vjerodostojan, jer je isti logičan i uvjerljiv te potvrđen iskazom svjedoka I.H. da je angažovao profesora ruskog jezika kojem je ime A.M.1 radi komuniciranja sa optuženima na ruskom jeziku u PS Bihać, zbog čega sud nije prihvatio navode optuženih da nisu imali nikakvu komunikaciju sa ovim svjedokom.
Svjedok I.H. je u svom iskazu naveo da je dana 01/02.02.2020. godine, radio u MUP-u USK, kao šef odsjeka krim. policije PS Bihać, i vrši koordinaciju između istražitelja koji rade u odsjeku krim policije, te između komandira PS i načelnika uprave, raspoređuje istražitelje. Zaposlenici, odnosno službenici, kad dođu na posao se evidentiraju u šihtarici. U odsjeku krim policije dežurstvo se obavlja pasivno, samo po pozivu dežurnog PS Bihać, i ta evidencija ne može dati odgovor kad se ko od dežurnih pojavio u stanici na radnom mjestu. Dana 01/02.02.2020. godine istražitelj A.Z. je bila dežurna, ali ne zna da li je bila u policijskoj stanici, niti se to igdje evidentira. Što se tiče računarske prevare, tu kvalifikaciju djela je određivao isključivo tužilac, koji je u to vrijeme bio dežurni. Tog 02.02.2020. godine, možda oko 11 ili 12 sati, je, obzirom da je bio šef tog odsjeka, angažovao profesora ruskog jezika radi komuniciranja sa optuženima, koji se zove A.M.1 a prezimena ne može da se sjeti, međutim oni su izjavili da ne razumiju ruski jezik, lišeni su slobode u ranim jutarnjim satima, negdje između 04 i 06 sati, a dovedeni su u policijsku stanicu ranije, nije učestvovao u njihovom lišenju slobode, a u postupak provođenja istrage je bio uključen samo u smislu koordiniranja određenih aktivnosti. Na istrazi u ovom predmetu je zvanično radila A.Z. kao nosilac aktivnosti, ali policijski poslovi su takvi da su uključeni i drugi policijski službenici kao ispomoć, svjedok nije komunicirao sa optuženima dok su se nalazili u PS Bihać, policijski službenici PS Bihać, odsjek krim. policije, su lišili optužene slobode, ali oni nisu ispitivani u PS Bihać, ispitani su kod tužioca u prisustvu njihovog branioca i prevodioca, a tužiocu su sprovedeni sigurno u roku od 24 sata, a za vrijeme dok su tada osumnjičeni boravili u PS Bihać nisu imali branioca i prevodioca.
Na upit branioca optuženog O.Z. da li su imali hapšenja ljudi sa drugih govornih područja, svjedok je naveo da su u posljedne dvije godine imali uglavnom slučajeve tzv. migranata i njihovog govornog područja, a njega kao koordinatora nisu imali obavezu da obavještavaju o takvim slučajevima. Na upit branioca da se izjasni o činjenici da su optuženi privedeni u PS oko 00,30 sati, pa lišeni slobode oko 05,30 sati, svjedok je naveo da policijski službenici mogu po zakonu svaku osobu privesti i zadržati 6 sati do utvrđivanja određenih elemenata koje traže i onda ga lišiti slobode, a svjedok nije bio prisutan prilikom njihovog lišavanja slobode pa stoga nije ni mogao odgovoriti na pitanja branioca koja su se na to odnosila, to je bila nedelja i on je saznao za to tek možda oko 08 ili 09 sati.
Sud je u pretežnom dijelu prihvatio i iskaz svjedoka I.H. kao vjerodostojan (a naročito je bitno istaći navode ovog svjedoka da je dana 02.02.2020. godine angažovao profesora ruskog jezika radi komuniciranja sa optuženima), osim navoda ovog svjedoka da su optuženi izjavili da ne razumiju ruski jezik, jer je svjedok A.M.1, koji je navedeni profesor ruskog jezika koji je tada bio angažovan od strane policije, potvrdio da je komunicirao sa optuženima na ruskom jeziku i da im je preveo šta im se stavlja na teret, zbog čega sud nije prihvatio ni navode svjedoka Ibrahima Hadžića da za vrijeme dok su tada osumnjičeni boravili u PS Bihać nisu imali prevodioca, a tokom glavnog pretresa je nesumnjivo utvrđeno da optuženi govore ruski jezik jer je sudski tumač za ukrajinski i ruski jezik Mujo Hajdarević usmeno prevođenje sa bosanskog jezika na glavnom pretresu, kao i pismeno prevođenje svih dokumenata sa bosanskog jezika, izvršio na ruski jezik jer su se optuženi tako izjasnili, što je pojasnio i optuženi D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu.
Svjedok Š.Č. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je zaposlen u policijskoj stanici Bihać, gdje je radio i u februaru mjesecu 2020. godine, u svojstvu krim tehničara. Kritične prilike 01/02.02.2020. godine svjedok je bio dežurni u policijskoj stanici 24 sata. Ujutro oko 6 sati pozvan je u prostorije gdje su bili optuženi i izvršio je fotografisanje novčanica i kartica, a misli da su možda bili i mobiteli, i fotografisao je serijske brojeve novčanica, kada je došao u otpremnu salu gdje su bili i optuženi, novac je bio posložen na stolu i ne zna ko ga je izvadio iz torbe jer je došao kasnije.
Na upit branioca optuženog D.B. svjedok je naveo da je uzeo otiske od oba lica, da torbu u kojoj je bio novac nije vidio, a nije uzimao otiske sa novčanica i kartica. Među tim novcem nije bilo dolara ili franaka ali ih je bilo među ličnim stvarima optuženih. Kada je prišao novcu niti jedan od tih snopova novčanica nije bio povezan sa bankarskom trakom i novčanice su bile razvrstane po apoenima od 100,00 KM, 50,00 KM, 20,00 KM i 10,00 KM. Dana 02.02.2020. godine, nije išao do predmetnog bankomata, a možda je išao njegov kolega I.B., pošto je on od njega preuzeo smjenu.
Sud je prihvatio iskaz svjedoka Š.Č., a u dokaze je uvrštena fotodokumentacija Policijske stanice Bihać broj 44/20 od 02.02.2020. godine i broj SL/20 od 24.02.2020. godine, u kojima se vidi privremeno oduzeti novac od optuženog O.Z. u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM, kao i 12 kartica, od kojih je jedna sa vidljivim brojem 5 na licu kartice, a koja je na poleđini zelene boje.
Optuženi D.B. je iznoseći svoju odbranu na glavnom pretresu naveo da je bio zaposlen u kompaniji Pivden prom u gradu u kojem i živi tj. u gradu Zaporožju i kod te kompanije postoji dokumentacija da je njihov uposlenik. Specifičnost rada ove kompanije u kojoj je on zaposlen je to da se bavi nabavkom polovnih automobila iz zapadne Evrope i SAD-a i svih ostalih potrepština koje uz to idu, propratni dijelovi uz automobile. Otprilike u novembru 2019. godine obratio mu se njegov prijatelj O.Z. sa poslovnom ponudom da kupe tj. da nabave automobil Mercedes Benz E klase, proizvodnje od 2016. do 2018. godine, pošto je znao da je bio u to uključen i da je ranije učestvovao u nabavci automobila i lično, a i kroz kompaniju u kojoj je bio zaposlen. Suština te ponude je bila u tome da je neki njegov poznanik koji se zvao M.P. htio da nabavi takav sličan automobil za cijenu otprilike okvirno oko 50.000 eura vrijednosti, iz razloga što ima taj iznos novca. U Ukrajini je ta vrsta automobila dosta skupa, znači taj nivo i brend automobila dosta je skuplji nego recimo u Evropi kad se kupuje na njihovom tržištu. U tom trenutku je uvidio mogućnost da može dobro da zaradi u odnosu na mogućnosti koje se pružaju kod njih u Ukrajini. Zamolio je kolege uposlenike njegove kompanije da pronađu automobil sličnih karakteristika. Poslije toga su stupili u kontakt sa jednom osobom koja inače sarađuje sa njegovom kompanijom, ne može tačno da se sjeti, misli da mu je kompanija u Njemačkoj. Već su duže vrijeme sa njim radili, zove se S., i ta osoba se bavi nabavkom i potražnjom automobila koji su potrebnih karakteristika tamo u zapadnoj Evropi, s ciljem da automobile koje uzima u Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Latviji prebacuje, zapravo eksportuje u zemlje Šengena. Ispočetka su on i O.Z. planirali da lično odu da nabave i dovezu taj automobil iz Njemačke, uglavnom oni su sami planirali da dođu po taj automobil, kupe ga i sami da ga dovezu nazad u Ukrajinu. Od svih ponuda koje im je taj S. dao najviše je po njihovom mišljenju odgovarala ponuda tri automobila koji su se nalazili u Sarajevu. Kako im je on rekao ti automobili su bili dovezeni iz Njemačke i nalazili su se na parkiralištu u Sarajevu. Automobili su se nalazili na mjestu koje je predviđeno za prodaju automobila koji su dovezeni. Da bi ih testirali i provjerili navedene automobile on i O.Z., ne sjeća se koji je to datum bio ali misli da je to bio decembar 2019. godine, su krenuli putem za BiH. Kad su stigli u Sarajevo dočekao ih je čovjek od S., pošto se sam S. zadržao u Njemačkoj. Taj čovjek je bio državljanin BiH koji je dovoljno dobro razgovarao na ruskom jeziku. Ne sjeća se njegovog imena. Taj čovjek je trebao da ih odvede do mjesta gdje su parkirani ti automobili da pogledaju, a sam S. je trebao da dođe nakon dva dana sa još dva automobila. Kad su došli sa tim čovjekom na taj plac gdje su se nalazili ti automobili vidjeli su da im ne odgovaraju ta auta. Kad se uzimala ta vrsta automobila za navedeni iznos koji je dosta velik obraćala se pažnja na sve, od toga kakve su gume i komplet stanje automobila. Zatim ih je on odvezao u stan gdje su dalje čekali dolazak S.. Nakon dva dana su se ipak susreli sa S., ali je on umjesto dva automobila dovezao jedan automobil. Taj automobil im takođe nije odgovarao. Isto tako im je objasnio da ukoliko mogu i žele da sačekaju jedan dan, stići će još dva automobila, jedan će doći iz Njemačke, a drugi će bit dovezen iz Hrvatske, neki čovjek će ga dovesti. I kad su stigli ti automobili ovaj što je bio iz Hrvatske im je odgovarao. Vlasnik tog automobila je tražio cijenu od 48.000 eura, ali su uspjeli da se dogovore da spuste cijenu na 46.000 eura i što se tiče njihove zarade sasvim im je odgovarala ta cijena. Uzimajući u obzir da sve troškove puta snosi naručilac automobila, oni su se našli u toj cijeni, da svako od njih u odnosu na ovu cijenu može da zaradi po 2.000 eura. Uzimajući u obzir da bi sav taj posao i dostava tog automobila trajala nekih par dana, to je za njih bio sasvim dobar iznos zarade za tako kratak period. U skladu s tim želi da ukaže na jednu rečenicu koju su izrekli policajci iz Bihaća koji su ih zadržali, kad su oni bili u sudu u svojstvu svjedoka, da im je bilo čudno to što su oni državljani Ukrajine došli da kupe automobil iz Hrvatske u bosanskim markama, tj. da su oni uopšte došli iz Ukrajine da kupe taj automobil ovdje, pa želi da objasni specifičnost njihovog posla. Kompanija u kojoj radi traži automobile po kriterijima koje odrede klijenti jer ukoliko prilikom izračuna logistike, rokova, dostave, uslova isporuke, valute koja se koristi, svih tih uslova, vide svoj dio zarade u tome za njih nije važno gdje se taj automobil nalazi, pa čak i ako se u Africi nalazi, ako će ga kupiti za kineske yuane, najbitnije je da sve strane u tom poslu budu zadovoljne i da im to odgovara. Zašto su se čudili ti policajci, bio je slučaj da je u Kaliforniji automobil džip Grand Cherokee zamijenjen za sat neke marke Jurisnordin ili bilo je slučajeva da je vršena razmjena automobila za npr. obranu trešnju, automobili iz Poljske, Litve npr. za obranu trešnju, za orahe neke, za brikete koji su namijenjeni za loženje. U njegovoj državi je vrlo rijetko da se npr. automobil uzima za njihovu nacionalnu valutu. 99% tih poslova se vrši na način da je transakcija u dolarima ili eurima, zlatu ili je robna razmjena, znači jedna roba za drugu. Najbitnije je da su sve strane u tom poslu zadovoljne i da se mogu naći u tom poslu. Ostavili su u zalog ako se dobro sjeća 1.000 eura koje im je dao naručilac i dogovorili su se da će nekad u drugoj polovini januara da dođu po automobil i da dostave ostatak novca. Pošto nisu imali kod sebe cijeli iznos da kupe taj automobil, imajući u vidu novogodišnje praznike dogovorili su taj datum o kojem govori. Nakon toga, kad su se vratili u Ukrainu, a i kad su boravili ovdje, slali su klijentu tj. naručiocu fotografije u kojem stanju je auto, foto i video izvještaj. Takođe, dovezli su sa sobom i dokumentaciju za taj automobil tj. uvjerenje da nije ukraden, da je uredno, da se može registrovati itd., nakon čega je klijent definitivno pristao da se nabavi taj automobil i dogovorili su se i usaglasili da će otići po taj automobil poslije praznika u drugoj polovici januara. Otprilike oko 20-og datuma su se on i O.Z. sastali i dogovorili da trebaju da dobiju novac kako bi mogli da plate taj automobil, jer je već bilo vrijeme da krenu i da ispoštuju ranije dogovoreni termin. O.Z. mu je tad rekao da se čuo sa M.P. i on je ih zamolio da krenu za Hrvatsku kroz BiH, iz razloga što je trebalo da se nađu u gradu Bihaću sa čovjekom koji je trebao da im da novac, to je grad koji je na granici sa Hrvatskom. Koliko je shvatio, to je bio neki M.P. poslovni prijatelj koji je trebao da im da taj novac, misli da mu je to bilo jednostavnije da bi izbjegao da se novac šalje preko nekoliko granica tj. da bi se izbjegao postupak da oni moraju deklarisati taj novac itd. U suštini mu je bilo svejedno na koji način će novac da se isplati, a u većini slučajeva radilo se preko banke, uplatom na račun banke, na račun klijenta ili nekako na drugi način i na taj način su izbjegavali potrebu da deklarišu novac na graničnim prelazima jer bi iznos preko 10.000 eura trebao da se deklariše, iako to stvara neke dodatne troškove tj. onaj dio novca za transakcije koje uzima banka, ali ukoliko je klijentu tako bilo lakše i udobnije njima je bilo svejedno. Inače ne postavlja pitanja koja se ne odnose konkretno na neki njegov posao, a njegov cilj je bio da kupi taj automobil, da ga doveze klijentu i na osnovu toga da ima dio zarade, a to kako su mu dostavili ta sredstva, ko mu je dostavio, na koji način, odakle su ta novčana sredstva, za njega to ne igra veliku ulogu i nije ga interesovalo, bitno mu je samo da izvrši svoj zadatak tj. da nabavi automobil i na vrijeme ga dostavi klijentu. Putovanje skupa s O.Z. je planirao za datum 30.01.2020. godine, o tome su obavijestili na vrijeme naručioca i stupio je u kontakt sa S., tad je rekao da će ići preko BiH i da će u Hrvatsku da uđu na graničnom prelazu koji se nalazi u gradu Bihać, što nije bio nikakav problem, čovjek koji prodaje automobil se nalazi u Zagrebu i koliko su njima rekli da nije problem da taj čovjek doveze automobil u grad Karlovac koji je vrlo blizu granice. Njima je to sasvim odgovaralo. Što se tiče samog putovanja tj. načina kako su putovali, oni su odlučili da koriste usluge internet stranice servisa BlaBlaCar. To je jedna vrsta servisa na internetu koji sadrži oglase od osoba kojima je potreban prevoz, a isto tako i onima koji daju usluge prevoza. Taj servis funkcioniše kako na prostoru Ukrajine tako i van prostora Ukrajine, a imajući u vidu da je Ukrajina dobila bezvizni režim sa Evropskom unijom to znači da je za dosta ljudi bila potrebna ta vrsta usluge i da su tako putovali, to je bio masovni slučaj, tako je došlo do toga da je taj internet servis postao vrlo, vrlo popularan, npr. da neka osoba koja treba da putuje iz Ukrajine za Njemačku stavlja oglas da u tom i tom terminu putuje i ima toliko slobodnih mjesta i navodi cijenu koliko će to koštati, tako da im je taj servis sasvim odgovarao, pošto su planirali da putuju iz Ukrajine i nisu planirali da idu sa svojim automobilom tj. odatle će da dođu sa tim servisom, a nazad će da se vrate sa kupljenim automobilom, tj. hoće da kaže da nisu imali potrebe da idu sa nekim svojim transportnim sredstvom, automobilom iz Ukrajine prema ovamo. To im je bilo vrlo zgodno pošto je ta osoba koju su našli preko tog internet servisa BlaBlaCar putovala prema Hrvatskoj. Želi da kaže da tog čovjeka s kojim su putovali nikada ranije nije vidio, nije ga poznavao, nije sa njim imao nikakav kontakt i sav njihov razgovor koji su oni u tom trenutku imali se odnosio samo na ono što se tiče tog prevoza i putovanja. On i O.Z. su mu objasnili da treba da idu u Hrvatsku preko BiH, pošto će ih čekati osoba u gradu Bihaću, ne sjeća se više kako se zove taj granični prelaz, a tom čovjeku je rekao da će ići kroz Bihać iz razloga što im je bio dogovoren sastanak, da će ih čekati taj čovjek na tom graničnom prelazu. Bihać graniči sa Hrvatskom i na tom graničnom prelazu im je bio dogovoren taj sastanak. Želi još jednom da podvuče da ne poznaje ni BiH ni Hrvatsku, ne poznaje puteve. Imajući u vidu da je bilo potrebno da se u tom slučaju putuje preko BiH dogovorili su se da plate tom čovjeku, ne može se tačno sjetiti, ali misli negdje oko 200 eura, da se ide preko BiH. Dana 31.01.2020. godine ujutro, ne zna tačno u koje vrijeme, nije gledao na sat, su stigli u BiH. Vozač koji je vozio takođe nikada ranije nije bio u BiH i cijelo putovanje je koristio navigaciju. Kad su pravili rutu preko navigacije susretali su se sa greškama, sa gubljenjima konekcije, mnogo puta su griješili pa su se vraćali i na kraju krajeva su stigli u Sarajevo, barem misli da je to bilo Sarajevo, nekad oko 10 sati navečer, možda je bilo i kasnije, ali već je bio mrak. Zatim su negdje tu večerali u nekom tržnom centru, ne može tačno da kaže. Imajući u vidu to da su prije par mjeseci bili već jednom u Sarajevu sa O.Z., oni tada nigdje nisu izlazili, nisu hodali, i nije mogao da se orijentiše. Poslije toga kad su večerali on je izašao i pronašao negdje na nekom mjestu da kupi SIM karticu za operatera BiH. Kupio je jednu da bi je koristio u svrhu navigacije jer kad bi koristio svoju sa roamingom to bi bilo previše skupo. Nakon toga, kad su se odmorili ujutru su krenuli putem Bihaća, on je mislio da se nalazi u Sarajevu, ali sudeći po tim video zapisima koje su gledali ispostavlja se da su bili u Kiseljaku pored Sarajeva. Veći dio puta za Bihać je spavao i nekoliko puta se budio, iz razloga što su stajali pošto je navigacija griješila i imali su problema s navigacijom. Isto tako se sjeća da su tri sata negdje čekali pošto je bio odron na nekoj cesti tim putem kud su se kretali, bila je tamo razna tehnika za uklanjanje toga, bila je policija, ne zna gdje je to moglo da bude pošto ne može da se orijentiše. Jedino što zna je da im je putovanje do Bihaća oduzelo cijeli dan. Kad su stigli tamo, koliko se sjeća, bilo je oko 10 sati naveče. Kad su stigli tamo O.Z. je stupio u kontakt sa M.P. i obavijestio ga o tome da su stigli u grad. M.P. se nakon par minuta javio i rekao da će čovjek koji će da dostavi novac biti tu otprilike za nekih sat vremena i da će im dostaviti novac. Vozač koji ih je prevozio u tom automobilu im je rekao da ispočetka nije planirao da će toliko dugo da traje to putovanje, da ima neke svoje obaveze u Hrvatskoj i ako je moguće da oni dalje nastave sami, a da on nastavi svojim putem, pošto on nije mogao da čeka još sat vremena sa njima tu u Bihaću. U vezi toga se čuo sa S., pošto su se ranije dogovorili da taj čovjek koji ih čeka u tom pograničnom gradu Karlovac produži i dođe do Bihaća. Tu su se rastali sa tim vozačem koji ih je dovezao, on je otišao svojim poslovima, a oni su ostali. Između 23 i 23,30 sati otprilike nazvao ih je klijent i rekao da ih čovjek sa novcem čeka negdje pored autobuske stanice. Poslao im je geo lokaciju gdje se nalazi. On je to u svoju navigaciju prenio, te podatke, i vidio da je to vrlo blizu, nekoliko stotina metara, možda otprilike 300 metara pješice, da može doći pješice do tog mjesta, i krenuli su prema tom čovjeku u susret. Kad su se sreli s tim čovjekom, ne može tačno da se sjeti, nešto kao Rino, nisu puno razgovarali iz razloga što on ne priča ruski, a oni ne pričaju bosanski, a on je nešto malo razgovarao na ruskom, pokušavao je nešto da kaže, jedino što se može sjetiti da je spominjao nešto kao da je iz Cazina stigao. Njihov sastanak je trajao nekih pet minuta, ne može tačno da ga opiše, otprilike negdje srednje visine, oko 45 do 50 godina starosti. Crta lica ne može tačno da se sjeti, sjeća se da je imao kapuljaču na glavi i da je imao bradu, a stajali su na mjestu koje nije bilo dobro osvijetljeno pa iz tog razloga nije mogao dobro da vidi. On je dao O.Z. torbu u kojoj se nalazio novac. Otvorili su je i iznenadilo ih je da je bio ogroman novac, velika količina novca, i onda su vidjeli da su to bosanske marke. Oleksandar se odmah čuo sa M.P. da provjeri zašto su novac dobili u bosanskim markama, a po dogovoru trebali su da budu euri, pošto su se s kupcem dogovarali da plate u eurima. M.P. je objasnio to tako da je ovom čovjeku kasno javljeno i on nije uspio da zamijeni marke u eure i iz tog razloga je donio novac u markama. Opet nisu puno htjeli da pitaju zašto je to tako ispalo, uglavnom M.P. ih je uvjerio u to da je iznos u markama isti onaj tj. ekvivalentan iznosu u eurima koji bi trebao da bude. On ih je pitao da ako imaju mogućnost da oni izvrše zamjenu novca u eure, a imajući u vidu koje je to bilo vrijeme tj. koliko sati i da ne poznaju nikoga u gradu to je za njih bilo nemoguće, zato je ponovo nazvao S. i zamolio ga da provjeri sa prodavcem automobila da li je moguće da mu se plati u markama po kursu eura da bi se dobila cijena u eurima. S. ga je nakon nekoliko minuta nazvao i rekao da je prodavac automobila saglasan da mu se plati u markama, ali da će cijena da bude 700 eura veća od dogovorene i da je on već krenuo prema njima da se nađu tj. da trebaju da jave gdje se nalaze u Bihaću, da on dođe po njih. O.Z. je prenio te uslove M.P., on je pristao da plati taj veći iznos 700 eura kad se oni vrate u Ukrajinu, zato što to već uključuje iznos njihove zarade. Dogovorili su se o mjestu gdje će se naći sa čovjekom koji će dovesti taj automobil, a to je neki parking u neposrednoj blizini autobuske stanice. Pošto su imali malo slobodnog vremena dok taj čovjek dođe, oni su se odlučili da se pripreme za povratak nazad u Ukrajinu, tačnije on je mislio da ima novac koji mu je plaćen za ovo putovanje, da on ima određenu svotu novca na računu u VISA Privat bank, znači na kartici VISA od Privat bank, da tamo ima nekih 600 maraka. To je novac predviđen da se može natočiti gorivo i za hranu za to putovanje. U novčaniku je imao svoja vlastita novčana sredstva u visini 200 eura, a O.Z. je u tom trenutku možda imao neki sitan iznos novca, iz tog razloga su odmah htjeli da podignu novac u KM na bankomatu da bi izbjegli ponovo to mijenjanje, da bi odmah mogli da natoče gorivo u automobil, imajući u vidu da su to bili kasni sati, pošto su oni planirali da se vrate istim putem BiH, Srbija, Rumunija i dalje i da imaju neka sredstva u KM ukoliko bude potrebno negdje da prenoće u hotelu. Na google maps su pogledali najbliže lokacije bankomata koje su u njihovoj blizini, ispostavilo se da u blizini ima jedan bankomat od Sberbanke i on je zaključio da je to ispostava ruske banke i da će mu tu biti vrlo lako da podigne novac jer je moguće da postoji meni na ruskom jeziku i može lakše da podigne novac. Kad su stigli do lokacije tog bankomata vidjeli su da se taj bankomat nalazi u neposrednoj blizini tog parking prostora gdje su i dogovorili sastanak sa tom osobom, bankomat se nalazi neposredno u vanjskom dijelu tržnog centra. Kad su došli do bankomata ubacio je svoju karticu VISA i vidio je da se na ekranu ne dešavaju nikakve promjene, bankomat je izbacio karticu, pokušao je to da uradi nekoliko puta, ubacivao je i neku drugu karticu da vidi da li je problem do bankomata, isto tako je samo izbacivalo kartice, a u karticu je bio siguran jer je koristi već dugo vremena i znajući da na toj kartici ima određena novčana sredstva pokušavao je da na taj način dođe do tih sredstava i da podigne novac. Ranije je imao situacije da bankomat zbog neke greške ne želi da primi karticu i stalno je izbacuje, ali da nakon nekoliko pokušaja ipak prihvati karticu. Mora reći da se u ovoj situaciji desilo isto to, tj. da nakon nekoliko pokušaja kad je ubacio karticu da je bankomat prihvatio i na ekranu su počele da se odvijaju neke radnje. Unio je iznos 500,00 KM, opet se nastavila ista procedura tj. ekran se zaledio i počeo je da se brine da mu kojim slučajem bankomat ne „proguta“ karticu, počeo je da pritišće tipku „prekinuti operaciju“, u tom trenutku je primijetio da dolazi policijski automobil sa upaljenom rotacijom i išao je prema njima. Kad su se zaustavili, izašli su iz automobila i koliko je mogao da vidi iz svog ugla oni su došli do O.Z. koji je stajao blizu njega. O čemu su oni pričali, da li su pričali, na koji način su komunicirali, ne zna jer je bio zabrinut da mu bankomat ne „proguta“ karticu i pokušavao je da dobije svoju karticu nazad. U tom trenutku kad je pritiskao tu tipku da se prekine operacija bankomat je odreagovao i vidio je na ekranu da piše izdavanje tog iznosa koji je on unio, dakle tih 500,00 KM, i iz ladice je izašla ta svota novca i bankomat mu je vratio karticu. Sve to se dešavalo uz prisustvo policajaca koji su stojali tu u neposrednoj blizini, ništa protivzakonito nije radio, i iz tog razloga se ponašao sasvim prirodno, zato što je znao da nije radio ništa protivzakonito i da ne može da ispadne ništa loše. Želi da napomene da u tom trenutku nije ni s kim razgovarao preko telefona niti je vodio bilo kakvu komunikaciju. Na kraju je uzeo svoj novac i svoju karticu i došao do tih policajaca koji su stajali skupa sa O.Z.. Nije čuo da se neko od policajaca obraćao njemu u tom trenutku kad je stajao ispred bankomata. Misli da O.Z. isto tako nije mogao da razumije to što oni pričaju i ne zna iz kojeg razloga su oni ovdje u sudu kao svjedoci govorili da je O.Z. sa njima razgovarao na njemačkom ili na još nekim drugim jezicima, kako su ovdje spominjali, pošto je siguran da O.Z. ne priča strane jezike, već samo svoj maternji jezik i nikad nije čuo da je rekao ijednu riječ na nekom stranom jeziku. Većim dijelom su pokušavali da shvate to gestovima, rukama, i riječima koje su vrlo jednostavne riječi kao passport tj. pasoš. Vrlo se iznenadio i prepao njihove reakcije, pošto su oni uperili u njih oružje. Baš je bilo upereno oružje lično u njega, a ne kako je policajac rekao da je stavio ruku na pištolj, iako ne može da shvati čime je izazvana ta reakcija jer sve što su oni tražili od njih su im pokazali, lične stvari, pasoše, ništa protivzakonito kod njih nije bilo pronađeno. Što se tiče novčanih sredstava koja su bila u torbi, objasnili su da imaju namjeru da kupe automobil za taj novac, koji će čovjek da im doveze iz Hrvatske, i da ga tu čekaju, a misli da oni ništa nisu razumjeli od toga što su im objašnjavali. To zaključuje zbog njihovih izjava koje su davali ovdje u sudu, to što je njima bilo čudno da su oni došli iz Ukrajine na autobus, podizali na bankomatima u Bosni i kupili automobil iz Hrvatske, iako ništa od toga nisu njima govorili, kao prvo nije bilo uopšte riječi kako su doputovali, kao drugo novac iz bankomata koji se spominjao u tom kontekstu je samo ovih 500,00 KM, pet novčanica po 100,00 KM, samo isključivo o tom novcu je bila riječ, koja je u vezi sa bankomatom. Riječ autobus se vjerovatno u tom kontekstu kod njih pojavila kad su spominjali da oni čekaju nekog čovjeka tu na autobuskoj stanici, pa tu riječ autobus su oni povezali kao da su oni stigli iz Ukrajine autobusom. I na kraju krajeva, zbog neznanja jezika i nesporazuma i zbog tih riječi autobus, bankomat, automobil, Hrvatska, oni su sebi stvorili taj svoj nekakav redoslijed događaja tj. tu se desio, kako se kaže, kao pokvareni telefon, oni pričaju jedno, a ovi shvataju sasvim nešto drugo. Da su im kojim slučajem obezbijedili prevodioca, pa čak i iz konzulata Ukrajine, u tom slučaju bi tada imali mogućnost da objasne o čemu se radi, možda bi to u korijenu promijenilo odnos i situaciju u kojoj su danas, ali oni nisu imali namjeru da to rade, da obezbijede prevodioca. Osim toga, cijelo vrijeme su im se obraćali vrlo grubo, sa povišenim tonovima, bio je vrlo iznenađen time, pošto su strani državljani i ne znaju bosanski jezik. Ništa loše i nažao nisu učinili nijednom državljaninu i građaninu Bosne i Hercegovine, kao i Federacije BiH, i stoga nije znao čime je izazvano takvo ponašanje. Policajci su im rukama pokazali da uđu u policijski automobil, opet su bez ikakvog otpora ušli, nisu pokušavali ni da pobjegnu niti nešto slično. Kad su ih doveli u policiju, odveli su ih u jednu prostoriju i to je više ličilo na neku prostoriju gdje policajci odmaraju, koja se koristi za odmor policajaca. Uzeli su im stvari tj. torbe, od O.Z. su uzeli torbu sa novcem, a njemu su uzeli ličnu torbu gdje su mu bili novčanik i telefon. Još jednom napominje da su cijelo vrijeme tražili da ih spoje sa konzulatom Ukrajine, iz razloga što su se cijelo vrijeme prema njima grubo ponašali i zbog takvog odnosa prema njima generalno nije shvatao šta se dešava i šta od njih žele. Sa njihovim torbama su nekoliko puta izlazili iz te prostorije, sa stola uzimali torbu i iznosili je nekoliko puta i vraćali i policajac koji je bio u svojstvu svjedoka na pretposljednjem ročištu je neposredno i lično nekoliko puta tu torbu uzimao i iznosio iz prostorije, iako je rekao da je samo ušao i minutu bio u toj prostoriji, koji je govorio da nije prisustvovao prilikom pretresanja, iako se kasnije u zapisniku nalazi njegovo ime da je on prisustvovao tom pretresu. Na njegova stalna pitanja šta se dešava i šta žele od njih niko nije reagovao, stalno su mu govorili da sjedne, tada je rekao da će sve snimati, pošto mu je njegova torba bila blizu, da će uzeti telefon i snimati sve što se radi tu, kako bi taj snimak mogao kasnije da proslijedi nadležnim organima da daju svoju ocjenu o ovome što se dešava. Dvojica su skočila i uzeli taj telefon, uz riječi da nema pravo to da radi, on nije razumio šta pričaju, ali je napravio logički zaključak, zato što mu je mahao rukama da ne smije da uzima telefon. Sve to se dešavalo otprilike od pola jedan ujutro do šest ujutro. Ujutro su im donijeli da potpišu nekakve papire na bosanskom jeziku. Još jednom je pokušavao na svom jeziku i gestikulacijama da im da do znanja da mu obezbijede prevodioca, da bi razumio o čemu pričaju, i takođe advokata. Pošto nije razumio šta piše na tim dokumentima nije mogao da ih potpiše, imajući u vidu da je cijelu tu noć tražio da mu dozvole poziv porodici i u konzulat, da mu obezbijede prevodioca, a svi ti njegovi zahtjevi su ignorisani. Oni ili nisu razumjeli šta traži ili nisu htjeli da razumiju, ali ipak riječ konzul i konzulat je ipak nekog međunarodnog značaja i trebali bi da shvate šta je tražio, u konačnici im nije obezbijeđen ni advokat ni prevodilac. Nije znao iz kojeg razloga je zadržan, da li je u pritvoru i koja prava ima u tom slučaju. Kad su mu donijeli dokument na kojem se nalazila lista stvari koje su mu oduzete, kad je pogledao taj spisak primijetio je šta se nalazi od tih oduzetih stvari i vidio je da tamo nedostaju novčana sredstva koja su bila kod njega u novčaniku, a to je 200 eura, 2 x 50 i 1 x 100 eura, 500 KM tj. pet novčanica po 100 KM i neki sitan novac rumunske lei. Obratio je na to pažnju policajcima da taj novac nedostaje i da tu nije upisan taj novac, međutim, oni su grubo u nekoj formi nešto govorili, on je rekao da ne može da potpiše, pošto nije sve na tom spisku. Kasnije i u tužilaštvu i u sudu su govorili o tome da su oni odbijali da sarađuju, a u suštini im nisu ni dali mogućnost da sarađuju. Naredna dva dana opet su ga vodili tom detektivu koji je radio na tom slučaju da ponovo vrši pretres kod njega, koji je ponovo pregledao sve njegove stvari, uključujući i donji veš, ali ništa nije pronašao, i pokušavao je od njega da sazna šta on traži, opet su tu bili grubi odgovori, grube reakcije, mahanje rukama, a razlog svemu tome je nemogućnost komuniciranja tj. nemogućnost da mu se prevede šta hoće od njega, pošto cijelo to vrijeme nije imao prevodioca. Osim toga, čak mu nisu davali ni vodu tih dana dok se nalazio tu u pritvoru. Treći dan naveče kad su ih dovezli u tužilaštvo, rekao je tužiocu sve što se sa njim dešavalo tokom tog njegovog boravka u policijskoj stanici. Njegova reakcija je bila ta da je izašao iz prostorije i kad se vratio donio mu je čašu vode i stavio na sto. Sve se to dešavalo, koliko je mogao da shvati, u prisustvu advokata koji mu je dodijeljen od strane države i isto tako tu je bio prevodilac. Nakon toga su ih odveli u sud gdje su im odredili mjeru pritvora od mjesec dana u Bihaću, KPZ Bihać. Tamo su boravili šest mjeseci u KPZ-u. Nikakve dokumentacije, osim rješenja o produženju pritvora i rješenja od Vrhovnog suda Federacije BiH o odbijanju apelacije o pritvoru, nisu dobijali. Jedino što se desilo, nakon 18 dana njihovog boravka tu u KPZ-u su ih dovezli do policijske stanice Bihać da se izvrši uviđaj o pretresu njihovih stvari u prisustvu advokata. Sva dokumentacija koja im je dana je bila na bosanskom jeziku i nije imao mogućnost da je prouči, da zna šta tamo piše, i iz tog razloga nije mogao ni da potpiše. Kao drugo, stvari koje su odnijeli 18 dana nakon njihovog zadržavanja, kao npr. mobilni telefon, govorili su IMEI broj i broj od tog telefona i pitali ga da li je to njegov telefon. Iskreno da kaže, niti je kad gledao IMEI brojeve niti ih zna, takvih telefona ima milion i ne može biti siguran po IMEI broju koji su mu pročitali da je to njegov telefon. Isto tako, što se tiče kartica, u njegovom novčaniku su se nalazile diskontne kartice za popuste od nekoliko godina i po sjećanju ne može čak ni da kaže koje su tamo sve kartice bile, zato što neke od njih nije koristio već dugo vremena i postoje tri, možda četiri kartice, kojima se stalno koristi, a ne može da tvrdi koje su se kartice tačno nalazile, jer te kartice nisu bile u novčaniku, ne može da kaže koje su se tačno kartice nalazile iz razloga što nije bio prisutan kad su ih uzimali, a tek su mu ih pokazali nakon 18 dana u policijskoj stanici, i zato nije želio potpisati, a imajući u vidu sve to njegov advokat iz Bihaća ga je tad podržao u tome. Kada je prošlo pet i po mjeseci, znači sasvim malo do šest mjeseci otkad su bili u pritvoru, doveli su ih u tužilaštvo u gradu Bihaću i tužilac im je saopštio da se krivično djelo u Bihaću protiv njih obustavlja i da se predaje tj. preuzima Tuzlanski kanton, tačnije grad Tuzla. Na njegovo pitanje zašto je to tako, pošto nikad nisu bili ni u kantonu Tuzla ni u gradu Tuzli, on je odgovorio da ne zna o tome ništa detaljno, već je dobio papir gdje ga se obavještava da predmet prelazi i da je prekvalifikovan u organizovani kriminal, i da će dalje radnje da vodi tužilaštvo Tuzlanskog kantona. Opet ga je pitao zašto im nisu dostavili bilo kakve materijale o tom postupku, a on je rekao da ne posjeduje nikakve materijale iz Tuzle, da je dobio papir da se oni prebacuju tamo i da je njegov zadatak da ih upozna sa njihovim pravima, a o svemu ostalom će biti upoznati kada stignu u Tuzlu. Kada su stigli u KPZ Tuzla dobili su optužnicu gdje se spominjala nekakva organizirana grupa, nekakvi ljudi. Želi da izjavi da ne poznaje i nije se nikad susretao sa ljudima koji su navedeni u optužnici kao članovi organizovane grupe, ni na koji način nije imao kontakt sa tim navedenim osobama, osim vozača koji ih je dovezao, a u optužnici je on naveden kao I.T. iako njegovo prezime on nikada nije znao, niti je čuo, a što se tiče imena moguće da se zvao J., iskreno da kaže ne sjeća se i ne zna, moguće da mu je to bilo ime, pošto se nikad sa tom osobom nije ranije susretao i nije bio u kontaktu i sva njegova komunikacija sa njim je bila u tom smislu da imaju prevoz, da ih on doveze do BiH. Bili su samo njegovi saputnici i bio je šokiran kad su policajci uključili ovu osobu u optužnicu kao člana organizovane grupe, kojeg nikada do tada nije vidio niti razgovarao sa njim, a ti policajci nisu nikad vidjeli tog čovjeka niti su sa njim ikad imali ikakav kontakt, a uključili su ga u ovu optužnicu i optužuju ga za to da je bio u sastavu te organizovane grupe i da je izvršio ovo krivično djelo za koje se tereti. Iskreno bi želio da pronađe tog čovjeka i njegovo svjedočenje bi bilo vrlo važno za njih, ali u ovom trenutku je to nemoguće pošto su u pritvoru i u nastavku želi samo da kaže da mu je iz ove optužnice jedina poznata osoba O.Z., kojeg poznaje, to je njegov prijatelj. Nikada u životu nije bio član organizovane grupe ili bande, nikada nije bio upoznat sa ljudima koji su stručnjaci u hakiranju ili programiranju i tim stvarima. Sve što zna o tome je na osnovu nekoliko filmova koje je odgledao na tu temu. Nije vršio nikakav napad na Sberbanku, ne posjeduje nikakve informacije o Sberbanci pošto te banke u Ukrajini nema, ne postoji, ne funkcionira tamo. Nije vršio napad na bankomat u Bihaću, a takođe ni na druge bankomate na prostoru Federacije BiH, a ko je vršio te napade ne zna. Nije imao komunikaciju ni kad su ga zadržali kod bankomata, a jedinu komunikaciju koju je on imao je sa tim uposlenicima, njegovim ljudima na poslu, to se dešavalo, ta komunikacija, prije bankomata kad su ih zadržali, a cijelo vrijeme od dolaska policije i kad su ga zadržali kod bankomata, cijelo to vrijeme njegov telefon se nalazio u torbi i nije imao nikakvu komunikaciju u tom momentu. Nijednu od navedenih kartica koje se spominju u optužnici nije imao, iako se tokom sudskog procesa vidjelo da cilj tih kartica nije utvrđen, ali ipak su u optužnici navedene kao kartice koje služe u svrhu izvršenja krivičnog djela, za šta njega i O.Z. terete na osnovu optužnice, i koliko zna kod O.Z. te kartice takođe nisu bile pronađene. Nema nikakve veze sa krađom novca i napadom na bankomate uopšte u cijelom svom životu i možda je ovdje riječ o nekakvom nesporazumu ili je možda riječ o situaciji da se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Možda je neko pokušao da iskoristi tu situaciju za neke svoje ciljeve, to ne zna i moli sud da uvidi o čemu se tu radi, ali ono što je siguran jeste da nije izvršio nikakva krivična djela na prostoru ove države i da je već dvije godine u pritvoru kao nevina osoba. Pokušao je da toliko detaljno opiše situaciju u kojoj se našao jer zadnje dvije godine samo o tome i razmišlja. Samo je htio da izvrši kupoprodaju automobila u svrhu zarade i da osigura sebi i svojoj porodici opstanak u svojoj državi. Taj način zarade je raširen u Ukrajini, možda je to ovdje malo nepoznanica i neobično, ali siguran je da to i ovdje nije zabranjeno zakonom.
Optuženi O.Z. je iznoseći svoju odbranu na glavnom pretresu naveo da nije kriv za krivično djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom i želi da iznese podatke do onog trenutka kada su ga zadržali i kad je bio lišen slobode u Bihaću, a također i o tome šta se dešavalo kad je bio lišen slobode, a i poslije nakon toga. Saglasan je sa D.B. da je ovdje možda riječ o nesporazumu ili da je možda riječ o toj situaciji da se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme ili da je neko u svoje svrhe iskoristio tu situaciju, ali ono što je sto posto siguran je da je nevin i da se već dvije godine nalazi u pritvoru kao nevina osoba. U novembru 2019. godine njegov poznanik M.P. mu se obratio i rekao da želi da kupi automobil marke Mercedes i da ima na raspolaganju 50.000 eura. Znao je da se njegov prijatelj D.B. bavi tim poslom i da radi u kompaniji koja se bavi prodajom auto dijelova i polovnih automobila na prostoru Ukrajine. On i D.B. se poznaju već dugo vremena i prijatelji su. Ti strani automobili, malo bolje brendirane marke, su dosta skuplji nego u zapadnoj Evropi i zainteresovao se za tu poslovnu ponudu, iz razloga što je vidio da mogu da dobro zarade, posebno imajući u vidu standard kakav je u Ukrajini. Želi posebno da napomene situaciju koja je od 2014. godine, da je u Ukrajini zakon takav od 2014. godine da državljani Ukrajine mogu da koriste automobile na teritoriji Ukrajine koji posjeduju registraciju ili su registrovani u zemljama zapadne Evrope tj. da ne moraju da prebacuju taj automobil na Ukrajinske registarske oznake, tj. hoće da kaže da je za Ukrajinca povoljnije da vozi automobil koji je na stranim tablicama bez carine nego da ga carini i da ga koristi tamo na ukrajinskoj registraciji. Može da navede primjer da recimo automobil koji u BiH košta 1.000 eura kod njih košta 5-6.000 eura. Što se tiče ponude D.B. da nabave automobil van Ukrajine i da imaju na raspolaganju 50.000 eura, D.B. je pristao da skupa odu i da nabave taj automobil. Nakon nekog vremena mu je saopštio da je bio u kontaktu sa osobom koja se bavi importom automobila iz Italije i Hrvatske i koliko se sjeća taj se čovjek zvao S. i on je predložio nekoliko mogućih varijanti, a najbolja varijanta za kupovinu automobila je bila u Sarajevu i kao što je D.B. već govorio stigli su u Sarajevo nekad u decembru mjesecu 2019. godine i ne sjeća se koji je bio tačan datum. Čovjek koji ih je dočekao u Sarajevu ih je odveo do mjesta gdje su se nalazila ta tri automobila, pogledali su te automobile, ali im nisu odgovarali, jer nisu odgovarali karakteristikama koje je postavio kupac. Nakon dva dana su se našli sa Sergejem i pošto im automobil koji je on dovezao takođe nije odgovarao rekao im je da će maksimalno za tri dana da budu još dva automobila, jedan je bio iz Njemačke. Tačno se ne sjeća, ali misli da je jedan trebao da bude iz Hrvatske, a jedan je bio moguće ovdje u BiH. Kao što je već rečeno, automobil koji je stigao iz Hrvatske im je u potpunosti odgovarao, a takvi automobili vrlo rijetko dolaze do Ukrajine i u narednom periodu kad su pregovarali sa kupcem tj. naručiocem vezano za taj automobil on je pristao da se taj automobil uzme. Zatim su se vratili u Ukrajinu i pokazali mu sve informacije i podatke koje su smatrali bitnim za njega. U potpunosti je pristao na kupovinu i odobrio je da se kupi taj automobil. Otprilike oko 20. januara su se vezano za tu temu ponovo našli sa D.B. i ono što je bilo njegova obaveza je da pronađu automobil koji bi bio usput, da idu sa tim automobilom i kako se kasnije ispostavilo to je taj auto Toyota RAV 4. Na internet servisu BlaBlaCar, kako je rečeno, je pronašao tu informaciju i koliko se sjeća da se ta osoba zvala J. i 30.01. on je trebao da bude u prolazu kroz grad Zaporožje i u mjestu koje su dogovorili su sjeli u taj automobil. BlaBlaCar je jedan internet servis gdje svaka osoba može da na tom servisu pronađe neku rutu koja njemu odgovora i ne samo da čovjek može da putuje recimo s nekim kao saputnik, čak je moguće i neku robu da pošalje na taj način, preko tog internet servisa. Vrlo često se koristi uslugama tog internet servisa i vjerovatno je trebao ranije da kaže, inače je direktor jedne firme koja se zove Elitčaj, takođe i vlasnik te firme, a ta firma radi već 20 godina i iz tog razloga vrlo često koristi usluge tog internet servisa, pošto nisu toliko upoznati sa BiH i Hrvatskom niti poznaju puteve. Vozač sa kojim su putovali isto tako nije bio baš dobro upoznat sa BiH i kao što je to D.B. već govorio vrlo često su se zaustavljali da bi popravili rutu kretanja, jer su griješili i išli u pogrešnom smjeru, a to se desilo nakon 31.01. Tokom tog dugog putovanja su došli do Kiseljaka, ali iz nekog razloga su mislili da se nalaze u Sarajevu. Put do Bihaća je bio vrlo dug. Takođe, sjeća se da su tokom tog putovanja iz Sarajeva do Bihaća zbog odrona na cesti čekali oko tri sata da se to sanira i u Bihać su stigli vrlo kasno, nekad oko 10 sati naveče okvirno. Po dolasku u Bihać pozvao je Maksima i on mu je rekao da će osoba koju je čekao sa novcem biti u roku od nekih sat vremena tu, a u međuvremenu su odlučili da se čuju sa prodavcem automobila i da se dogovore da on doveze automobil do Bihaća i, koliko se sjeća, a D.B. se možda toga ne sjeća, i čovjek koji je trebao da im dostavi novac je kasnio neko vrijeme i ova osoba s kojom su oni došli iz Ukrajine, vozač J. je počeo da postavlja dodatne uslove, u smislu da ne može toliko dugo da čeka i pošto je već bio dogovor da se kupi taj automobil oni su odlučili da puste tog čovjeka da on ide svojim putem, a oni da ostanu. U periodu od 23 sata do ponoći, tačno vrijeme ne može da kaže jer se ne sjeća, pozvao ih je klijent i rekao da osoba s novcem čeka kod autobuske stanice. Oni su krenuli pješice u tom smjeru jer je vozač J. već otišao. Kad su došli, biznis partner tog M.P. ih je već sačekao tu i dao mu je torbu s novcem, on se predstavio, ne zna tačno to, jer je vrlo loše razgovarao na ruskom jeziku. Na pitanje zašto se u torbi nalaze marke, a ne euri, on je nazvao M.P. koji je objasnio situaciju tj. da iznos u markama u torbi u potpunosti odgovara iznosu koji bi trebao biti u eurima tj. 50.000 eura i da on u potpunosti vjeruje tom čovjeku i da sva pitanja što se tiče iznosa novca on uzima na sebe, znači on odgovara da je tu u torbi tačan iznos, i nisu više imali nikakvih pitanja. Hoće da napomene da je čovjek koji im je dostavio novac, a to je već i D.B. govorio, rekao da je stigao iz Cazina. Tu su se zadržali pet, možda maksimalno deset minuta, i tu su se rastali s njim. Kako je već D.B. govorio na koji način su došli do bankomata Sberbanke, apsolutno se slaže s njim. Odabrali su baš bankomat Sberbanke iz razloga što su mislili da ne razumiju bosanski jezik i da će im biti lakše ako odu do bankomata Sberbanke jer on pripada Ruskoj federaciji i mogao bi imati meni na ruskom jeziku. Bankomat se nalazio u vanjskom dijelu ispred tržnog centra. Kad su došli D.B. je stao ispred bankomata i pokušao da podigne novac, ali iz nekog razloga to mu nije uspijevalo. Vidio je da je pokušavao nekoliko puta da podigne novac, ali ne može reći tačno koliko je to puta bilo jer se ne sjeća i čini mu se da su baš u tom trenutku stigli policajci. Kad su se zaustavili došli su do njega. Pokušao je da se predstavi i da im objasni šta su radili, ali je bilo jasno da oni nisu razumjeli i shvatali ono što govori. U tom trenutku do njih je došao D.B. i rekao da je uspio da podigne sa bankomata 500,00 KM. Savršeno dobro se sjeća onog trenutka kad je policajac otvorio njegovu torbu i pogledao, izvadio pištolj i uperio je to oružje prema njima. Nakon što su im dali svoje dokumente, koje su oni tražili od njih, oni su im pokazali rukama da sjednu u policijski automobil, ali nije im bilo jasno kuda ih voze, tj. nisu im objasnili gdje ih voze. Pokušali su im objasniti da su došli da u Hrvatskoj kupe automobil, ali koliko sad shvata oni ih nisu pravilno ili uopšte shvatali šta pričaju. Bez pružanja bilo kakvog otpora su izvršili sve ono što su oni od njih zahtijevali i tražili. Kad su stigli u policiju oduzeli su im njihove stvari tj. torbu s novcem, od D.B. su oduzeli torbu sa ličnim stvarima. Želi da skrene pažnju da su prema njima nastupali vrlo grubo i to mu je bilo čudno, bio je iznenađen iz razloga što oni nisu učinili ništa protivzakonito. Sve zahtjeve koje su policajci prema njima uputili oni su i izvršili. Dobro se sjeća da se torba s novcem koju su im oduzeli stalno nekoliko puta iznosila i unosila iz prostorije gdje su se nalazili. Na njegova pitanja šta se dešava niko nije odgovarao, ignorisali su ih u potpunosti ili nisu razumjeli šta pričaju. Zatim je D.B. rekao da hoće da snima sve što se dešava i oni su mu oduzeli telefon. Sjeća se da je u jednom trenutku policajca zamolio da ode do WC-a i on ga je odveo do WC-a, kada su izašli odveo ga je malo u stranu i nešto je tražio, tada nije shvatao, ali sad je shvatio da je nešto pričao da sa novcem nema problema, već su problem oni, zatim su ih ponovo odveli do policijskog auta i otišli su do tog mjesta gdje su ih prvi put sreli. Torba sa novcem je bila u autu i on je objašnjavao, koliko sad shvata, da ostaje tu, a da će i D.B. da dovezu tu isto tako za nekoliko minuta, ali nije pristao na to što mu je taj policajac predlagao. Na sudskoj sjednici je pokušavao da skrene pažnju na to da je pokušao da mu stavi lisice i rekao da će oni znati još šta je BiH. Ujutro oko pola šest donijeli su im nekakva dokumenta da potpišu. Sad shvata da je to bio dokument o lišavanju slobode. Pokušao je da pročita i da vidi šta tamo piše, ali nije mogao da razumije, sad se sjeća da u tom dokumentu nije bilo ništa napisano o njihovim stvarima koje su oduzete i nije shvatao i razumio šta piše u tom dokumentu i iz tog razloga je odbio da potpiše dokument, i sjeća se da je bio još jedan drugi dokument, poseban dokument o izuzetim stvarima, tamo su se nalazile 22 novčanice po 10 KM i 100 dolara, koje su mu oduzete. Isto tako je odbio da potpiše taj dokument jer to u suštini nije odgovaralo stvarnom stanju. Nekoliko puta je zahtijevao da mu se obezbijedi prevodilac, advokat i poziv u konzulat, ali svi njegovi zahtjevi su bili ignorisani. Još jednom želi da skrene pažnju da je razlog zbog kojeg nije potpisao ta dokumenta to što nije razumio šta tamo piše, a ne da nije želio da sarađuje sa policijom. D.B. je možda propustio taj momenat kada su ih poslije šest sati u nedjelju odveli u onu prostoriju gdje su se i nalazili do suđenja, gdje su se nalazili od 6 ujutru u nedelju pa do suđenja, nekih 36 sati, to je bila jedna prostorija koja se nalazila u dvorištu policijske stanice i to je bila prostorija možda 2 x 3 metra, dakle uslovi nisu odgovarali onim uslovima u kojima bi trebali da se nalaze ljudi, betonska ploča dimenzija 1,5 x 1,5 metar, gdje su se njih dvojica nalazili tokom 36 sati, oduzeli su im obuću i njihovu molbu da im donesu nekakvu hranu, čaj ili vodu u potpunosti su ignorisali. Na kraju želi da izjavi da se nikad nije susretao i komunicirao sa osobama koje su navedene u optužnici kao članovi organizovane grupe. Nije bio u kontaktu sa bilo kojom od tih osoba, osim vozača koji se zvao J., koji ih je dovezao iz Ukrajine, i naravno sa D.B.. Nikad u životu nije bio član nekakve bande ili član organizovane grupe, ne zna nijednog stručnjaka koji se bavi hakovanjem ili programiranjem koji bi mogao da izvrši napad u digitalnom smislu, a naročito na neku banku koja je svjetskog nivoa. Nije izvršavao napad na Sberbanku, a takođe ni na bankomat u Bihaću, i ako je to bilo ko i učinio, zaista ne zna ko je to bio. Nije komunicirao ni preko telefona ili na neki drugi način sa bilo kojom od osoba koje su ranije navedene. Neposredno do dolaska na pomenuti bankomat, ili kad je bio pored bankomata, kao ni poslije toga kad ih je policija odvezla do policijske stanice, nije imao niti posjedovao nijednu od kartica koje su navedene u optužnici, a koje se navode kao kartice koje su služile za izvršenje krivičnog djela, a za što ih, njega i D.B., terete na osnovu optužnice, a koliko zna te kartice takođe nisu bile ni kod D.B.. Nema nikakvu vezu sa ovim napadom ili krađom sa bilo kojeg bankomata u BiH, a takođe i iz bankomata u Bihaću, samo je želio da izvrši kupoprodaju automobila kako bi zaradio nešto novca, u njegovoj državi to je sasvim legalan posao, a misli da ni u BiH taj posao ili biznis nije protivzakonit. +
Obzirom da nije realizovana zamolnica ovog suda nadležnom organu u Ukrajini za pružanje međunarodne pravne pomoći saslušanjem svjedoka M.P. putem video konferencijske veze sa Ukrajinom, pri čemu treba napomenuti da u vrijeme slanja ove zamolnice još uvijek nije bio počeo rat u Ukrajini, a što se dogodilo vrlo brzo nakon toga, na prijedlog odbrane optuženog D.B. i uz saglasnost tužiteljica na ranijem glavnom pretresu u dokaze je uvrštena izjava M.P., rođenog ... godine, registracijski broj poreskog obveznika ..., koji je prijavljen na adresi ..., broj pasoša ..., izdat od strane organa broj 2318 od 08.06.2018. godine, broj upisa ..., kao svjedoka, koji je u izjavi od 29. juna 2021. godine naveo da je u novembru 2019. godine imao razgovor sa svojim prijateljem O.Z. o tome da hoće da nabavi automobil marke Mercedes E klase, na šta je on njemu rekao da on ima jednog prijatelja koji radi u firmi koja se bavi tim uslugama kupoprodaje i isporuke automobila iz inostranstva i uvjerio ga je da će ga u Ukrajini automobil sličnih karakteristika koštati dosta skuplje. Rekao mu je da je iznos novca koji mu može predložiti 50.000 eura. O.Z. je odgovorio da će razgovarati o tome sa svojim prijateljem. Kasnije, prilikom sastanka u decembru mjesecu 2019. godine O.Z. ga je upoznao sa tim prijateljem, ime mu je D.B.. Bilo mu je ponuđeno nekoliko varijanti automobila na izbor po fotografijama. Na kraju krajeva dogovorili su se o nabavci automobila nakon novogodišnjih praznika, to je kraj januara 2020. godine. Dao je 1.000 eura avansa, a ostatak iznosa O.Z. i D.B. je bio dužan dati u tom mjestu gdje bi se automobil nabavio. Pošto se to auto nalazilo na prostoru Balkana, koliko se sjeća u Hrvatskoj, njegov biznis partner V.R. je vodio poslove na prostoru BiH i dogovorili su se da će on da bude posrednik i veza u toj državi i da će predati novčana sredstva za kupovinu automobila, pošto mu je tako bilo zgodnije. Ne može detaljno da kaže o tome ko, kada i kako je predao novac, iz razloga što je njegov prijatelj koji je organizovao taj sastanak u novembru 2020. godine umro. Kada se desila primopredaja novčanih sredstava telefonom ga je zvao O.Z. i saopštio da im je 50.000 eura dato u lokalnoj valuti BiH, iako je kupovina automobila trebala da bude u eurima. Koliko je mogao da shvati, u tom trenutku nije bilo moguće da se izvrši zamjena novca u eure i iz tog razloga isplata za automobil će da bude u lokalnoj valuti BiH. On se saglasio s tim da se isplati u lokalnoj valuti, u KM-ovima. To je bio njegov posljednji razgovor sa O.Z. u kasnim večernjim satima, nakon čega se veza s njim prekinula. Poslije nije mogao više da ga dobije na telefon. Drugi ili treći dan kontaktirao ga je čovjek iz firme gdje je radio D.B. i saopštio da je došlo do nekakvog nesporazuma, da su O.Z. i D.B. uhapšeni od strane policije i kada se situacija malo pojasni njih dvojica, misleći na O.Z. i D.B., će da izvrše te svoje obaveze, prema tome kupiće taj automobil i da mu se dostavi. Već je prošlo više od godine, ali ni novčanih sredstava ni automobila nije dobio. U potpisu ove izjave je M.P., grad M.2, Z., Ukrajina, 29.06.2021. godine, Asedov Vitalij Vladljenović javni notar Melitopoljskog notarskog okruga Zaporoške oblasti svjedoči o istinitosti potpisa državljanina M.P. koji je dat u njegovom prisustvu. M.P. je identifikovan i upis u registru je pod brojem 1744, u skladu sa Zakonom Ukrajine o notarima.
Na ponovljenom glavnom pretresu odbrana optuženog D.B. je predložila saslušanje svjedoka M.P. lično, a u slučaju nemogućnosti na taj način onda putem videolinka, ali obzirom na ratno stanje u Ukrajini i činjenicu da u toku ranijeg glavnog pretresa nije realizovana zamolnica ovog suda nadležnom organu u Ukrajini za pružanje međunarodne pravne pomoći saslušanjem svjedoka M.P. putem video konferencijske veze sa Ukrajinom, sud je cijenio prijedlog odbrane da se to ponovo pokuša nepotrebnim i necjelishodnim, a cijeneći takođe i da je na ranijem glavnom pretresu uvrštena u dokaze izjava svjedoka M.P. i da su sa istom već upoznati sud, stranke i branioci, sud je odbio ovaj prijedlog odbrane i na ponovljenom glavnom pretresu ponovo u dokaze uvrstio navedenu izjavu ovog svjedoka od 29.06.2021. godine (koju je i odbrana optuženog D.B. predložila da se uvrsti u dokaze u podnesku branioca ovog optuženog od 30.03.2023. godine), smatrajući da na taj način nije povrijeđeno pravo optuženih na odbranu, već naprotiv uvrštavanje ove izjave u dokaze moglo bi se razmatrati sa aspekta jednakosti stranaka samo zbog toga što tužilac nije imao mogućnost da ovog svjedoka unakrsno ispita.
Vještak Adnan Bešlić na glavnom pretresu je naveo da je obavio vještačenje mobilni telefonski aparat MI, IMEI brojeva ..., sa SIM karticom seriskog broj 8938701066112137860, a vještačenjem je utvrđen korisnički broj ..., i njegov zadatak je bio da pribavi sve moguće tehnički raspoložive podatke o telefonskom aparatu, sadržaju primljenih i poslanih SMS/MMS poruka, odlazne/dolazne i propuštene pozive, identifikacija i ekstraktovanje fotografija i video snimaka pohranjenih u internoj memoriji telefona, te postojećih podataka ostvenih komunikacija posredstvom interneta. Utvrdio je da je mobilni aparat marke XIAOMI, model M1804C3CG Redmi 6A, ranije navedenih IMEI brojeva i korisničkog broja. Ono što je bitno istaći iz iskaza vještaka je da su u memoriji ovog telefona pronađene dvije fotografije, otvaranjem prve na istoj je viđen slip Sberbank d.d. Sarajevo, ser. broj S7SB0085 sa datumom 01.02.2020. godine, u 10:43:36 sati, sa bankomata u Cazinu, a koja fotografija je primljena ili poslana 01.02.2020. godine u 16:44 sati, na kojem slipu piše da je transakcija uspješno završena, a ista je pronađena na memoriji telefona u aplikaciji „Telegram“, a ne može se izjasniti da li je primljena ili poslana, ali jeste da je ona na neki način bila predmet prometa preko aplikacije „Telegram“, tj. ili je primljena ili je poslana i ne može se raditi o fotografiji koja je nastala fotografisanjem s tog mobitela, a na drugoj fotografiji se vidi takođe slip Sberbanke, ser. znak bankomata S7SB0080, datum 31.01.2020. godine, u 21:41 sati, i ovaj slip je prema tužiteljici izašao iz bankomata u Bihaću, iz tačke 23. optužnice, i identičan je način na koji je nastala i gdje je evidentirana sa prvom fotografijom, i na slipu je naznačeno da se radi o podizanju novca od 100,00 KM u navedenom terminu, na adresi Bihać, put Armije RBIH bb, koja adresa je vidljivo naznačena na slipu.
Na upit branioca optuženog D.B. vještak je naveo da je GSM kartica sa BH mobilnim brojem koja je pronađena u ovom moblinom aparatu aktivirana dana 01.02.2020. godine, u 02:00 sata, i kad se uđe u BiH može se kupiti na svakoj pumpi ili trafici, sve što radi 24 sata, a na pitanje branioca da li je u skladu sa zadatkom kojeg je dobio od tužilaštva u Bihaću utvrdio porijeklo mobilnog telefonskog aparata XIAOMI vještak se nije mogao izjasniti jer ne zna na šta se odnosi to porijeklo.
Što se tiče ostalih navoda vještaka o pronađenim kontaktima i drugom sadržaju ovog mobilnog telefonskog aparata, sud smatra da isti nisu relevantni za utvrđivanje činjeničnog stanja u predmetu jer nisu ni na koji način vezani za predmet optužbe.
Sud je prihvatio iskaz te nalaz i mišljenje vještaka Adnana Bešlića jer smatra da je isti dat na osnovu objektivnog pregleda sadržaja mobitela koji je koristio optuženi D.B., u koji sud nema razloga da sumnja, pa je potrebno istaći da je u ovom mobitelu vještak u aplikaciji „Telegram“ pronašao dvije fotografije na kojima se nalaze slipovi bankomata Sberbanke BH dd, koje su prikazane na CD-u u prilogu nalaza i mišljenja, i to prvi slip sa bankomata broj S7SB0085 u Cazinu na kojem je vidljivo da je na tom bankomatu dana 01.02.2020. godine u 10:43:36 sati izvršena zamjena novčanog iznosa od 50 Eura za 97,10 KM sa naznakom na slipu da je transakcija uspješno završena i drugi slip bankomata Sberbanke BH dd broj S7SB0080 u Bihaću, Put Armije RBiH bb, na kojem je vidljivo da se odnosi na podizanje novca na tom bankomatu u iznosu od 100,00 KM dana 31.01.2020. godine u 21:41 sati, što obzirom na cjelokupna dešavanja tih dana vezano za neovlaštena podizanja novca na bankomatima Sberbank BH dd predstavlja jasnu indiciju o pripremama za neovlašteno podizanje novca sa bankomata, jer se ne radi o uobičajenoj fotografiji koju bi neko mogao imati u svom mobitelu, a optuženi D.B. je sa optuženim O.Z. dana 01/02.02.2020. godine nešto iza ponoći zatečen ispred navedenog bankomata u Bihaću sa torbom u kojoj se nalazio veći iznos novca, za koji je utvrđeno da odgovara iznosu novca koji je u to vrijeme neovlašteno podignut sa tog bankomata, i to ne samo po iznosu već i po apoenima. Vještak Adnan Bešlić je u svom iskazu naveo da te fotografije nisu sačinjene mobitelom koji je privremeno oduzet od optuženog D.B., već obzirom da su pronađene u aplikaciji „Telegram“ iste su ili poslane nekome sa mobitela optuženog ili su primljene na mobitel optuženog. Kada se uzme u obzir vrijeme kada su ovi slipovi sačinjeni tj. 31.01.2020. godine u 21:41 sati i 01.02.2020. godine u 10:43:36 sati, i ostali provedeni dokazi, a naročito evidencija hotela Maks u Kiseljaku i iskaz svjedoka F.K., u kojem hotelu su optuženi zajedno sa I.T. prenoćili dana 31.01/01.02.2020. godine, kao i da su dana 01.02.2020. godine u 10:43 sati isti nesporno bili na putu iz Kiseljaka prema Bihaću, jer su navedeno vozilo u to vrijeme snimile nadzorne kamere MUP-a u Kiseljaku u 09:09:16 sati, u Busovači u 09:33:53 sati, u Vitezu – Vjetrenica u 09:44:36 sati, u mjestu Dolac na Lašvi u 09:58:43 sati, te u Travniku u 10:05:02 sati, pa stoga, obzirom da navedene dvije fotografije slipova nisu nastale fotografisanjem mobitelom optuženog, to sud smatra da se može raditi samo o primljenim porukama i fotografijama, koje je očito neko drugi sačinio i poslao optuženom D.B. putem aplikacije „Telegram“, a na kojima se vide brojevi ova dva bankomata S7SB0085 i S7SB0080, iz čega dalje proizilazi da je još neka NN osoba bila uključena u pripremu izvršenja ovog djela.
Dakle, optuženi D.B. i O.Z. su zatečeni dana 01/02.02.2020. godine, kratko nakon ponoći, na bankomatu Sberbank BH u Bihaću od strane policijske patrole koju su činili policajci A.M. i A.K.1, i tom prilikom su navedeni policajci kod optuženih primijetili torbu u kojoj je, nakon pregleda sadržaja iste kojeg su optuženi dobrovoljno dopustili, bio vidljiv veći novčani iznos u KM, što im je bilo sumnjivo jer je riječ o strancima, kao i zbog neuobičajenog vremena kada su obavljali transakciju na bankomatu, ali i zbog činjenice da su kod sebe imali novac koji nisu mogli regularno podići odjednom sa tog bankomata, pa su ih pozvali u PS Bihać. Nakon toga su u Sberbank BH d.d. utvrdili da u tom bankomatu nedostaje iznos od ukupno 100.090,00 KM, jer isti nije podignut na uobičajeni način od strane redovnih korisnika, pa tako iz uvida u dopis Sberbank BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, proizilazi da je prema izvještaju procesnog centra Sia Slovakia u momentu gašenja bankomata u istom bilo 220.930 KM, a stvarno zatečeno stanje novca u bankomatu, koje je utvrđeno fizičkim brojanjem, nakon što im je prijavljeno otuđenje novca, iznosilo je 120.840 KM, te je ustanovljena razlika da nedostaje iznos od 100.090 KM, što predstavlja otuđeni iznos, a apoeni otuđenih novčanica su: 465 novčanica od po 10 KM = 4.650 KM, 577 novčanica od po 20 KM = 11.540 KM, 1.096 novčanica od po 50 KM = 54.800 KM i 291 novčanica od po 100 KM = 29.100 KM, što daje ukupno navedeni iznos od 100.090 KM. Iz uvida u zapisnik o pretresanju osobe MUP-a Unsko-sanskog kantona Policijska stanica Bihać broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem optuženog O.Z. kod istog pronađeno i privremeno oduzeto 430 novčanica u apoenima od 10 KM, 577 novčanica u apoenima od 20 KM, 1.096 novčanica u apoenima od 50 KM i 291 novčanica u apoenima od 100 KM, što ukupno iznosi 99.740,00 KM, i siva torba sa natpisom „American tourister“. Dakle, od optuženog O.Z. je privremeno oduzet iznos koji je za 350,00 KM manji od ukupnog iznosa neovlašteno podignutnog novca od 100.090,00 KM prema navedenom dopisu Sberbanke BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, a prema podacima o apoenima iz navedenog dopisa Sberbanke u odnosu na iznos i apoene novca privremeno oduzetog od optuženog O.Z. proizilazi da se radi o istom broju apoena od 20, 50 i 100 KM, a da je razlika samo u odnosu na apoene od 10 KM, kojih je u torbi kod optuženog O.Z. pronađeno 35 manje nego što je to navedeno u dopisu Sberbanke BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, dakle radi se o iznosu od 350,00 KM. S tim u vezi, iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da su isti Kantonalnom tužilaštvu USK dostavili informacije vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, obzirom da je nakon slanja prvog dopisa Sberbank BH došla do novih informacija u pogledu transakcija na navedenom bankomatu, jer su od „Payten“ doo Sarajevo koji je vlasnik bankomata koje banka koristi po osnovu ugovora dobili informaciju koju je „Payten“ iščitao s logova HW da je 01.02.2020. godine u 14:30 sati bila određena neautorizovana aktivnost na predmetnom bankomatu u Bihaću, koja nije registrovana u procesnom centu SIA, a prema toj informaciji sa bankomata je u 14:31 sati podignuto 350,00 KM bez upotrebe kartice, a transakcija nije zabilježena u procesnom centru SIA, kako je to u svom iskazu potvrdila i svjedokinja A.R., a iz logova je vidljivo da je prethodno u 14:30:42 sati korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA sa početnim brojem 406770 koja je izdata u Taiwanu, i u tom momentu korištenja kartice nije bilo podizanja gotovine, već je 350,00 KM podignuto minut kasnije. Da se radilo o neovlaštenom podizanju navedenog iznosa od 350,00 KM potvrdio je u svom iskazu i vještak prof. dr. Saša Mrdović. Dakle, navedena razlika iznosa od 350,00 KM, odnosno 35 novčanica u apoenu od po 10,00 KM, u odnosu na količinu novca pronađenu kod optuženog O.Z. je podignuta prethodno tokom istog dana 01.02.2020. godine, očito u svrhu isprobavanja te radnje, kako bi se kasnije u noćnim satima, kada se realno može očekivati da nema regularnih korisnika bankomata, mogao neometano podići navedeni veći novčani iznos. Na video snimcima nadzornih kamera Raiffeisen banke i Sberbank BH u Bihaću u noćnim satima 01/02.02.2020. godine se vide dva lica koja prilaze bankomatu, a na video snimku je označeno vrijeme 01.02.2020. godine u 23,53 sati, od kojih jedno lice ima brkove i naočale i nosi sivu torbicu „American Tourister“, i vidljivo je kada im prilaze policijski službenici u 00:23:35 sati, i obzirom da su ova dva lica nakon toga sa policijskim službenicima otišli u policijsku stanicu gdje su identifikovani, nesporno je da se radi o optuženim D.B. i O.Z., te da je prema njihovom fizičkom izgledu optuženi O.Z. osoba koja na video snimcima nadzornih kamera ima brkove i naočale i nosi sivu torbu „American Tourister“. Iz navedenog također proizilazi da su optuženi prije dolaska policije proveli na bankomatu oko pola sata, što također upućuje da se radilo o nelegalnom podizanju novca sa bankomata jer je objektivno bilo potrebno više vremena da se sa bankomata podigne tako veliki novčani iznos, pa tako dugo zadržavanje optuženih na bankomatu upućuje da je to bilo upravo iz tog razloga. Na snimku nadzorne kamere Raiffeisen banke koja je snimila podizanje novca na istom bankomatu prethodno tog dana 01.02.2020. godine u 14,30 sati se vide dva lica koja imaju drugačiju garderobu u odnosu na garderobu koju su optuženi nosili naknadno to veče prilikom podizanja veće količine novca i ne vide se njihova lica, ali se na tom dnevnom snimku vidi da jedna od te dvije osobe nosi sivu torbu marke „American Tourister“ i vidi se da nosi naočale, iz čega sud zaključuje da se radi o optuženom O.Z., koji je na video snimcima imao naočale i identičnu torbu kada je dana 01/02.02.2020. godine, oko 23,53 sata, prišao bankomatu Sberbanke u TC Robot u Bihaću, a koja torba je privremeno oduzeta od optuženog O.Z., a prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta PS Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine, u koju torbu je izvršen uvid i koja je uvrštena u materijalne dokaze na glavnom pretresu dana 28.02.2022. godine, na kojem glavnom pretresu su uvrštene u dokaze i 12 plastičnih magnetnih kartica privremeno oduzetih od optuženog D.B.. Da je tom prilikom prethodno tokom dana prilikom podizanja novčanog iznosa od 350,00 KM s optuženim O.Z. bio i optuženi D.B., čije se lice ne vidi na navedenom video snimku, svjedoči i činjenica da iz pomenutog dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da je neposredno prije neovlaštenog podizanja ovog novčanog iznosa od 350,00 KM bez upotrebe kartice prethodno minut ranije korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA, a koja je izdata sa početnim brojem 406770 u Taiwanu, a i vještak prof. dr. Saša Mrdović je u svom iskazu naveo da se na bankomatu u Bihaću prvo neovlašteno podizanje novca desilo 01.02.2020. godine u 14:30 sati, a neposredno prije tog podizanja novca evidentirano je umetanje kartice broj 406770*****7109 bez ikakvih transakcija, a kartica sa ovim brojem magnetnog zapisa je pronađena i privremeno oduzeta od optuženog D.B., a radi se kartici zv. „Pietročka“ sa brojem 5 na prednjoj strani, kako to proizilazi iz izvještaja o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-49/20 od 21.02.2020. godine i izvještaja o pretresu oficira za zaštitu podataka E.M. od 30.03.2020. godine, a svjedok E.M. je u svom iskazu na glavnom pretresu i izvještaju naveo da je tu karticu izdala X 5 Group odnosno komercijalna banka Hua Nan sa Taiwana, i utvrdio je da je ta kartica naknadno rađena i da je na istoj promijenjen sadržaj magnetnog traga, jer je na toj kartici na magnetnom tragu jedan broj, a na kartici drugi broj, i to je nezakonito, što je uobičajena aktivnost kod prevara sa platnim karticama. Osim toga, obzirom da je optuženi D.B. kasnije u noćnim satima zajedno sa optuženim O.Z. izvršio neovlašteno podizanje novca na istom bankomatu Sberbank BH dd Sarajevo u Bihaću u iznosu od gotovo 100.000,00 KM, onda je jedini mogući zaključak da je bio sa optuženim O.Z. i prethodno tog dana kada su podigli 350,00 KM, kada su ubacivali neregularnu karticu, isprobavajući neovlašteno podizanje novca kako bi naknadno izvršili i neovlašteno podizanje novca u navedenom većem iznosu, što je i potvrđeno navedenom karticom koju je tom prilikom koristio. Branilac optuženog D.B. je na glavnom pretresu naveo da optuženi nisu mogli podići novac sa bankomata u Bihaću dana 01.02.2020. godine oko 14:30 sati jer su to jutro krenuli vozilom iz Kiseljaka oko 9 sati i nisu mogli stići do Bihaća do 14:30 sati, obzirom na izjavu svjedoka S.M., koji je po profesiji taksista, da vožnja do Bihaća traje oko 7 – 8 sati, no obzirom da iz snimaka nadzornih kamera MUP-a, tj. izvješća o nadzoru XProtect Smart Client 2017 R3 proizilazi da su iste tog dana na putu iz Kiseljaka prema Bihaću snimile vozilo Toyota RAV 4 sa vidljivim reg. oznakama AP 9373 HB, kojim su optuženi putovali sa I.T., u Travniku u 10:05 sati, a da je općepoznata činjenica da je cestovna udaljenost Travnika i Bihaća oko 200 km, to je izvjesno da su optuženi mogli stići do Bihaća do 14:30 sati, gdje je uostalom optuženi O.Z. na video snimcima prepoznat po torbi koju je nosio i naočalama, a optuženi D.B. identifikovan po kartici koju je koristio, kako je naprijed obrazloženo.
Obzirom na sve izneseno, sud nije prihvatio odbrane optuženih date na glavnom pretresu da su u Bosnu i Hercegovinu ušli na putu za Republiku Hrvatsku gdje su trebali kupiti automobil marke „Mercedes“ za svjedoka M.P. i da je novac koji su imali u torbi bio namijenjen za tu kupovinu automobila, jer je ista krajnje neuvjerljiva, a naročito obzirom na već navedenu činjenicu da su optuženi zatečeni kraj bankomata u Bihaću sa torbom u kojoj je bila veća količina novca, koja odgovara iznosu novca za koji je utvrđeno da je u to vrijeme neovlašteno podignut sa tog bankomata, naročito kad se uporedi otuđeni iznos novca po apoenima prema podacima Sberbank BH d.d. sa apoenima novca koji je privremeno oduzet od optuženog O.Z., kako je napred već obrazloženo, a shodno navedenom iz istog razloga sud nije prihvatio ni izjavu svjedoka M.P.. Sud nije prihvatio ni navode optuženih da im nije bilo omogućeno da se upoznaju sa svojim pravima, kao i za koje se djelo terete, na jeziku koji razumiju, kako je to objašnjeno na stranicama 164. – 167. ove presude, kao ni navode optuženog D.B. da su tada proveli tri dana u PS Bihać, kako je to objašnjeno na stranicama 161. i 162. presude.
Stoga sud smatra da su se u radnjama optuženih stekla bitna obilježja krivičnog djela Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH jer su optuženi kao saučinitelji (odnosno članovi grupe za organizirani kriminal, što će biti obrazloženo u nastavku presude) na odlučujući način doprinijeli učinjenju ovog krivičnog djela, tako što su, nakon što je njihov saučinitelj (odnosno organizator ili član grupe za organizirani kriminal) koji nije identifikovan neovlašteno unio, izmijenio i prikrio računalne podatke banke i izdao bankomatu Sberbank BH d.d. Sarajevo u Bihaću komandu za izbacivanje novca, podigli novac sa tog bankomata svjesni ovog neovlaštenog postupanja sa računalnim podacima i programima Sberbanke i neovlaštenog podizanja novca, s ciljem da sebi i drugom pribave protupravnu imovinsku korist koja prelazi 50.000,00 KM i time Sberbanci BH d.d. Sarajevo prouzrokuju imovinsku štetu, dakle što su sve i htjeli, jer su sa bankomata Sberbank BH d.d. u Bihaću neovlašteno podigli novčani iznos od 100.090,00 KM.
Inače, računalna prevara sastoji se od toga da počinitelj manipulira računalnim podacima ili programima s namjerom sticanja protupravne imovinske koristi, a zbog takvih manipulacija računalni sistem više ne može raspoznati pristupa li mu ovlaštena ili neovlaštena osoba, a o neovlaštenom uticanju na ishod elektronske obrade podataka radiće se u slučajevima kada to uticanje nije odobreno zakonom, drugim pravnim aktom ili od strane vlasnika računalnih podataka ili programa ili njihovog ovlašćenog korisnika, kako je to slično u svom iskazu naveo i vještak prof. dr. Saša Mrdović da je korisnik neovlašten jer banka, odnosno administrator te banke, ljudi koji su zaduženi za održavanje mreže banke, nisu znali ni odobrili njegovo poslovanje, i bez njihovog znanja i saglasnosti on je radio akcije i to je definicija zlonamjernosti u računarskim mrežama.
Kada su u pitanju neovlaštena podizanja novca na bankomatima Sberbank BH d.d. u Federaciji Bosne i Hercegovine, osim bankomata u Bihaću, u izmijenjenoj optužnici su kao lica koja su neovlašteno podizali novac navedeni V.M., P.H., K.K. i I.H., ali je u tačkama 10., 20. i 24. optužnice navedeno da su novac neovlašteno podigli NN članovi grupe. Većina tih neovlaštenih podizanja novca je zabilježena video snimcima nadzornih kamera u blizini pojedinih bankomata, na kojima se vidi počinitelj djela koji vrši neovlašteno podizanje novca sa bankomata, a koji video snimci su prezentirani na glavnom pretresu. Prilikom utvrđivanja identiteta tih počinitelja sud je krenuo od skeniranih fotografija ukrajinskih državljana V.M., P.H., K.K. i I.H. sa njihovih pasoša prilikom ulaska u zemlju, pa se tako na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime P.H. broj ... (fotografija br. 130. na stranici 56. u izvještaju FUP-a broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine - u daljem tekstu izvještaj FUP-a), kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole na Međunarodnom aerodromu Sarajevo broj 81. i 82. na stranicama 32. i 33. istog izvještaja FUP-a može utvrditi da se na ovim fotografijama broj 81. i 82. nalazi lice P.H.. Slično navedenom, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime V.M. broj ... (fotografija br. 131. na stranici 56. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole broj 100. na stranici broj 42. i 126. na stranici 54. istog izvještaja FUP-a može utvrditi da se na ovim fotografijama broj 100. i 126. nalazi lice V.M.. Isto tako, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime I.H. broj... (fotografija br. 128. na stranici 55. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijom osobe prilikom pasoške kontrole broj 99. na stranici 41. istog izvještaja FUP-a može utvrditi da se na fotografiji broj 99. nalazi lice I.H.. Naposlijetku, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime K.K. broj ... (fotografija br. 129. na stranici 55. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole broj 75. na stranici 29., fotografiji 80. na stranici 32., te fotografiji 124. na stranici 53. i fotografiji broj 125. na stranici 54. istog izvještaja FUP-a može utvrditi da se na fotografijama nalazi lice Kyrylo Kotlov. Od navedene četvorice ukrajinskih državljana u odnosu na njihov izgled fotografisan prilikom pasoške kontrole lice K.K. se najviše razlikuje u odnosu na njegovu fotografiju u pasošu iz razloga što na fotografiji u pasošu nema brkove i bradu, a na fotografijama sa aerodroma ima, no ovo lice je zajedno sa P.H. dana 30/31.01.2020. godine prenoćilo u hotelu „Tehnograd“ u Tuzli, gdje je snimljen nadzornim kamerama ovog hotela, na kojim video snimcima se vidi da se radi o istoj osobi sa bradom kao i na fotografijama sa aerodroma, a takođe u ispisu evidencije gostiju hotela „Tehnograd“ za 30. i 31.01.2020. godine su navedeni K.K. i P.H. kao gosti hotela sa dolaskom 30.01.2020. godine i odlaskom 31.01.2020. godine, fotokopije njihovih pasoša, rezervacije putem Bookinga na ime K.K., a u knjigu gostiju hotela su pod brojevima 259. i 260. evidentirana dva navedena državljana Ukrajine, njihovi datumi rođenja i brojevi pasoša, te vrijeme iznajmljivanja sobe 30.01.2020. godine u 23:20 sati.
Svjedok S.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je FUP Sarajevo izvršio provjere ovih lica putem Interpola i Europola, kako bi se uvjerili da se eventualno ne radi o lažnim pasošima, i tim provjerama je potvrđen identitet tih osoba kao u njihovim pasošima, kao i da je većina ovih lica već evidentirana kao izvršioci krivičnih djela kompjuterskog odnosno cyber kriminala.
Kada je u pitanju izgled navedenih lica na aerodromu, potrebno je istaći da se na video snimcima sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo dobro vidi kakve je patike nosio P.H., crne patike sa karakterističnim bijelim detaljima sa strane, a što je od značaja za video snimke bankomata na kojima se pojavljivao u istim patikama, pa je s tim u vezi potrebno izdvojiti fotografije sačinjene na osnovu ovih video snimaka sa aerodroma sa stranice 28. izvještaja FUP-a, zatim fotografiju br. 79. na stranici 31. izvještaja, fotografiju br. 84. na stranici 34. izvještaja, te fotografiju br. 89. na stranici 36. izvještaja.
Sljedeći zadatak je bio utvrditi da li se na ostalim video snimcima pregledanim na glavnom pretresu nalaze navedena lica, naročito na snimcima na kojima se vidi neovlašteno podizanje novca na pojedinim bankomatima. Tako se na snimku nadzorne kamere objekta Merkator u Sarajevu, ulica Ložionička br. 16, u vrijeme naznačeno na video snimku 29.01.2020. godine u 21:33:06 sati vidi kako vozilo Peugeot reg. oznaka ... ulazi na parking navedenog objekta, a radi se o vozilu koje je K.K. iznajmio prethodnog dana od pravnog lice Balkan team doo Sarajevo, a u 21:58 sati se na parkomatu ovog parkinga vide lica P.H. i K.K., kojom prilikom se za razliku od P.H., koji se potpuno jasno i dobro vidi, ne vidi dobro lice K.K., ali se vidi da se radi o licu koje ima brkove i bradu i istu kockastu jaknu kao na aerodromu, prikazanu na fotografijama broj 75. i 80. izvještaja FUP-a, sa karakterističnim kockastim detaljima na jakni, te je očito riječ o K.K., kao i da se radilo o obilasku bankomata prije samog napada na iste, koji obilazak je, u odnosu na bakomate koji se nalaze u Sarajevskom kantonu, izvršen dana 29.01.2020. godine, kako to proizilazi iz GPS sistema praćenja navedenog vozila Peugeot, a što je prikazano u izvještaju FUP-a na stranici br. 122., prikaz br. 1, gdje je pravac kretanja vozila označen plavim linijama i strelicama, a mjesta zaustavljanja vozila crvenim krugovima u kojima su upisana slova abecedenim redom od A do I, pa se tako vidi redoslijed obilaženja bankomata u Sarajevu – Merkator Dobrinja, zatim Ilidža, pa Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator – Ložionička br. 16, Maršala Tita, Sarači, Ciglane i naposlijetku Vogošća, a prema GPS sistemu praćenja vozila firme Veling doo Sarajevo ovaj obilazak je izvršen navedenog dana 29.01.2020. godine u periodu od 17 do 23:20 sati, dok se ruta obilaska lokacija na kojima se nalaze bankomati „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo istog vozila za dan 30.01.2020. godine nalazi na prikazu broj 2. na stranici 123. izvještaja FUP-a, a ruta ovog vozila za dan 31.01.2020. godine nalazi na prikazu broj 3. na istoj stranici izvještaja FUP-a.
Da su upravo P.H. i K.K. prethodno vršili obilazak bankomata sa kojih će kratko nakon toga uslijediti neovlašteno podizanje novca svjedoči i iz činjenice da su navedena dva lica dana 30/31.01.2020. godine prenoćila u hotelu Tehnograd u Tuzli, a GPS sistem praćenja vozila Peugeot reg. oznaka ..., koje je iznajmio K.K., je evidentirao da je to vozilo dana 30.01.2020. godine krenulo na put iz Sarajeva u 11:31 sati i tom prilikom se zastavljalo u blizni bankomata Sberbanke BH dd kako slijedi: Sarajevo, ul. Gradačačka i ul. Maršala Tita, Kakanj, Zenica, Donji Vakuf, Tešanj – Kraševo, Gračanica, Tuzla - TC Bingo i Tuzla - Čaršijski trg, kao zadnji bankomat u blizini kojeg se vozilo zaustavilo u 22:51 sati, a što je sve šematski prikazano u prikazu br. 2. na stranici br. 123. izvještaja FUP-a, gdje su takođe mjesta zaustavljanja vozila označena krugovima crvene boje sa upisanim slovima od A do J, koja slova označavaju hronološki tok kretanja vozila. Nakon noćenja P.H. i K.K.u Tuzli GPS sistem kretanja vozila je evidentirao da je navedeno vozilo Peugeot dana 31.01.2020. godine prešlo put od Tuzle do Čitluka, a preko Sarajeva i Mostara, gdje se zaustavljalo u blizini bankomata Sberbanke BH dd u Starom gradu, pa obzirom na napad na bankomate koji je kratko nakon toga uslijedio, očito je da se radilo o prethodnom obilasku istih dana 29., 30. i 31.01.2020. godine i upoznavanju sa stanjem na terenu, obzirom da je očita podudarnost rute kretanja, a naročito mjesta zaustavljanja vozila Peugeot u blizini bankomata Sberbank BH dd, te je na pojedinim video snimcima prikazan P.H. prilikom tog obilaska bankomata npr. prilikom obilaska bankomata u Zenici (fotografija br. 44. u izvještaju FUP-a), u Sarajevu ul. Maršala Tita (fotografija br. 51. izvještaja FUP-a), zatim u Hadžićima (fotografija br. 64.) i Sarajevu – Dobrinja Merkator (fotografija br. 65.), pa iako se na navedene dvije fotografije iz Hadžića i iz Dobrinje ne vidi njegovo lice, vidi se ista odjeća kao i ranije, naročito na fotografiji br. 56. iste patike kao i ranije od aerodroma u Sarajevu pa nadalje, te se kretanje na navedenim lokacijama podudara sa GPS sistemom praćenja vozila Peugeot kojim su on i K.K. prikazani kako dolaze na lokaciju u Sarajevu, Merkator - ul. Ložionička br. 16., kako je naprijed obrazloženo. Prema video snimcima od 29. i 30.01.2020. godine uočljivo je da je P.H. prilikom obilaska bankomata nosio tamnu jaknu i crnu kapu (fotografije iz izvještaja FUP-a broj 44., 47., 48., 54., 63., 211., 217. itd., koje predstavljaju isječak iz ovih video snimaka), kao i na naprijed navedenom video snimku od 29.01.2020. godine u 21:58 sati u Sarajevu, ul. Ložionička br. 16, na kojem je zajedno sa K.K.. Treba istaći da iz utvrđenog činjeničnog stanja proizilazi da P.H. nije nastavio put sa vozilom Peugeot 308 dana 31.01.2020. godine sa K.K., jer je navedeno vozilo prema GPS sistemu praćenja navedenog dana stiglo u Čitluk oko 22:40 sati, a utvrđeno je da je P.H. istog dana u kasnim večernjim satima u Tuzli, u ul. Alije Izetbegovića br. 29 počinio djelo opisano u tački 1. optužnice i njegovo daljnje kretanje i činjenje djela je povezano sa rutom kretanja vozila Škoda Octavia, reg. oznaka ..., utvrđenom putem GPS sistema praćenja navedenog vozila, kako je to prikazano u prikazu br. 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a, što će biti objašnjeno u nastavku.
Kada je u pitanju fizički izgled počinitelja djela na pojedinim bankomatima prilikom neovlaštenog podizanja novca, na prezentiranim video snimcima na glavnom pretresu, tužiteljice su, a i svjedok S.P., navele da se na određenim video snimcima nalazi lice P.H., a na određenim video snimcima lice I.H., dok lica koja su prikazana prilikom podizanja novca na bankomatima u Sarajevu, ul. Titova br. 50. (tačka 10.), u Tešnju-Kraševo (tačka 20.) i u Orašju (tačka 24.), nisu mogli identifikovati pa je tako u tim tačkama u optužnici navedeno da su djelo počinili NN članovi grupe. Dakle, jedine dvije osobe koje su tužiteljice i svjedok S.P. na glavnom pretresu na osnovu prezentiranih video snimaka konkretno i određeno označili da su sa više bankomata Sberbank BH dd neovlašteno podigli novac su I.H. i P.H..
Vršeći poređenje video snimaka i fotografija na kojima je nesporno prikazan P.H., a naročito onih sa aerodroma u Sarajevu, sa fizičkim izgledom počinitelja djela iz tačaka 1., 2., 3., 9., 11., 13., 15., 17., 18. i 22. optužnice za koje tužilaštvo tvrdi da se radi o Pavlu Holodniuku evidentna je sličnost ove osobe prikazane prilikom neovlaštenog podizanja novca sa pojedinih bankomata sa nespornim video snimcima i fotografijama P.H. (npr. poređenjem fotografija broj 43. i 44. iz izvještaja FUP-a na kojima je u različitoj odjeći), pa sud prihvata da se radi o istoj osobi sa brkovima i bradom, s tom razlikom da se P.H. prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata uglavnom pojavljuje u sivoj jakni sa karakterističnom crnom i bijelom horizontalnom prugom na desnom i lijevom rukavu i leđima jakne, naočalama, kačketom i crvenim šalom, a da se radi o istoj osobi tj. o P.H. može se utvrditi i na osnovu poređenja patika koje isti nesporno nosi na snimcima i fotografijama sa aerodroma (fotografije sa stranice 28. izvještaja FUP-a, zatim fotografije br. 79. na stranici 31. izvještaja FUP-a, br. 84. na stranici 34. izvještaja te br. 89. na stranici 36. izvještaja), sa patikama koje nosi osoba u tamnoj jakni prikazana na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 44., 51., 53., 61., 63., 65. itd. (a radi se o prethodnom obilasku bankomata za koji je već navedeno na osnovu video snimka iz objekta Merkator u Sarajevu, ul. Ložionička br. 16 od 29.01.2020. godine, te GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308 za dane 29. i 30.01.2020. godine i video snimka i službene evidencije hotela Tehnograd u Tuzli za dan 30/31.01.2020. godine, da ga je izvršio i P.H.), te patikama koje nosi osoba u sivoj jakni prikazana na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 35., 171., 172., 250. i 252., na osnovu kojeg poređenja se može reći da se radi o jednim istim crnim patikama sa karakterističnim bijelim detaljima sa strane, koje P.H. nije promijenio od ulaska u BiH dana 28.01.2020. godine, iako je neke druge dijelove garderobe promijenio prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata, u odnosu na odjeću u kojoj je bio prilikom ulaska u BiH na aerodromu i prilikom prethodnog pripremnog obilaska bankomata, pa je na video snimcima prilikom podizanja novca sa bankomata uglavnom u navedenoj sivoj jakni sa horizontalnim prugama na rukavima i leđima. Tako iz pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d Sarajevo iz fizičkog izgleda, odjeće i obuće osobe na snimcima nesporno proizilazi da se ista osoba tj. P.H. pojavljuje na video snimcima koji se odnose na djela iz tačaka 1., 2., 3., 9., 11., 13., 15., 17., 18. i 22. optužnice.
Dakle, da je upravo P.H. počinitelj ovih djela potvrđuje i činjenica da je na osnovu GPS sistema praćenja vozila Škoda Octavia registarskih oznaka..., pravnog lica Veling d.o.o. Sarajevo, utvrđeno da je ovo vozilo u periodu kada su učinjena sva ova djela bilo zaustavljeno na lokacijama u neposrednoj blizini predmetnih bankomata (prikaz broj 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a, gdje je pravac kretanja vozila označen linijama i strelicama crvene boje, a mjesta zaustavljanja vozila ljubičastim krugovima u kojima su upisani redni brojevi od 1. do 11. koji označavaju hronološki tok kretanja vozila i počinjenja ovih djela, koji je po navedenim tačkama optužnice sljedeći: 1., 2., 3., 15., 13., 11., 9., 18., 22. i 17.), što nesumnjivo upućuje da je isto korišteno prilikom učinjenja ovih djela jer takva potpuno dosljedna podudarnost sa mjestom i vremenom učinjenja pojedinih djela nikako ne može biti slučajna, a koje vozilo je iznajmio takođe ukrajinski državljanin V.M. od firme Balkan team d.o.o. Sarajevo, koji je BiH napustio zajedno sa ukrajinskim državljaninom K.K. dana 03.02.2020. godine (fotografije od 115. do 127. u izvještaju FUP-a), a K.K. je doputovao u BiH zajedno sa P.H. dana 28.01.2020. godine (fotografije od 73. do 91. u izvještaju FUP-a), dok je P.H. zajedno sa I.H., za kojeg je utvrđeno da je dana 01. i 02.02.2020. godine izvršio neovlašteno podizanje novca sa deset bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u FBiH, što će biti obrazloženo u nastavku, napustio BiH dana 03.02.2020. godine taxi vozilom svjedoka S.M., kako to proizilazi iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, kako je to već navedeno prilikom obrazlaganja iskaza navedenog svjedoka, a I.H. je dana 31.01.2020. godine doputovao u BiH zajedno sa V.M., što upućuje na nesumnjivu međusobnu povezanost svih ovih osoba, pa kada se sve to dovede u vezu sa napred navedenim prepoznavanjem P.H. na video snimcima i fotografijama na osnovu njegovog fizičkog izgleda te odjeće i obuće koju je nosio, onda se može pouzdano zaključiti da je on izvršio neovlašteno podizanje novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo i na taj način počinio djela iz tačaka 1., 2., 3., 9., 11., 13., 15., 17., 18. i 22. optužnice.
Kada su u pitanju radnje za koje se u optužnici navodi da ih je počinio I.H. (tačke 4., 6., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19.), poređenjem nespornih video snimaka i fotografija lica I.H., a naročito fotografije br. 99. iz izvještaja FUP-a i fotografije br. 128. sa pasoša na stranici 55. izvještaja FUP-a, sa video snimcima počinitelja koji je izvršio neovlašteno podizanje novca, npr. dana 01.02.2020. godine sa bankomata Sberbank BH dd u Sarajevu, Merkator – Dobrinja, ul. Bulevar Mimara Sinana, u vrijeme označeno na snimku 07:06:16 sati, te u Vogošći dana 01.02.2020. godine u 11:20:24 sati, se može utvrditi da se radi o istoj osobi. Prilikom pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca na bankomatima Sberbank BH dd na glavnom pretresu su tužiteljice kao I.H. označavale počinitelja djela koji se na svim video snimcima sa bankomata pojavljivao u tamnoj jakni sa kapom sa karakterističnim natpisom i znakom Nike bijele boje na prednjoj lijevoj strani jakne i sa torbom sa nitnama, koji je na više video snimaka gdje se vide bankomati prikazan kao da priča na mobitel pridržavajući isti glavom uz lijevo rame i ono što je uočeno na više video snimaka za ovog počinitelja je katakterističan pokret lijevom nogom prilikom hodanja, kada na određen način zabacuje stopalo prema unutra, a identičan pokret lijevom nogom se vidi na nespornom snimku I.H. na aerodromu Sarajevo označenom kao 17TBhol2, prilikom njegovog dolaska u BiH, i to u vrijeme označeno na snimku 31.01.2020. godine u 10:50:17 sati kada izlazeći kroz klizna vrata na aerodromu, na kojim vratima se nalazi fotografija vozila marke „Audi“, napravi prvi korak lijevom nogom nakon što se ta vrata otvore (na fotografiji broj 101. u izvještaju FUP-a se vidi I.H. a iza njega, skroz lijevo, i navedena klizna vrata na aerodromu na kojim se nalazi fotografija vozila marke „Audi“, s tim da se tu radi o isječku video snimka druge kamere koja je I.H. snimila s boka), zbog čega sud smatra da se na svim ovim snimcima radi o istoj osobi tj. I.H., koja je izvršila neovlašteno podizanje novca sa bankomata sa lokacija navedenih u deset pomenutih tačaka optužnice, jer iz pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d Sarajevo iz fizičkog izgleda, navedenog načina hodanja, odjeće i torbe osobe na snimcima nesporno proizilazi da se ista osoba tj. Ihor Horiainov pojavljuje na video snimcima koji se odnose na djela iz tačaka 4., 6., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19. optužnice.
Slično kako je to prethodno obrazloženo u odnosu na P.H., da se radi upravo o I.H. kao počinitelju ovih djela potvrđuje i činjenica da je na osnovu GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308 registarskih oznaka ... utvrđeno da je ovo vozilo u periodu kada su učinjena sva ova djela bilo zaustavljeno na lokacijama u neposrednoj blizini predmetnih bankomata (prikaz broj 4. na stranici 124. izvještaja FUP-a, gdje je pravac kretanja vozila označen linijama i strelicama crne boje, a mjesta zaustavljanja vozila plavim krugovima u kojima su upisani redni brojevi od 1. do 12. koji označavaju hronološki tok kretanja vozila i počinjenja ovih djela, koji je po navedenim tačkama optužnice sljedeći: 6., 8., 14., 15., 11., 12., 16., 18., 19., zatim bankomat u Brčkom koji nije predmet ove optužbe i na kraju 4.), što nesumnjivo upućuje da je isto korišteno prilikom učinjenja ovih djela jer takva potpuno dosljedna podudarnost sa mjestom i vremenom učinjenja pojedinih djela, kako je to navedeno prethodno i u odnosu na vozilo Škoda Octavia, nikako ne može biti slučajna, a koje vozilo je dana 29.01.2020. godine iznajmio takođe ukrajinski državljanin K.K.od firme Balkan team d.o.o. Sarajevo, koji je BiH napustio zajedno sa ukrajinskim državljaninom V.M. dana 03.02.2020. godine (fotografije od 115. do 127. u izvještaju FUP-a), a V.M. je doputovao u BiH zajedno sa I.H. dana 31.01.2020. godine (fotografije od 97. do 110. u izvještaju FUP-a), a I.H. je, kako je već navedeno, zajedno sa Ukrajincem P.H., za kojeg je utvrđeno da je od 31.01.– 02.02.2020. godine izvršio neovlašteno podizanje novca sa deset bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u FBiH, napustio BiH dana 03.02.2020. godine taxi vozilom svjedoka S.M., kako to proizilazi iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine i iskaza ovog svjedoka, a P.H. je dana 28.01.2020. godine doputovao u BiH zajedno sa K.K., što upućuje na nesumnjivu međusobnu povezanost svih ovih osoba, pa kada se sve to dovede u vezu sa napred navedenim prepoznavanjem I.H. na osnovu njegovog fizičkog izgleda iz prethodnog pasusa onda se može pouzdano zaključiti da je on, nakon što su bankomati dobili naredbu za neovlašteno izdavanje novca, izvršio neovlašteno podizanje novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo i počinio djela iz tačaka 4., 6., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19. optužnice.
Specifičnost radnji iz tačaka 11. – Sarajevo, ul. Ložionička broj 16., te 15. - Vogošća i 18. - Kakanj izmijenjene optužnice je u tome da su jedino na tri bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo navedena u ovim tačkama neovlašteno podizanje novca izvršili istog dana i P.H. i I.H., što je zabilježeno video snimcima nadzornih kamera koji se odnose na ove objekte, i shodno tome GPS sistem praćenja vozila pravnog lica Veling d.o.o. Sarajevo je evidentirao prisustvo oba vozila, i Peugeot 308 registarskih oznaka ... i Škoda Octavia registarskih oznaka ..., u neposrednoj blizini lokacija ovih bankomata u periodu učinjenja ovih djela.
Ni na jednom od svih pregledanih video snimaka na kojima je prikazano neovlašteno podizanje novca sa pojedinih bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo nije uočeno prisustvo lica K.K. i V.M. na bankomatima. Kako je već navedeno, navedena dva lica su iznajmila vozila koja su korištena prilikom učinjenja djela, i to K.K. je dana 29.01.2020. godine iznajmio vozilo marke Peugeot 308, a V.M. je dana 31.01.2020. godine iznajmio vozilo marke Škoda Octavia, te stoga, obzirom da se isti ne pojavljuju ni na jednom video snimku da podižu novac sa bankomata, sud smatra da su ova dva ukrajinska državljanina upravljala navedenim vozilima prilikom učinjenja ovih djela.
Naime, iz svega naprijed navedenog proizilazi da su K.K. i P.H. ušli u BiH dana 28.01.2020. godine prije drugih lica navedenih u optužnici, kako bi izvršili prethodni obilazak bankomata, pa su u tu svrhu iznajmili vozilo Peugeot 308, sive boje, reg. Oznaka..., s kojim su izvršili obilazak lokacija na kojima se nalaze bankomati Sberbank BH dd dana 29. i 30.01.2020. godine, koji obilazak su završili u Tuzli u večernjim satima, gdje su prenoćili u hotelu „Tehnograd“ dana 30/31.01.2020. godine, nakon čega je sutradan 31.01.2020. godine u jutarnjim satima K.K. sa vozilom Peugeot krenuo u pravcu Sarajeva, gdje mu se priključio I.H. koji je prema evidenciji Granične policije BiH taj dan ušao u BiH na sarajevskom aerodromu u 10:46 sati (navedenog dana 31.01.2022. godine oko 11 sati registrovano je zaustavljanje vozila Peugeot 308 u blizini aerodroma Sarajevo, u prikazu 3. izvještaja FUP-a), dok je P.H. ostao u Tuzli, a istog dana je V.M., koji je tog dana 31.01.2020. godine došao u BiH zajedno sa I.H. u 10:49 sati, sa vozilom Škoda Octavia, crvene boje, reg. oznaka ..., koje je istog tog dana prethodno iznajmio u Sarajevu, došao u Tuzlu, gdje se sastao sa P.H., obzirom da je utvrđeno da je P.H. prvu radnju neovlaštenog podizanja novca iz tačke 1. optužnice izvršio tog dana u večernjim satima u Tuzli, gdje je GPS sistemom praćenja vozila registrovano prisustvo navedene Škode Octavie, i u daljem toku događaja se ruta kretanja vozila Škoda Octavia, koja je navedena u prikazu br. 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a, podudara sa radnjama neovlaštenih podizanja novca sa bankomata koje je počinio P.H.. S druge strane, prvo djelo neovlaštenog podizanja novca koje je počinio I.H. je bilo dana 01.02.2020. godine u ranim jutanjim satima u Čitluku, zbog čega je sud i zaključio da je isti prethodnog dana došao na područje Čitluka vozilom Peugeot 308 kojim je upravljao K.K., a koje je GPS sistemom praćenja vozila registrovano da je dana 31.01.2020. godine iz pravca Tuzle, a preko Sarajeva i Mostara, stiglo u Čitluk oko 22:40 sati i u daljem toku događaja se ruta kretanja vozila Peugeot 308, koja je navedena u prikazu br. 4. na stranici 124. izvještaja FUP-a, podudara sa radnjama neovlaštenih podizanja novca sa bankomata koje je počinio I.H., s tim da iako se bankomat u Mostaru, Stari Grad bb prema GPS sistemu nalazi na ruti kretanja vozila Peugeot 308, zbog nepostojanja video snimka koji bi to i dokazao sud nije mogao sa potpunom sigurnošću utvrditi da je djelo iz tačke 7. optužnice počinio I.H., zbog čega je u toj tački u presudi izvršio djelimičnu izmjenu činjeničnog opisa djela i naveo da je djelo učinio NN član grupe, kao što je to iz potpuno istog razloga sud učinio i u tački 21. presude, koja se odnosi na bankomat u Kiseljaku, i za koju radnju je u optužnici navedeno da ju je počinio P.H., a ova lokacija se nalazi na ruti kretanja vozila Škoda Octavia.
Odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH je propisano da je grupa za organizirani kriminal organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna.
Odredbom člana 342. stav 2. KZ FBiH je propisano da ko kao član grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom u Federaciji za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina, a optuženima se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret da su počinili navedeno krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, a za krivično djelo Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH je propisana kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.
Dakle, navedenom odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH je kao prvi uvjet za postojanje grupe za organizirani kriminal navedeno da se radi o organiziranoj grupi ljudi od najmanje tri osobe. Nesporno je da je u konkretnom slučaju učešće u učinjenju djela opisanih u optužnici, bilo neovlaštenim podizanjem novca sa bankomata ili nekim drugim radnjama, imalo više od tri osobe tj. sedam osoba čiji je identitet utvrđen i koji su navedeni u optužnici (K.K., V.M., P.H., I.H., D.B., O.Z. i I.T.), a osim njih učestovalo je još nekoliko osoba čiji identitet nije utvrđen. S tim u vezi, neosnovani su navodi branioca optuženog D.B. dati u završnoj riječi da se ne može reći da je u konkretnom slučaju postojala grupa za organizirani kriminal jer je odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH propisano da je grupa za organizirani kriminal organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe a u konkretnom slučaju su optužene samo dvije osobe, obzirom da za primjenu navedene odredbe nije od značaja samo broj lica koji je u konkretnom slučaju optužen, već stvarni broj lica koji je zaista učestvovao u učinjenju ovog krivičnog djela kao članovi grupe za organizirani kriminal, dakle i oni koji su ostali nedostupni organima krivičnog gonjenja. Također, potrebno je istaći da u učinjenju svakog od djela navedenih u optužnici pod tačkama od 1. do 24. nisu morale učestvovati najmanje tri osobe, jer naprijed citirana zakonska odredba određuje da grupu za organizirani kriminal moraju sačinjavati najmanje tri osobe, ali sve one ne moraju biti uključene u učinjenje svakog krivičnog djela predviđenog planom grupe.
Sud nema nikakve sumnje da je napred navedeno krivično djelo učinjeno od strane jedne iste organizirane grupe ljudi kojoj su pripadali i optuženi, na što osim karakterističnog načina učinjenja djela bez fizičkog oštećenja bankomata, koji svjedok Saša Petrović naziva modus operandi, upućuje i kratko vrijeme od manje od 48 sati u kojem je izvršeno neovlašteno podizanje novca sa čak 24 bankomata Sberbank BH d.d. sa činjenicom da su sve ove radnje učinjene samo u entitetu FBiH (uz još jednu učinjenu u Brčko distriktu BiH, a koja nije predmet ovog optuženja), a niti jedna u entitetu RS, što je naprijed već obrazloženo činjenicom da su bankomati u RS-u imali bolji sistem zaštite, dok su bankomati u FBiH po tom pitanju bili ranjiviji. Obzirom da su svi članovi grupe koji su identifikovani ukrajinski državljani, to takođe dokazuje da se radi o jednoj organiziranoj grupi ljudi, jer nije vjerovatno da jedna grupa ukrajinskih državljana, nakon preuzimanja daljinske kontrole nad bankomatima, podiže neovlašteno novac sa bankomata Sberbank BH dd Sarajevo u jednom dijelu FBiH, a da potpuno druga grupa takođe ukrajinskih državljana, a koja nema nikakve veze sa ovom prvom grupom, baš u isto vrijeme u drugom dijelu FBiH, konkretno Bihaću, na isti način, takođe nakon preuzimanja daljinske kontrole nad bankomatima, vrši neovlašteno podizanje novca, i to takođe samo sa bankomata Sberbank BH d.d. Sarajevo. Činjenica da se u odnosu na sve bankomate na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca radilo o djelovanju jedne iste organizirane grupe ljudi proizilazi i iz činjenice da su K.K. i P.H. prilikom prethodnog obilaska bankomata 29. i 30.01.2020. godine obišli i bankomate na kojima su neovlašteno podizanje novca kasnije izvršila lica koja nisu mogla biti identifikovana, zbog čega je u optužnici bilo navedeno da su ove radnje počinili NN članovi grupe npr. radnja označena pod brojem 10. u optužnici - Sarajevo, u. Titova br. 50, gdje je GPS sistem praćenja vozila Peugeot 308, reg. oznaka ..., registrovao zaustavljanje ovog vozila u blizini ovog bankomata dana 29.01.2020. godine u 22:26 sati, te radnja označena pod brojem 20. u optužnici Tešanj-Kraševo, gdje je GPS sistem praćenja vozila Peugeot 308, reg. oznaka ..., registrovao zaustavljanje ovog vozila u blizini ovog bankomata dana 30.01.2020. godine u 21:09 sati. Da se radi o jednoj organiziranoj grupi ljudi koja je počinila djelo u FBiH upućuje i činjenica da je istu vrstu kartice zv. „Pjetročka“, sa brojem 5 na sredini, koja je pronađena kod optuženog D.B., koristio i NN član ove kriminalne grupe na bankomatu u Tešnju – Kraševo, kako je to prikazano na fotografijama broj 198. i 199. izvještaja FUP-a, gdje se vidi kako NN član grupe ispred navedenog bankomata drži tu karticu, te fotografiji br. 200. u istom izvještaju, gdje se vidi kartica iste vrste privremeno oduzeta od optuženog D.B.. Naposlijetku, konačan dokaz da se radi o pripadnicima jedne iste organizirane grupe ljudi proizilazi i iz iskaza vještaka prof. dr. Saše Mrdovića da su svi ovi napadi na bankomate Sberbanke na neki način povezani i da to nije niz odvojenih napada, jer se nekoliko dana prije napada, u periodu od 29.01. – 31.01.2020. godine na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica, pa se tako na barem 19 bankomata, i to na lokacijama Dobrinja, Merkator, Ilidža poslovnica, Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator Ložionička, Modena Sarajevo, TC Bingo Ciglane, Vogošća, Otoka Merkur, Hifa petrol Kakanj, BH Pošta Zenica, benzinska pumpa Donji Vakuf, Kraševo - Tešanj, Plamingo Gračanica, Bingo Tuzla, Tuzla čaršijski Trg, Tuzla BH Pošta, Stari grad Mostar, ista kartica pojavila na svim ovim bankomatima neposredno prije podizanja novca, u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno jednoj osobi da obiđe sve te bankomate, a kada je u pitanju svrha ovih kartica na stranici broj 36. nalaza i mišljenja vještak je naveo da je na skoro svim pregledanim bankomatima nesporedno prije izdavanja novca dolazilo do umetanja kartica čiji brojevi se pojavljuju na više bankomata, a to su brojevi koji nikad prije nisu bili evidentirani na tim bankomatima i iz toga se može zaključiti da je umetanje kartice sa određenim brojem bilo neka vrsta okidača koja je pokrenula neovlašteno izdavanje novca. To je mogao biti signal udaljenom napadaču ili zlonamjernom softveru na bankomatu da pokrene izdavanje novca, a druga moguća namjena umetanja ovih kartica je moglo biti dobivanje informacije o bankomatu ispred kojeg se nalaze (broju bankomata) i tu informaciju su mogli javiti telefonom ili nekim drugim putem osobi koja je daljinski kontrolisala bankomate, da bi ona znala kom bankomatu da izda komande za izdavanje novca, koje navode vještaka sud prihvata kao uvjerljive i logične.
Naročito treba izdvojiti navode vještaka prof. dr. Saše Mrdovića da je sve bilo izvršeno putem iste konekcije, što znači da nisu mogla dva napadača koristiti istu konekciju, da je jedan računar EXC02 izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar uposlenice banke Lj.S. je tu bio posrednik jer se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatima i VPN, kao i navode vještaka da kada su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16,37 sati, odmah nakon toga u roku od pola sata, od 16,50 do 17,21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima (dakle i bankomatu u Bihaću), što je detaljnije navedeno u nalazu, takođe na isti način iz mreže banke i prilikom tih konekcija na bankomate je ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i uklanjanje tragova napada, onoliko koliko su napadači bili to u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali to nije bilo u potpunosti, i upravo ovi navodi vještaka prof. dr. Saše Mrdovića da su svi napadi izvršeni putem iste konekcije i da je jedan računar EXC02 izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM te da je u roku od pola sata izvršeno brisanje podataka sa svih bankomata nepobitno dokazuju da je djelo koje su optuženi počinili u Bihaću dio ukupnog plana i djelovanja ove organizirane grupe.
Ova organizirana grupa ljudi je bila jako dobro pripremljena i koordinirana, očito sa podijeljenim ulogama za koje su zaduženi, kako je to naprijed objašnjeno, ušli su u BiH u manjim vremenskim razmacima i podijeljeni na više grupa od po dva do tri lica, očito kako bi bili manje upadljivi prilikom dolaska. Uočljivo je da su pojedini članovi ove grupe, koji su bili zaduženi za prethodni obilazak bankomata na kojima će kasnije doći do neovlaštenog podizanja novca, ušli u BiH nešto ranije, pa su tako Kyrylo Kotlov i Pavlo Holodniuk ušli u BiH dana 28.01.2020. godine, odmah sutradan su iznajmili pmv Peugeot 308, reg. oznaka ..., i sa tim vozilom izvršili navedeni prethodni obilazak bankomata Sberbank BH dd, kako je takođe napred već objašnjeno, zbog čega sud to sada neće ponovo detaljno obrazlagati. Nakon toga, dana 31.01.2020. godine su u BiH ušli V.M., I.H., D.B., O.Z. i I.T. i ubrzo nakon toga počinje neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u FBiH, i to prvo ovakvo podizanje novca se dogodilo istog dana u Tuzli u kasnim večernjim satima, u ulici Alije Izetbegovića br. 29., a zadnje tokom dana 02.02.2020. godine u Hadžićima, i u tom periodu od nepunih 48 sati izvršeno je neovlašteno podizanje novca sa 24 bankomata u FBiH u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM, a nakon što je organizator ili član grupe preuzeo daljinsku kontrolu nad bankomatima i istima dao naredbe za izdavanje novca.
Drugi uvjet za postojanje grupe za organizirani kriminal iz člana 2. stav 21. KZ FBiH je da ta grupa postoji neko vrijeme pa je s tim u vezi potrebno istaći da je vještak prof. dr. Saša Mrdović u svom iskazu naveo da je prvi trag zlonamjernog softvera u sistemu banke pronađen dana 31.10.2019. godine, i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, pa je dana 14.11.2019. godine pokrenuta skripta „p.bat“ sa lokacije „C:\Windows“, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS) sa svim privilegijama, nakon čega je zaustavljeno izvršavanje programa za ostvarivanje VPN konekcija koje se koriste za komunikaciju sa bankomatima. Dakle, pripreme za učinjenje ovog krivičnog djela su započele nekoliko mjeseci prije učinjenja istog, a osim ovih priprema koje se odnose na računalni sistem Sberbank BH d.d. očito su vršene i druge provjere na terenu, jer su u periodu od 06.12.-10.12.2019. godine optuženi D.B. i O.Z. boravili u BiH, očito radi pripreme napada na bankomate koji će uslijediti, jer nisu imali nikakvog drugog razloga boravka u BiH, pa sve navedeno upućuje da se radi o dugo i pomno planiranim aktivnostima, te i sam način učinjenja djela, preuzimanje daljinske kontrole nad bankomatima putem računara, brojnost radnji i članova organizirane grupe, iznajmljivanje vozila i redoslijed i precizna koordinacija učinjenja radnji, kao i visina pribavljene imovinske koristi učinjenjem djela u tako kratkom roku, upućuju na karakteristike vrlo dobro organizirane kriminalne grupe.
Treći uvjet za postojanje grupe za organizirani kriminal u smislu člana 2. stav 21. KZ FBiH je da ista djeluje u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, a u konkretnom slučaju ovako organizovana akcija je uključivala najmanje desetak ljudi koji su izvršili čak 24 ovakva djela na bankomatima Sberbanke BH dd u FBiH u tako kratkom roku, kojima se ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, za koje se može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, što uz sve naprijed navedeno nesumnjivo upućuje na to da se radi o grupi za organizirani kriminal.
Obzirom da su optuženi D.B. i O.Z. i prema vlastitim izjavama u BiH došli iz Ukrajine, a da je još pet identifikovanih članova grupe za organizirani kriminal (K.K., P.H., V.M., I.H. i I.T.) takođe iz Ukrajine, to su osnovani navodi iz izmijenjene optužnice da je navedena grupa za organizirani kriminal organizovana na području države Ukrajine, gdje su od strane organizatora ove grupe nesporno bili upoznati da će izvršiti neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH preuzimanjem kontrole nad bankomatima i aktiviranjem posebnog načina rada bankomata na daljinu radi neovlaštene isplate novca, a obzirom na značajne iznose novca koji su neovlašteno podignuti na pojedinim bankomatima, a koji su navedeni u izreci presude od tačke 1. do 24., očito je da tom prilikom nije bilo nikakvog ograničenja u visini novca koji se može odjednom podići, koje ograničenje nesporno postoji za regularne korisnike bankomata. Kako je već navedeno, razlog zašto predmet napada nisu bili i bankomati ove banke u RS-u očito leži u činjenici da je sistem zaštite od neovlaštenog pristupa bankomatima u RS-u bio bolji od sistema zaštite u FBiH, kako je to naveo i svjedok S.P. u svom iskazu, kada je objašnjavao da je istraživao to pitanje kako bi saznao razlog zbog čega je to tako učinjeno.
Osim naprijed navedenih zakonom propisanih uvjeta za postojanje grupe za organizirani kriminal potrebno je ponoviti činjenicu da su svi članovi ove grupe koji su identifikovani, njih sedam, ukrajinski državljani, što znači da je ova grupa organizirana u Ukrajini kako bi učinila krivično djelo u drugoj zemlji sa kojom Ukrajina čak ni ne graniči, te da su za boravak članova te grupe u BiH prilikom priprema za učinjenje djela, kao i prilikom samog učinjenja djela, njihove dolaske i odlaske avionom i automobilom, prenoćišta, iznajmljivanje vozila i sl., bila potrebna značajna finansijska sredstva, kako je to u svom iskazu naveo i svjedok S.P., što dodatno potvrđuje da se radi o grupi za organizirani kriminal.
Tačno je da nije utvrđeno da je postojala bilo kakva komunikacija optuženih D.B. i O.Z. sa ostalim članovima grupe koji su počinili ostale krivičnopravne radnje u drugom djelu FBiH npr. P.H. i I.H., ali to u konkretnom slučaju nije bilo ni neophodno, jer su optuženi svoje djelo počinili u drugom, fizički odvojenom dijelu od ostatka FBiH, koji je fizički prilično udaljen od ostalog dijela FBiH, te je svako od njih imao svoj zadatak u okviru grupe za organizirani kriminal, a i jedni i drugi su morali imati komunikaciju samo sa organizatorom ili članom grupe koji je preuzeo kontrolu nad računarom Sberbank BH d.d. i na taj način ostvarivao daljinsku kontrolu nad bankomatima banke, upravljao istim i davao im naredbe za izdavanje novca, jer, kako je već navedeno, morala je postojati komunikacija da se članovi grupe na neki način prijave da se nalaze ispred bankomata, kako bi lice koje izdaje naredbu bankomatima moglo dati pojedinom bankomatu naredbu za izdavanje novca, nakon što je prethodno obaviješten da se ispred tog bankomata nalazi član grupe za organizirani kriminal koji će pokupiti taj novac, zbog čega je na više video snimaka na kojima se vidi neovlašteno podizanje novca sa bankomata vidljivo da članovi grupe koji su vršili ta djela imaju slušalicu u uhu, da je dodiruju rukom, kako je to detaljnije objašnjeno prilikom obrazlaganja iskaza svjedoka I.M.. U konačnom, da se radi o jednoj organiziranoj kriminalnoj grupi, koja stoji iza svih radnji opisanih u optužnici, a čiji su članovi bili i optuženi D.B. i O.Z., sud je već obrazložio na stranicama 153. i 154. presude. Optuženi su nesumnjivo bili svjesni svoje pripadnosti navedenoj grupi za organizirani kriminal i svog zadatka kojeg su u toj grupi imali, zbog čega su i došli iz Ukrajine, kako bi izvršili neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbanke i pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi 50.000,00 KM i time Sberbanci BH d.d. Sarajevo prouzrokovali imovinsku štetu, i ta njihova svijest i htijenje da kao članovi grupe za organizirani kriminal počine krivično djelo Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH potvrđuje subjektivnu stranu ovog krivičnog djela tj. umišljaj optuženih da počine krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH. Članstvo optuženih u ovoj grupi za organizirani kriminal jasno podrazumijeva i njihov pristanak na vršenje kriminalnih radnji za koje se ukaže potreba te su isti imali ne samo svijest o svome statusu u smislu organizacije i pripadnosti grupi za organizirani kriminal, već i o njezinoj usmjerenosti i ciljevima, a što su i manifestirali učinjenjem krivičnog djela za koje su presudom oglašeni krivim. Dakle, njihovo zajedničko djelovanje bilo je usklađeno sa kriminalnim planom i podjelom uloga u realizaciji kriminalnog plana manifestiranoj u učinjenju krivičnog djela navedenog u izreci presude. Samo učinjenje krivičnog djela je bilo umišljajno i temelji se na njihovoj svijesti o organiziranom djelovanju, naravno uz postojanje svih subjektivnih elemenata koji čine ovaj oblik krivnje, preduzimajući radnje neovlaštenog podizanja novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u Bihaću, čime su na odlučujući način doprinijeli učinjenju krivičnog djela računalne prevare, i mogli su predvidjeti nastupanje određenih posljedica u izvršenju krivičnog djela, pri čemu su očito i htjeli njihovo nastupanje, što znači da su postupali sa direktnim umišljajem, pa se stoga u radnjama optuženih stiču sva bitna obilježja, i objektivna i subjektivna, krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.
Na osnovu provedenih dokaza nije se moglo utvrditi ko je bio organizator ove grupe za organizirani kriminal kao ni pojedini drugi detaljniji podaci o grupi, a svakako je značajna otežavajuća okolnost za utvrđivanje svih činjenica vezanih za ovu grupu bila da se radi o osobama iz Ukrajine i grupi koja je formirana u inostranstvu, zbog čega je izvjesno organima otkrivanja i gonjenja krivičnih djela, a posljedično i sudu, bio otežan zadatak prikupljanja podataka o istim, ali treba istaći i da su grupe za organizirani kriminal obično tajnog karaktera, što je logična posljedica ciljeva ovih grupa, koji su u osnovi kriminalne prirode, kao i njihove aktivnosti koje su nelegalnog karaktera, a naročito vršenje krivičnih djela od strane pripadnika grupe, pa iz tih razloga ovakve grupe i njihovi članovi nastoje da djeluju maksimalno diskretno. Svjedok S.P. je u svom iskazu naveo da bi u konkretnom slučaju moglo da se radi o međunarodnoj kriminalnoj grupi naziva TAP 505, koja se bavi ovom vrstom krivičnih djela, jer kad programer piše računalni virus iz načina izvršenja kao da ostavlja određeni otisak prsta, kao kod eksplozivnih naprava kad neko zavrne žicu na određeni način, svako ima svoju specifičnost koja se prepoznaje, i ovaj „otisak prsta“ prema operativnim podacima upućuje svjedoka da se radi o navedenoj organizovanoj kriminalnoj grupi TAP 505, međunarodnoj grupi specijalizovanoj za banking i banke, ali to na osnovu provedenih dokaza nije moglo biti potvrđeno.
Tužiteljica je na ranijem glavnom pretresu predložila da se u dokaze uvrsti dopis Kazneno popravnog zavoda poluotvorenog tipa Bihać broj 02/1-09-687-1/20 od 19.02.2020. godine upućen Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona u Bihaću sa službenom zabilješkom zatvorskog policajca stražara Igora Mihića i informacijom KPZ-a Bihać broj 02/1-09-4066-2/21 od 23.12.2021. godine upućenoj Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona koja se odnosi na podatke iz matične evidencije pritvorenih lica tj. koji se strani državljani nalaze u KPZ Bihać, u kojem dopisu je navedeno da je dana 19.02.2020. godine prilikom obilaska kruga za šetnju koji koriste pritvorena lica pronađena improvizirana cigareta koja je sadržavala listiće papira sa napisanim sadržajem, a po pismu se može zaključiti da je isto napisao pritvorenik D.B., te da je takvu improviziranu poruku ostavio pored klupe koja se nalazi na prostoru za šetnju, pokušavajući na taj način dostaviti istu pritvorenom O.Z., a radi se o dva smotana papirića, prevod ove poruke izvršen je od strane sudskog tumača Muje Hajdarevića. Sud je odbio navedeni dokazni prijedlog tužiteljica koji se odnosi na presavijenu ceduljicu na kojoj je rukom napisan tekst na ruskom jeziku, koji je sudski tumač Mujo Hajdarević preveo na bosanski jezik, pronađenu u KPZ Bihać, jer odbrana do predlaganja izvođenja tog dokaza nesporno nije znala za isti pa ni prilikom iznošenja odbrane optuženih D.B. i O.Z. na glavnom pretresu, jer je tužiteljica na glavnom pretresu navela da je tačno da nisu dostavili odbrani ovo pismo i da su to odlučili koristiti kao dokaz tek nakon što su optuženi iznijeli odbranu, pa je sud taj dokazni prijedlog odbio, smatrajući da bi uvrštavanje istog u dokaze bilo protivno odredbi člana 61. stav 4. ZKP FBiH, zbog čega bi u tom slučaju bilo povrijeđeno pravo optuženih na odbranu.
Sud je na ranijem glavnom pretresu odbio prijedlog odbrane optuženog D.B. za vještačenje po vještaku ekonomske struke Lejli Delić na okolnosti utvrđivanja postojanja eventualnog novčanog manjka u sefovima i trezorima Sberbank BH dd Sarajevo po popisima zaključno sa 2019. i 2020. godinom, jer je provođenje ovog dokaza smatrao nepotrebnim, obzirom da iz utvrđenog činjeničnog stanja na temelju svih provedenih dokaza, a naročito video snimaka neovlaštenih podizanja novca sa bankomata Sberbank BH dd Sarajevo na kojima se vidi da se počinitelji koji to rade zadržavaju duže vremena na bankomatima, zbog čega je izvjesno da su podizali veće svote novca, što je i vidljivo na više ovih video snimaka na kojima se vidi uzimanje novca iz bankomata, pa tako npr. iz prezentiranih video snimaka iz Bihaća proizilazi da su optuženi D.B. i O.Z. prilikom neovlaštenog podizanja novca u noćnim satima 01/02.02.2020. godine proveli oko pola sata pored bankomata, proizilazi da se nesporno radilo o opsežnom napadu na veliki broj bankomata Sberbank BH d.d. sa neovlaštenim podizanjem većih novčanih iznosa, pa sud prihvata visinu štete pričinjene Sberbank BH dd Sarajevo iskazanu u aktima banke npr. u dopisu ove banke broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, gdje su navedeni pojedinačni iznosi štete po svim bankomatima na kojima je bilo neovlaštenog podizanja novca i ukupan iznos štete, kao i iskaze svjedoka zaposlenika banke M.M., A.R. i dr. koji su to potvrdili u svojim iskazima, jer ih smatra vjerodostojnim. Branilac optuženog D.B. je u završnoj riječi naveo da je za utvrđivanje visine štete bilo neophodno izvršiti uvid u zapisnike o brojanju novca, no u konačnom bi se i tu radilo o aktu Sberbanke BH dd pa se postavlja pitanje zbog čega bi bio prihvatljiv jedan akt banke, a drugi ne, a koji je takođe zasnovan na fizičkom brojanju novca i podacima iz operativnog centra. Iako to ne veže sud u krivičnom postupku, potrebno je napomenuti da je od strane Triglav osiguranja d.d. Sarajevo isplaćena šteta Sberbank BH d.d. Sarajevo u ukupnom iznosu od 2.673.310,00 KM, što je u svakom slučaju još jedan pokazatelj da je stvarna šteta u navedenom iznosu zaista i nastupila za banku.
Sud je na ranijem glavnom pretresu odbio i prijedlog odbrane optuženog D.B. za pribavljanje putnih naloga od MUP-a USK u svrhu dokazivanja okolnosti vezano za prevoz optuženih, a tada osumnjičenih, D.B. i O.Z. iz PS Bihać u Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, jer to nije smatrao potrebnim u svrhu utvrđivanja činjeničnog stanja u predmetu, obzirom da se ova okolnost dužine trajanja lišenja slobode optuženih u PS Bihać na koju odbrana ukazuje po prirodi stvari mogla pobijati samo žalbom na rješenje o određivanju pritvora osumnjičenim, a iz iskaza svjedoka A.Z., M.K. i I.H. proizilazi da je lišenje slobode optuženih u policiji i njihovo sprovođenje u tužilaštvo bilo u okviru roka od 24 sata iz člana 153. stav 1. ZKP FBiH, u što sud nema razloga da sumnja, jer se radi o uobičajenoj zakonom propisanoj proceduri, te stoga sud nije prihvatio navode optuženog D.B. da su optuženi proveli tri dana u policiji.
Sud je na ranijem glavnom pretresu takođe odbio i prijedlog odbrane optuženog O.Z. za saslušanje dr. sci. Harisa Hamidovića u svojstvu svjedoka, a na okolnosti zbog čega smatra da nije mogao uspješno obaviti vještačenje, jer je isti naredbom suda od 10.01.2022. godine bio imenovan za vještaka, koje vještačenje nije obavio jer je smatrao da ne raspolaže dovoljnom dokumentacijom za obavljanje istog, a što nije okolnost u odnosu na koju bi isti mogao svjedočiti, obzirom da je odredbom člana 95. stav 1. ZKP FBiH propisano da se svjedoci saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima, što u odnosu na prijedlog odbrane optuženog O.Z. nije slučaj, ali je i ovdje ponovo potrebno napomenuti da je sud nakon toga naredbom od 09.03.2022. godine isto vještačenje povjerio vještaku doc. dr. sci. Nihadu Mešanoviću, takođe na prijedlog odbrane optuženog O.Z., i vještak Nihad Mešanović je na osnovu dokaza koji su mu dostavljeni od strane suda proveo vještačenje (kao što je to na osnovu istih dokaza učinio i vještak prof. dr. Saša Mrdović tokom istrage), ne navodeći pritom da mu je za vještačenje potrebna bilo kakva dodatna dokumentacija i podaci, i dana 26.04.2022. godine dostavio sudu nalaz i mišljenje (ali je odbrana optuženog O.Z. na glavnom pretresu odustala od provođenja ovog dokaza), pa bi i zbog ove činjenice bilo suvišno saslušanje dr. sci. Harisa Hamidovića u svojstvu svjedoka. Naposlijetku, dr. sci. Haris Hamidović je naredbom suda od 10.01.2022. godine bio imenovan za vještaka, koje vještačenje nije obavio, pa treba ukazati i na odredbu člana 112. stav 3. ZKP FBiH kojom je propisano da se za vještaka neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok, što ukazuje na nespojivost ova dva procesna svojstva u odnosu na isto lice.
Ova tri dokazna prijedloga odbrane optuženih nisu ponovo predložile na ponovljenom glavnom pretresu.
No, na ponovljenom glavnom pretresu odbrana optuženog D.B. je predložila da se provede vještačenje po vještaku doc. dr. sci. Harisu Hamidoviću, sa zadatkom da isti utvrdi da li je vještak dr. Saša Mrdović mogao izvršiti vještačenje u ovome predmetu u skladu sa pravilima struke i tačno, detaljno i nezavisno doći do svog nalaza i mišljenja koristeći podatke i materijale, te opremu (hard discove i drugo) koji su mu dati od strane tužilaštva, te da se utvrdi da li su prilikom predaje svih digitalnih podataka na bilo kojem nosiocu istih od strane Sberbank (sada ASA banka) i drugih lica koji su dostavljali digitalne podatke za vještačenje ispoštovane odredbe iz odluka Agencije za bankarstvo FBiH o čuvanju integriteta digitalnih podataka, i to Odluke o upravljanju informacionim sistemom u banci i Odluke o upravljanju eksternalizacijom u banci donesenih od strane Federalne agencije za bankarstvo kao regulatornog tijela zaduženog za poslovanje banaka i čije su Odluke za banku obavezne, odnosno da li su mediji i hard discovi, te ostali predmeti vještačenja na kojima su se podaci nalazili zadovoljili zakonsku obavezu i druge obaveze o čuvanju i integritetu digitalnih podataka. Sud je ovaj dokazni prijedlog odbio, jer se vještaku ne može odrediti kao zadatak da izvrši kontrolu valjanosti i zakonitosti vještačenja koje je prethodno obavio drugi vještak iste struke na glavnom pretresu.
Kada su u pitanju navodi branioca optuženog D.B. da se ne zna gdje su ostale stvari privremeno oduzete od optuženih (osim novca, 12 magnetnih kartica i torbe sive boje marke „American Tourister“, u koje je izvršen uvid i koji su uvršteni u dokaze na glavnom pretresu), treba reći da su za sve privremeno oduzete predmete od optuženih izdate potvrde o njihovom oduzimanju sa naznakom gdje su pohranjeni, ali je sud ponovo odbio prijedlog odbrane optuženog D.B. da se izvrši uvid i u dokaze uvrste ostale lične stvari optuženog kao što su novčanik, kaiš, kapa i sl., kao što je to učinio i na ranijem glavnom pretresu, smatrajući to potpuno nepotrebnim za utvrđivanje činjeničnog stanja u predmetu.
Odbrane optuženih su u završnoj riječi na glavnom pretresu postavile pitanje da ako je tačno da su ta četiri lica (misleći na K.K., P.H., I.H. i V.M.), učinila radnje navedene u optužnici, zašto onda i oni nisu optuženi, no obzirom da je odredbom člana 240. stav 3. ZKP FBiH propisano da se optužnica ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan, jasno je da u konkretnom slučaju navedena četiri lica do podizanja predmetne optužnice nisu mogla biti ispitana jer se ne nalaze u BiH, pa samim tim nisu mogli biti ni optuženi.
Branilac optuženog D.B. je u završnoj riječi na ranijem glavnom pretresu naveo da je vještak prof. dr. Saša Mrdović učestvovao u izuzimanju digitalnih podataka od Sberbanke i prije nego je imenovan za vještaka u ovom predmetu od strane tužilaštva te smatra da ga to, kako navodi, diskvalificira kao vještaka. Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine proizilazi da je izvršeno pretresanje dijela informacionog sistema Sberbank dd Sarajevo u ulici Fra Anđela Zvizdovića 1. i da su privremeno oduzeta tri optička medija na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja Sberbank BH, jedan CD optički medij na kojem se nalaze podaci o kompromitovanom accountu „ibro.tekovina“ i jedan hard disc marke „WD“ 500 GB iz računara uposlenice banke Lj.S., kojem pretresanju je pored direktora banke i ovlaštenih službenih lica Federalne uprave policije prisustvovao i vještak prof. dr. Saša Mrdović, a na zapisniku o pretresanju je naznačen kao stručna osoba. Izuzeće vještaka je propisano članom 44. stav 1. i 3. ZKP FBiH, a razlozi za izuzeće članom 39. ZKP FBiH, dok je članom 112. ZKP FBiH propisano ko ne može biti vještak, i sud smatra da u konkretnom slučaju prisustvo vještaka navedenom pretresanju ne predstavlja nijedan od razloga za njegovo izuzeće iz člana 39. tačke od a) do f) ZKP FBiH niti razlog zbog kojeg ne bi mogao biti vještak u smislu odredbe člana 112. ZKP FBiH, jer je isti prisustvovao pretresanju kao stručna osoba u smislu odredbe člana 65. stav 3. ZKP FBiH, ali odbrana optuženog na glavnom pretresu nije ni podnosila zahtjev za izuzeće ovog vještaka pa sud o tome na glavnom pretresu nije mogao ni odlučivati.
Branilac optuženog D.B. je u završnoj riječi na glavnom pretresu naveo da je vještak prof. dr. Saša Mrdović dio vještačenja koji se odnosi na bankomat u Bihaću vještačio i po naredbi Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, što samo po sebi ni na koji način ne dovodi u pitanje nalaz vještaka, jer je navedeno tužilaštvo u Bihaću postupalo u predmetu sve dok Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona nije preuzelo istragu za sve napade na bankomate Sberbank BH d.d. u cijeloj FBiH, pa i u Bihaću. Sem toga, nesporno je da je vještak prof. dr. Saša Mrdović imao zadatak obaviti vještačenje u odnosu na sve bankomate Sberbank BH d.d. u FBiH na kojima se dogodilo neovlašteno podizanje novca, pa i u odnosu na bankomat u Bihaću, čije je hard disc „Seagate“ imao serijski broj WOW8NHMV, kako je to navedeno na stranici 121. nalaza vještaka, a na stranici 2. nalaza vještak je među materijalom koji mu je dostavljen radi vještačenja pod brojem 27. naveo ovaj hard disc sa natpisom „Seagate“, kapaciteta 250 GB i serijskog broja WOW8NHMV.
Neosnovani su i navodi branioca optuženog D.B. dati u završnoj riječi da kartica koja završava sa brojevima *****7109 u konkretnom slučaju nije korištena, obzirom da suprotno proizilazi iz iskaza vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, koji je potvrdio korištenje ove kartice na bankomatu u Bihaću tokom dana 01.02.2020. godine. Branilac u završnoj riječi navodi da je navedenu karticu vještak prof. dr. Saša Mrdović pomenuo tek u dopunskoj informaciji od 09.04.2021. godine pa stoga smatra da sud istu ne može prihvatiti jer nije sačinjena po naredbi suda. Uvidom u navedene dopunske informacije vještaka od 09.04.2021. godine proizilazi da je vještak naveo da je tokom pregleda prikupljenih podataka u sklopu pripremanja za usmeno izlaganje nalaza i mišljenja na glavnom pretresu pronašao dodatne tragove vezane za dva bankomata, i to za bankomat u Bihaću i bankomat u Sarajevu, u ul. Sarači, što je u nastavku i obrazložio, a ove dopunske informacije su date na samo jednoj stranici. Tako je vještak u odnosu na bankomat u Bihaću naveo da je u njegovom nalazu i mišljenju navedeno neovlašteno podizanje novca sa ovog bankomata koje se desilo u noćnim satima 01/02.02.2020. godine, ali da je ponovnim pregledom zapisa sa bankomata i poređenjem sa drugim podacima utvrdio da se prvo neovlašteno podizanje novca na ovom bankomatu desilo 01.02.2020. godine u 14:30 sati, a neposredno prije tog podizanja novca evidentirano je umetanje kartice broj 406770*****7109 bez ikakvih transakcija, a ovaj broj kartice nije ranije evidentiran na ovom bankomatu. Vještak je takođe naveo da je nakon ovog umetanja kartice izvršeno jedno neovlašteno podizanje novca, da je ova pojava u skladu sa pojavama na većini bankomata, ali u prvom nalazu nije otkrivena i navedena, te je to još jedna potvrda da je do neovlaštenog podizanja novca na ovom bankomatu došlo na isti način kao i na ostalim bankomatima. Sud je prihvatio navedene dopunske informacije vještaka kao sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja, iz razloga što se iste odnose na zadatak koji je vještak imao prilikom sačinjavanja prvobitnog nalaza i mišljenja pa je sačinjavanjem ovih dopunskih informacija vještak ostao u okvirima predmeta, obima i zadatka vještačenja kako mu je to bilo zadato naredbama tužilaštva u istrazi, a zbog obima vještačenja, koji je izuzetno veliki, sud prihvata i obrazloženje vještaka da se radi o podacima koje prvobitnim vještačenjem nije uočio, slično kao što bi vještak mogao uočiti npr. i neku grešku u svom nalazu i istu naknadno ispraviti, kao što je to i učinio na glavnom pretresu dana 06.12.2021. godine, kada je naveo da je na stranici 18. nalaza greškom navedeno „na bankomatu Lj.S.“, a radi se o računaru Lj.S., i to je greška u kucanju koju je vještak na ovaj način ispravio. Osim toga, korištenje kartice sa navedenim brojem minutu prije neovlaštenog podizanja novca u iznosu od 350,00 KM dana 01.02.2020. godine sa bankomata u Bihaću proizilazi i iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine, kako je to već navedeno na stranici 119. presude.
Nisu osnovani ni navodi branioca optuženog D.B. koji upućuju na nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. Saše Mrdovića da je neovlašteno podizanje novca sa bankomata u Bihaću okončano dana 02.02.2020. godine u 00:35 sati, kada je bila zadnja transakcija, a da su optuženi u to vrijeme već bili u PS Bihać, obzirom da se iznos i apoeni novčanica pronađenih u torbi koju je nosio optuženi O.Z. u potpunosti poklapaju sa podacima Sberbank BH d.d. o iznosu i apoenima novčanica otuđenih dana 01/02.02.2020. godine, dakle u noćnim satima, a i sam branilac je izrazio sumnju da li je vrijeme naznačeno na hard disku bankomata u potpunosti odgovaralo stvarnom vremenu, a i kantonalna tužiteljica je npr. prilikom pregleda sadržaja video snimaka iz Bihaća navela da vrijeme na kameri Raiffeisen banke u Bihaću nije tačno i da ide naprijed za 41 minutu od realnog vremena.
Takođe nisu osnovani ni navodi branioca optuženog D.B. dati u završnoj riječi na ranijem glavnom pretresu da je u odnosu na optužene djelo ostalo u pokušaju, obzirom na činjenicu da je na bankomatu u Bihaću dana 01/02.02.2020. godine izvršeno neovlašteno podizanje novca u iznosu od 99.740,00 KM i da je taj novac bio preuzet iz bankomata i optuženi su ga stavili u torbu, i na taj način su u tom momentu pribavili imovinsku korist u navedenom iznosu jer su u potpunosti imali posjed i kontrolu nad novcem, zbog čega se ovo djelo smatra dovršenim, a samo zbog intervencije policijske patrole PS Bihać nisu uspjeli da se udalje sa tim novcem.
Nisu osnovani ni navodi optuženih i njihovih branilaca da optuženim nije bilo omogućeno da se upoznaju sa svojim pravima, kao i za koje se djelo terete, na jeziku koji razumiju. Naime, optuženi su djelo počinili u noćnim satima 01/02.02.2020. godine, oko ponoći, nakon čega su privedeni u PS Bihać, gdje su lišeni slobode u 05,30 sati, pa je potpuno jasno da je u to doba noći i ranog jutra bilo teško moguće obezbijediti prevodioca za ruski ili ukrajinski jezik, što je učinjeno u prijepodnevnim satima 02.02.2020. godine, kako je to naveo u svom iskazu svjedok A.M.1 (koji nije bio sudski tumač), koji je potvrdio da je tada preveo optuženim šta im se stavlja na teret. Optuženi su prema vlastitim navodima prije prvog ispitivanja u tužilaštvu imali obezbijeđenog prevodioca (koji je bio sudski tumač, kako je to potvrdio i optuženi D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu), kao i branioca, i tom prilikom su takođe na jeziku koji razumiju poučeni o svojim pravima, što je u skladu sa odredbom člana 9. stav 3. ZKP FBiH, pa su neosnovani navodi branioca optuženog D.B. da su postupanjem prema optuženima od strane ovlaštenih službenih lica PS Bihać prekršena njihova prava propisana u ZKP FBiH, a naročito prava iz člana 5. stav 1. ZKP FBiH, pri čemu naročito treba imati u vidu da optuženi nisu ni ispitivani u policiji, već samo u tužilaštvu, kako je to naveo i optuženi D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu.
Naime, odredbom člana 5. stav 1. ZKP FBiH je propisano da se osoba lišena slobode mora na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja poučiti da nije dužna dati iskaz niti odgovarati na postavljena pitanja, da ima pravo uzeti branitelja kojeg može sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenju slobode.
Dakle, iz ovakve formulacije navedene zakonske odredbe proizilazi da se osoba lišena slobode mora na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode, što je u konkretnom slučaju učinjeno u PS Bihać uz prevođenje koje je izvršio svjedok A.M.1, a da se osoba lišena slobode takođe mora na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije prije prvog ispitivanja poučiti da nije dužna dati iskaz niti odgovarati na postavljena pitanja, da ima pravo uzeti branitelja kojeg može sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenju slobode, što je nesporno učinjeno prije prvog ispitivanja tada osumnjičenih D.B. i O.Z. u Kantonalnom tužilaštvu Unsko - Sanskog kantona.
Obzirom da je presuda ovog suda ukinuta iz razloga koji se tiču upotrebe jezika koji optuženi razumiju te navoda odbrane optuženih i na ponovljenom glavnom pretresu da su im u tom dijelu postupanjem policijskih službenika u PS Bihać, osim njihovih prava iz ZKP FBiH, prekršena i prava koja su im zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, sud je obratio dodatnu pažnju na praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu vezano za ova pitanja.
S tim u vezi je potrebno istaći stanovište Evropskog suda za ljudska prava vezano za pravo osumnjičenih lica da odmah budu obaviješteni šta im se stavlja na teret, prema kojem se činjenica da li su informacije predočene dovoljno brzo mora u svakom pojedinačnom predmetu procijeniti u zavisnosti od specifičnih odlika tog predmeta, međutim, policajac koji vrši hapšenje ne mora u samom trenutku hapšenja da predoči sve razloge za hapšenje (Fox, Campbell i Hartley protiv Ujedinjenog Kraljevstva, st.40, Murray protiv Ujedinjenog Kraljevstva, st.72), što je ovaj sud u konkretnom slučaju imao u vidu, iz razloga kako je objašnjeno na prethodnoj stranici u četvrtom pasusu ove presude, a potrebno je ukazati i na stanovište Evropskog suda za ljudska prava da su vremenska ograničenja nametnuta pojmom hitnosti zadovoljena kada je uhapšeno lice obaviješteno o razlozima zbog kojih je uhapšeno u roku od nekoliko sati (Kerr protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Fox, Campbell i Hartley protiv Ujedinjenog Kraljevstva, st.42), kako je u konkretnom slučaju i učinjeno u PS Bihać, odnosno da se razlozi za hapšenje mogu predočiti ili postati očigledni tokom ispitivanja ili saslušanja posle hapšenja (Fox, Campbell i Hartley protiv Ujedinjenog Kraljevstva, st.41, Murray protiv Ujedinjenog Kraljevstva, st.77, Kerr protiv Ujedinjenog Kraljevstva.
Naročito je bitno istaći i stanovište Evropskog suda za ljudska prava da uhapšena lica ne mogu da tvrde da nisu razumjela razloge zbog kojih su uhapšena ako su uhapšena neposredno pošto su namjerno izvršila krivično delo (odluka Dikme protiv Turske, st.54), što odgovara konkretnom slučaju, jer su optuženi zatečeni na mjestu događaja prilikom učinjenja krivičnog djela tj. neovlašćenog podizanja novca sa bankomata u Bihaću, pa je ovo stanovište u potpunosti primjenjivo u konkretnom slučaju, naročito stoga što je prema članu II stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine, koji nosi naziv Ljudska prava i osnovne slobode, u prvoj rečenici propisano: “Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda”, a u stavu 2. istog člana koji nosi naziv Međunarodni standardi propisano je: “Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima” (dakle i nad ZKP FBiH), a u stavu 3. istog člana, pod nazivom Katalog prava, propisano je da sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana. Stoga nisu osnovani ni prigovori odbrane da optuženi nisu zakonito lišeni slobode, jer je do toga došlo zato što su zatečeni prilikom izvršenja krivičnog djela.
Vezano za prigovore odbrane optuženih da svjedok A.M.1, koji je profesor ruskog jezika koji je komunicirao sa optuženima u PS Bihać nakon što su lišeni slobode i preveo im šta im se stavlja na teret, nije imao svojstvo sudskog tumača, treba istaći da se Evropski sud za ljudska prava takođe izjasnio i po ovom pitanju i zauzeo stanovište da je čak i neslužbeni prevodilac adekvatan ako ima "dovoljan stupanj pouzdanosti u pogledu poznavanja jezika koji se tumači" (odluka Coban protiv Španije, u kojoj se radilo o turskom državljaninu koji je osuđen u Španiji zbog krijumčarenja narkotika i žalio se, između ostalog, na izbor prevodioca i naveo je da se tužilaštvo oslanjalo na dokaze presretanja koje je "neregistrirani" prevodilac preveo s turskog jezika u sažetom obliku), no i ovdje je potrebno ponoviti da su optuženi prema vlastitim navodima prije prvog ispitivanja u tužilaštvu imali obezbijeđenog prevodioca koji je bio sudski tumač, kao i branioca.
S tim u vezi, potrebno je ukazati na stanovište Evropskog suda za ljudska prava da se član 6. stav 3. (e) Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ne primjenjuje samo na usmene izjave iznesene na glavnoj raspravi već i na dokumentaciju i predraspravni postupak (odluka Kamasinski protiv Austrije, stav 74. i Hermi protiv Italije, stav 70.), međutim, to pravilo ne ide tako daleko da zahtijeva pisani prevod svih pisanih dokaza ili službenih dokumenata u postupku (odluka Kamasinski protiv Austrije, stav 74.). Primjerice, nepostojanje pisanog prevoda presude samo po sebi ne predstavlja povredu člana 6. stava 3. (e) Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (takođe odluka Kamasinski protiv Austrije), pa obzirom na navedeno sud smatra da prava optuženih u smislu navedene konvencije (za koju je već navedeno da ima prioritet nad svim ostalim zakonima u BiH, dakle i nad ZKP FBiH) nisu prekršena samo zato što im zapisnici o pretresanju i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta objektivno nisu mogli biti prevedeni odmah kad su sačinjeni (a radilo se o opasnosti od odlaganja u smislu člana 80. stav 1. ZKP FBiH, kako je to i naznačeno u potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta), nego je to učinjeno naknadno. Da su optuženi i pored toga razumjeli sadržinu ovih dokumenata potvrđuju i navodi optuženog D.B. prilikom iznošenja svoje odbrane na ranijem glavnom pretresu, da kad su mu donijeli dokument na kojem se nalazila lista stvari koje su mu oduzete, kad je pogledao taj spisak primijetio je šta se nalazi od tih oduzetih stvari i vidio je da tamo nedostaju novčana sredstva koja su bila kod njega u novčaniku, a to je 200 eura, i to 2 x 50 i 1 x 100 eura, 500 KM tj. pet novčanica po 100 KM i neki sitan novac rumunske lei, te je skrenuo na to pažnju policajcima da taj novac nedostaje i da tu nije upisan taj novac, međutim, oni su grubo u nekoj formi nešto govorili, i on je rekao da ne može da potpiše pošto nije sve na tom spisku, dakle zapisnik i potvrdu nije potpisao iz razloga što je smatrao da u istim nisu navedene sve stvari koje su od njega oduzete.
Neosnovano se branilac optuženog D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu poziva na odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Vizgirda protiv Slovenije, jer je u tom predmetu utvrđena povreda prava navedenog litvanskog državljanina kojem je u postupku pred sudom vršen prevod na ruski jezik bez odgovarajuće provjere o njegovom nivou razumijevanja tog jezika, jer nije utvrđeno da je njegovo služenje tim jezikom bilo dovoljno za očuvanje pravičnosti postupka, a u konkretnom slučaju je nesporno da optuženi D.B. i O.Z. dobro poznaju ruski jezik te su se i izjasnili da im se svi prevodi sa bosanskog vrše na taj jezik, kako je to objasnio optuženi D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu.
Također se branilac optuženog D.B. u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu neosnovano poziva i na odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Brozicek protiv Italije, jer se tu radilo o činjenici da istom nisu bili dostavljeni sudski dokumenti na jeziku koji razumije, već na italijanskom jeziku koji ne razumije, a u konkretnom slučaju je u ovom krivičnom postupku izvršeno prevođenje svih dokaza i svih zapisnika sa glavnog pretresa sa bosanskog jezika na ruski i ti prevodi su dostavljeni optuženim.
Neosnovani su i navodi branioca optuženog D.B. da su predmeti koji su privremeno oduzeti od optuženih nezakonito oduzeti, a naročito novac za koji je postojala sumnja da je pribavljen učinjenjem krivičnog djela, s tim da je potrebno ponoviti da su optuženi policajcima A.M. i A.K.1 na mjestu događaja ispred bankomata Sberbank BH d.d. u Bihaću dobrovoljno pokazali sadržaj torbe koju su imali i pregledom sadržaja iste policajci su utvrdili da se radi o većem novčanom iznosu u KM-ovima, za koji je brojanjem novca u PS Bihać utvrđeno da se radi o iznosu od 99.740,00 KM. Vezano za činjenicu da su na zapisnicima o pretresanju optuženih MUP USK, Prva PU, PS Bihać broj ZA/20 od 02.02.2020. godine i broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine, potpisani policijski službenici A.Z. i M.K., koji u svojim iskazima tvrde da nisu vršili pretresanje optuženih, sud ponavlja da je prihvatio iskaz svjedokinje A.Z. da je potpisala zapisnik o pretresanju optuženih jer je takva praksa, obzirom da je ista bila glavni istražitelj u predmetu, a da nije sudjelovala u istom zato što je žena a osumnjičene osobe su muškarci, jer je odredbom člana 66. stav 2. ZKP FBiH propisano da pretresanje osobe obavlja osoba istog spola pa joj je sud povjerovao, a svjedokinja A.Z.je u svom iskazu navela da su pretresanje izvršili policijski službenici A.M. i A.K.1 (koji nisu potpisali zapisnike o pretresanju), kako to proizilazi i iz iskaza svjedoka A.M. kada je odgovarao na pitanja optuženog D.B., pa i pored navedenih razlika između službenih lica koja su potpisana na navedenim zapisnicima i iskaza svjedoka A.Z. ko je zaista obavio pretresanje, to ne dovodi u sumnju činjenicu da je izvršeno pretresanje optuženih u PS Bihać od strane ovlaštenih službenih lica te policijske stanice, kao i koji predmeti su pronađeni kod optuženih, a naročito da je kod optuženog O.Z. tom prilikom pronađen i od njega privremeno oduzet novčani iznos od 99.740,00 KM, obzirom da to optuženi i ne osporavaju, jer u svojim odbranama navode da su taj novčani iznos imali u torbi radi kupovine putničkog motornog vozila marke „Mercedes“ i da im je taj novac oduzet u policiji, kao i da je tom prilikom oduzeto više kartica od optuženog D.B., kako je ovaj optuženi naveo prilikom iznošenja svoje odbrane na ranijem glavnom pretresu, te su to nesporne činjenice.
Sem toga, zaključak o nezakonitosti određenih dokaza se ne može zasnivati isključivo na činjenici da je prilikom njihovog pribavljanja povrijeđena neka odredba procesnog zakona, osim ako to nije izričito propisano, nego se u tim situacijama mora cijeniti cilj odredbe, koja nije primijenjena ili je prekršena, značaj propusta u odnosu na osnovna prava i slobode i osnovna načela krivičnog postupka, pa se tek tada može izvesti zaključak o zakonitosti ili nezakonitosti određenog dokaza, a svako suprotno postupanje značilo bi da bilo koja povreda odredaba procesnog zakona prilikom pribavljanja dokaza automatski ima za posljedicu nezakonitost tog dokaza.
Obzirom na sve naprijed navedeno, sud smatra da u konkretnom slučaju dokazi nisu pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti bitnim povredama ZKP FBiH, u smislu odredbe člana 11. stav 2. i 3. ZKP FBiH, te da su prigovori odbrana optuženih u tom dijelu neosnovani.
Branilac optuženog D.B. je u završnoj riječi na ranijem glavnom pretresu naveo i da odbrani nije bio dostavljen izvještaj FUP-a Sarajevo broj 09/10-1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine u boji, koji je prezentovao svjedok S.P. na glavnom pretresu, no odbrani optuženog D.B. je od strane tužilaštva bio blagovremeno dostavljen primjerak ovog izvještaja u boji, kako je to branilac optuženog D.B. potvrdio na glavnom pretresu dana 06.07.2021. godine, kao i u digitalnom formatu, a odbrani optuženog O.Z. je primjerak ovog izvještaja u boji dostavio sud dana 16.07.2021. godine, obzirom da su ranije imali samo crno bijeli primjerak izvještaja.
Nadalje, pozivanje branioca optuženog D.B. u završnoj riječi na navode svjedoka E.L. sa glavnog pretresa da prema informacijama kojima banka raspolaže nije bilo nikakvih spornih aktivnosti na bankomatima Sberbanke u periodu od 06.12 – 10.12.2019. godine samo po sebi ne dovodi u pitanje činjenične navode optužnice „da bi u cilju pripreme djelovanja članova ove grupe D.B. i O.Z. u periodu od 06.12.2019. godine do 10.12.2019. godine boravili na području FBiH“, obzirom da se ove pripreme ne odnose samo na aktivnosti na bankomatima već uključuju i druge radnje, kao npr. logistiku, smještaj, iznajmljivanje vozila, fizički obilazak bankomata bez umetanja kartice, radi pokušaja uočavanja video nadzornih kamera na bankomatima i u blizini bankomata i sl., a optuženi, koji su nepuna dva mjeseca nakon njihovog navedenog prvog boravka u BiH sa bankomata u Bihaću neovlašteno podigli iznos od 100.090,00 KM, nisu imali nikakvog drugog razloga boravka u BiH osim u cilju pripreme napada na bankomate koji će uslijediti vrlo brzo.
Neosnovani su i navodi branioca optuženog D.B. dati u završnoj riječi na ranijem glavnom pretresu da je svjedok E.M. dao mišljenja i tumačenja iz oblasti ekonomije, obzirom da je ovaj svjedok u svom iskazu iznio samo svoja opažanja i saznanja o pronađenim plastičnim magnetnim karticama kod optuženog D.B., ali i ovakvim karticama uopće, obzirom da je svjedok u svom iskazu naveo da je diplomirani kriminalista i da je ranije radio u policiji, a sada je zaposlen u Raiffeisen banci na poslovima istražitelja, što podrazumijeva praćenje svih fraudolentnih tj. prevarnih aktivnosti vezanih za Raiffeisen banku, a samim tim i za ostale banke jer sarađuju po tom pitanju, a posao mu je također saradnja sa policijskim agencijama, tužilaštvima i sudovima i ima certifikate koji pokrivaju tu oblast informacijske sigurnosti, kartičnog poslovanja itd., a također ima 20 godina iskustva na tim poslovima, pa se ne može reći da je ovaj svjedok dao mišljenja i tumačenja iz oblasti ekonomije, kako je to naveo branilac optuženog.
Neosnovani su i navodi branioca optuženog O.Z., kojima ukazuje na izvršenu izmjenu činjeničnog opisa djela u pogledu vremena učinjenja djela navedenih u optužnici pod tačkama od 1. do 24., tako što je izbačeno tačno vrijeme učinjenja djela iako je na bankomatima postojalo naznačeno tačno vrijeme, a naveden dio dana kada je pojedino djelo učinjeno npr. u kasnim večernjim satima, ranim jutarnjim satima i sl., navodeći da je to paušalno navedeno, ali treba istaći da je procesno pravo tužioca, propisano članom 290. ZKP FBiH da na osnovu ocjene izvedenih dokaza može izmijeniti optužnicu na glavnom pretresu, a upravo je odbrana optuženih tokom glavnog pretresa često prigovarala da je evidentno da vrijeme koje se pojavljuje na pojedinim video snimcima nije u potpunosti tačno podešeno, da negdje ima odstupanja plus/minus jedan sat vremena zato što nije izvršena korekcija sa ljetnog na zimsko računanje vremena i obrnuto i sl., kako je to uostalom u svom iskazu prilikom pregleda pojedinih video snimaka naveo i svjedok S.P., da je kod kamera moguće odstupanje u prikazivanju tačnog vremena jer to zavisi od toga kako je vrijeme na kameri podešeno, a može se desiti da i kamere nisu baždarene, što se često dešava, a ta odstupanja od stvarnog vremena su konstatovana i u izvještaju FUP-a koji je ovaj svjedok sačinio, npr. na stranici 3. u predzadnjem pasusu u odnosu na bankomat koji se nalazi u Čitluku, gdje je navedeno da vrijeme video zapisa brza 20 minuta, na stranici 6. u predzadnjem pasusu u odnosu na bankomat koji se nalazi u Mostaru, Trg Ivana Krndelja, gdje je navedeno da vrijeme video zapisa brza jedan sat, zatim na stranici 7. u prvom pasusu u odnosu na bankomat koji se nalazi u Mostaru, Stari Grad bb, gdje je navedeno da vrijeme video zapisa brza 30 minuta, na stranici 91. drugi pasus, u odnosu na bankomat koji se nalazi u Tuzli, u ul. Alije Izetbegovića br. 29., gdje je navedeno da vrijeme video zapisa ide pet munuta unaprijed itd., pa je i kantonalna tužiteljica npr. prilikom pregleda sadržaja video snimaka iz Bihaća na glavnom pretresu dana 02.08.2022. godine navela da vrijeme na kameri Raiffeisen banke u Bihaću nije tačno i da ide unaprijed za 41 minutu od realnog vremena, te stoga sud smatra da su izmjene činjeničnog opisa u ovom dijelu u skladu sa dokazima provedenim na glavnom pretresu.
Treba istaći da su se odbrane optuženih u završnoj riječi na ponovljenom glavnom pretresu izjasnile da ostaju kod svih navoda i datih završnih riječi na ranijem glavnom pretresu, zbog čega se sud u obrazloženju presude osvrnuo i na njihove navode sa ranijeg glavnog pretresa.
Na osnovu svega izloženog, sud je utvrdio da su se u radnjama optuženih D.B. i O.Z. stekla zakonska obilježja krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.
Sud je u presudi izvršio djelimičnu izmjenu činjeničnog opisa djela iz izmijenjene optužnice, tako što je umjesto navoda iz izmijenjene optužnice „pri čemu su dalje svi oni bili upoznati i obučeni u pristupu bankomatima“ u činjeničnom opisu u izreci presude naveo „pri čemu su dalje bili upoznati i obučeni u pristupu bankomatima“ izostavivši riječi „svi oni“, jer nije dokazano da su baš svi članovi grupe bili obučeni u pristupu bankomatima npr. korištenju neregularnih kartica, zamazivanju kamera na bankomatima, komunikaciji i koordinaciji sa osobom koja daljinski daje naredbe bankomatima za izdavanje novca i sl., niti je to bilo potrebno članovima grupe koji su npr. samo upravljali vozilom prilikom učinjenja djela.
Takođe, sud je izvršio i djelimičnu izmjenu činjeničnog opisa djela iz optužnice na način da je iza slova (RS) umjesto teksta „jer je različitog načina pristupa i sistema zaštite, unio riječi „zbog različitog sistema zaštite“, a radi se samo o jezičkom pojašnjenju teksta bez suštinske promjene istog.
Sud je takođe u izreci presude tačno naveo prezimena P.H. i I.H. na svakom mjestu na kojem se pominju u činjeničnom opisu, tako što je umjesto prezimena „H.“ koje je navedeno u optužnici u presudi naveo tačno prezime „H.1“, kako je to navedeno na fotografiji broj 130. skeniranog ukrajinskog pasoša br. ... na ime P.H. na stranici 56. izvještaja FUP-a, a isto tako je umjesto prezimena „H.2“ iz optužnice u presudi navodio prezime „H.3“, također jer je tako navedeno u skeniranom ukrajinskom pasošu ovog lica broj ... (fotografija broj 128. na stranici 55. izvještaja FUP-a), a radi se o manjim greškama u pisanju koje ne dovode u pitanje utvrđivanje identiteta ovih lica, obzirom da se u njihovim pasošima nalazi napisano njihovo tačno ime i prezime, kao i njihove fotografije.
Kada su u pitanju radnje koje su počinila ova dva lica iz tačaka 11., 15. i 18. izmijenjene optužnice, sa kojih su bankomata obojica neovlašteno podizali novac sud je u činjeničnom opisu istih izostavio riječ „zajedno“, obzirom da oni ni u jednom ovom slučaju nisu bili u isto vrijeme skupa ispred bankomata, već su dolazili jedan iza drugog u određenim vremenskim razmacima.
Takođe, obzirom da ni na jednom od svih pregledanih video snimaka na kojima je prikazano neovlašteno podizanje novca sa pojedinih bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo nije uočeno prisustvo lica K.K. i V.M. na bankomatima, sud je u činjeničnom opisu izreke presude izostavio navedena lica gdje god su bila navedena u tačkama optužnice od 1. do 22. kao počinitelji djela zajedno sa drugom osobom, P.H. ili I.H., kao i riječ „zajedno“, jer smatra da se formulacija u svim ovim tačkama optužnice „zajedno sa bankomata...neovlašteno podigli novac“, može odnositi samo na članove organizirane kriminalne grupe koji su preuzimali novac iz bankomata.
Sud je izvršio izmjenu činjeničnog opisa tačke 5. izmijenjene optužnice tako što je umjesto navoda iz optužnice da su ovo djelo počinili V.M. i P.H. zajedno, u činjeničnom opisu u izreci presude naveo da je to djelo učinjeno od strane NN člana grupe, obzirom da u ovom slučaju nije bilo video snimka koji bi potvrdio da se radilo o V.M. i P.H., te je iz istog razloga izvršio izmjenu činjeničnog opisa tačke 7. izmijenjene optužnice tako što je umjesto navoda iz optužnice da su ovo djelo počinili K.K. i I.H. zajedno u činjeničnom opisu u izreci presude naveo da je to djelo učinjeno od strane NN člana grupe, obzirom da ni u ovom slučaju nije bilo video snimka koji bi potvrdio da se radilo o navedena dva lica. Isto se odnosi i na tačku 21. izmijenjene optužnice u kojoj je navedeno da su ovo djelo koje se odnosi na bankomat u Kiseljaku počinili V.M. i P.H., a sud je u izreci presude naveo da ga je počinio NN član grupe, jer i u odnosu na ovu tačku optužnice nije bilo video snimka na kojem bi se vidio počinitelj ovog djela, a što je u odnosu na tačke 7. i 21. optužnice prethodno već obrazloženo na stranici 152. presude. Takođe, sud je u tački 10. umjesto navoda iz optužnice „NN članovi grupe“ u izreci presude naveo „NN član grupe“, jer se na video snimku koji se odnosi na ovo djelo vidi samo jedna osoba koja prilazi bankomatu skrivajući lijevom rukom lice (fotografije broj 24., 25. i 26. u izvještaju FUP-a), što upravo i upućuje da je to jedan od članova organizirane kriminalne grupe jer krije svoj izgled, dok je na video snimcima koji se odnose na radnje iz tačaka 20. (fotografije od 184. do 197. u izvještaju FUP-a) i 24. optužnice (fotografije od 174. do 183. u izvještaju FUP-a) vidljivo da se radi o po dva NN učinitelja u obje ove radnje.
Sud je takođe umjesto navoda iz optužnice „dok su to u istom cilju P.H. i K.K. učinili tri dana poslije tj. 28.01.2020. godine“ u izreci presude naveo tekst „dok su to u istom cilju P.H. i K.K. učinili tri dana prije tj. 28.01.2020. godine“, obzirom da se u činjeničnom opisu djela prethodno navodi datum 31.01.2020. godine kada su D.B. i O.Z. ponovo prešli granicu BiH u vozilu marke „Toyota RAV“, te se radi o očiglednoj grešci u optužnici.
Također, umjesto navoda iz optužnice „da bi onda svi oni, koristeći navedena vozila, pristupali tim bankomatima“, sud je u tom dijelu u činjeničnom opisu u izreci presude naveo „da bi onda, koristeći navedena vozila, pristupali tim bankomatima“, dakle izostavio riječi „svi oni“ jer nema dokaza da su baš svi članovi grupe koristili navedena dva vozila, a pogotovo da su svi pristupali bankomatima, a izostavio je kao suvišne i navode koji u optužnici slijede odmah nakon toga „i počinili krivično djelo Računalna prevara propisana u članu 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine“, obzirom da je navedeno krivično djelo već prethodno navedeno u činjeničnom opisu prilikom opisivanja subjektivnog odnosa članova organizirane kriminalne grupe prema djelu, kao i iz razloga što je konačan zaključak da su optuženi počinili krivično djelo naveden u izreci presude nakon činjeničnog opisa djela.
U dijelu činjeničnog opisa djela iz optužnice kada se navodi da su K.K. i P.H. izvršili prethodni obilazak bankomata „Sberbank BH“ dd Sarajevo sa kojih je naknadno neovlašteno podignut novac sud je u presudi izostavio riječ „svih“ (obilazak svih bankomata), obzirom da prema GPS sistemu praćenja vozila Peugeot 308, reg. oznaka ..., proizilazi da navedena lica nisu s ovim vozilom izvršila obilazak baš svih bankomata sa kojih je naknadno neovlašteno podignut novac jer nisu bili npr. u Bihaću i Orašju, dakle dijelovima FBiH koji su teritorijalno odvojeni od ostatka FBiH, a u presudi su izostavljeni i navodi iz optužnice koji slijede odmah nakon toga: „te su svoja dobijena operativna saznanja podijelili sa drugim članovima grupe“, jer iako je to logična pretpostavka ista nije ničim dokazana.
Slično navedenom, sud je takođe nakon navoda iz optužnice „čiji je zadatak bio da kreira tekstualnu datoteku „log_tmp.txt“ i u nju pohranjuje ono što korisnik na tastaturi otkuca“, u izreci presude izostavio navode iz optužnice „o čemu su sve bili upoznati i ovi članovi grupe“, obzirom da nije dokazano da su sa tim detaljima bili upoznati članovi grupe, a to nije bilo ni neophodno.
Nadalje, umjesto navoda iz optužnice „te je u tom cilju neidentifikovani organizator grupe dana 14.11.2019. godine organizovao pravljenje datoteke...“, sud je u tom dijelu u presudi naveo „te je u tom cilju neidentifikovani organizator ili član grupe dana 14.11.2019. godine organizovao pravljenje datoteke...“, jer se ne može sa sigurnošću tvrditi da je upravo organizator ove kriminalne grupe organizovao pravljenje datoteke, jer to nije dokazano, obzirom da je to mogao učiniti i neki član grupe po naredbi organizatora grupe, pa s tim u vezi sud upućuje i na navode svjedoka S.P. da vođe ovih grupa najčešće nemaju dodirnih tačaka sa kompjuterskim kriminalom nego angažuju ljude koji to znaju tj. angažuju hakere.
U činjeničnom opisu izmijenjene optužnice je navedeno da su članovi grupe korištenjem bankovnih kartica čiji su serijski brojevi 421352*******5880, 414949******3733, 414949******7725, 453092******0013, 532610*****3674, 535527******3704, 406770******7109 i 421352*******5880 vršili koordinaciju pripremnih radnji za neovlašteno podizanje novca na bankomatima, pa obzirom da je dva puta navedena kartica serijskog broja 421352*******5880, na prvom i posljednjem mjestu, sud ju je u izreci presude naveo samo na jednom mjestu, a takođe je u činjeničnom opisu u izreci presude izostavio i riječ “serijski” jer nisu svi navedeni brojevi bili serijski brojevi kartica, npr. kartica broj 406770******7109, kod koje taj broj nije serijski broj te kartice nego broj magnetnog zapisa kartice, kako je to u svom iskazu objasnio svjedok E.M..
U nalazu i mišljenju vještaka prof. dr. Saše Mrdovića su navedeni brojevi bankomata Sberbank BH d.d. na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca, koji brojevi su navedeni prilikom izlaganja utvrđenih činjenica u odnosu na pojedine bankomate, kao i skupno na stranicama od 136. do 138. nalaza i mišljenja vještaka, a u dopunskom nalazu i mišljenju je naveden i broj bankomata u Orašju, koji brojevi su navedeni u činjeničnom opisu djela iz tačaka od 1. do 24. u zagradi, pa je sud u odnosu na djelo iz tačke 19. izmijenjene optužnice (Zenica, Masarykova 45) izmijenio zadnja dva broja „29“ koja su bila pogrešno napisana, tako što je u izreci presude naveo zadnja dva broja „74“ i tačan broj ovog bankomata (S7SB0074), kako je to za ovaj bankomat navedeno i u nalazu i mišljenju vještaka na stranicama 117. i 136.
Sud je u tački 20. izreke presude umjesto novčanog iznosa od „163.350,00 KM“, koji je naveden u optužnici u izreci presude naveo iznos „163.650,00 KM“, obzirom da iz dopisa Sberbanke broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine proizilazi da iznos pričinjene štete na bankomatu u Kraševu, Tešanj, iznosi 163.650,00 KM, pa s tim u vezi treba napomenuti da ukupan zbir otuđenog novca sa svih bankomata u FBiH iznosi 2.590.480,00 KM, a kada se tome doda iznos otuđenog novca sa bankomata u Brčko distriktu od 82.830,00 KM ukupno pričinjena šteta banci iznosi 2.673.310,00 KM, kako je to navedeno u pomenutom dopisu Sberbank BH d.d., što odgovara zbiru pojedinačnih iznosa po bankomatima kada se za bankomat u Tešnju za sabiranje koristi iznos od 163.650,00 KM, iz čega proizilazi da je to tačan iznos, a da je u tački 20. optužnice pogrešno napisan jedan broj tj. 3 umjesto 6. Iako je u izreci presude u tački 20. naveden iznos koji je za 300,00 KM veći od iznosa navedenog u tački 20. optužnice, ukupan zbir ostaje isti, kako je naprijed već obrazloženo na stranici br. 32 presude, pa se stoga ne radi o povećanju ukupnog iznosa pričinjene štete i povećanju kriminalne količine.
Također, sud je umjesto navoda iz izmijenjene optužnice „na koji način su kao članovi grupe za organizovani kriminal za sebe i druge pribavili protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM, u izreci presude naveo “na koji način su optuženi kao članovi grupe za organizirani kriminal pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 100.090,00 KM, a zajedno sa ostalim članovima te grupe za sebe i druge pribavili protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM“, smatrajući da je potrebno precizirati i navedeni iznos protupravne imovinske koristi od 100.090,00 KM, koji je nastao isključivo učinjenjem jedinog djela koje je učinjeno od strane optuženih, iz tačke 23. izmijenjene optužnice.
Sud naglašava da je napred navedenim izmjenama izvršio konkretizaciju činjeničnog stanja u izreci presude, izostavljajući nepotrebne dijelove, kao i činjenice za koje smatra da nisu dokazane, a koje ne čine bitna obilježja krivičnog djela koje se optuženima stavlja na teret i za koje su oglašeni krivim. Naime, činjenice koje nisu od odlučnog značaja za radnju ili događaj ne mijenjaju identitet djela, te identitet presude i optužbe nije izmijenjen ako su u presudi izmijenjene okolnosti koje se odnose na bliža svojstva krivičnog djela koja ga konkretizuju, a nisu odlučujuće za predmet optuženja. Izmjena onih okolnosti koje nisu elementi bića krivičnog djela i koje, prema tome, ne mogu uticati na pravnu kvalifikaciju radnji za koje se optuženi oglašavaju krivim ne predstavljaju prekoračenje optužbe, već samo tačnije određivanje krivičnog djela.
Branilac optuženog D.B. je u završnoj riječi na ranijem glavnom pretresu naveo da je sud trebao zabraniti emitovanje dokumentarne emisije „Virus 20“ na Federalnoj televiziji, koja se odnosi na događaje koji se stavljaju na teret optuženim, ali ovakva mogućnost nije propisana odredbama ZKP FBiH niti Zakonom o javnom servisu RTV FBiH („Sl. novine FBiH“ broj 48/08 od 06.08.2008. godine) niti Zakonom o komunikacijama BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 31/03 od 21.10.2003. godine) pa se stoga ni branilac kada je to predlagao nije mogao pozvati na konkretnu zakonsku odredbu koja bi to omogućavala, a sudsko vijeće koje učestvuje na glavnom pretresu prema odredbi člana 256. stav 3. ZKP FBiH ne odlučuje ni o odobravanju televizijskog snimanja na glavnom pretresu u vlastitoj sudnici, a pogotovo ne bi moglo odlučivati o zabrani emitovanja nekog sadržaja na televiziji. Osim toga, nije rijedak slučaj da mediji prate tok pojedinih krivičnih suđenja za koja su zainteresovani i da izvještavaju o tome (obzirom da su suđenja u pravilu javna, kao u konkretnom slučaju), ponekad dajući vlastite komentare tih suđenja, na šta sud ne može uticati, a u konkretnom slučaju ovaj sud nije davao bilo kakve informacije predstavnicima Federalne televizije o ovom predmetu niti je od strane te televizije sniman tok suđenja, a u svakom slučaju odredbom člana 296. stav 1. ZKP FBiH je propisano da sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu, kako je naravno i učinjeno u konkretnom slučaju.
I u ovom dijelu, vezano za eventualni uticaj izvještavanja medija na nepristranost prvostepenog suda, sud je konsultovao i sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, pa je potrebno ukazati na stanovište ovog suda u više svojih odluka da ono što je odlučujuće nisu subjektivni dojmovi osumnjičenika, koliko god ih se može razumjeti, o tome je li prvostepeni sud, kao što bi trebao biti, bez predrasuda, već može li se osumnjičenikovu bojazan smatrati objektivno opravdanom u posebnim okolnostima predmeta (odluke Wloch protiv Poljske, Daktaras protiv Litve, Priebke protiv Italije, Mustafa Kamal Mustafa (Abu Hamza) protiv Ujedinjene Kraljevine, stavovii 37.-40.,). U vezi uticaja medija na suđenje naročito je bitno istaći stav Evropskog suda za ljudska prava da nacionalni sudovi koji su u potpunosti sastavljeni od profesionalnih sudija općenito govoreći imaju, za razliku od članova porote, odgovarajuće iskustvo i obuku koja im omogućuje oduprijeti se vanjskom uticaju (odluke Craxi protiv Italije, stav 104. i Mircea protiv Rumunije, stav 75.).
Na osnovu svega naprijed izloženog, sud je utvrdio činjenično stanje kao u izreci ove presude.
Kao što je već navedeno, optuženi su postupali sa direktnim umišljajem, jer su bili svjesni da kao članovi grupe za organizirani kriminal neovlašteno podižu novac sa bankomata nakon što su se neovlašteno unosili, mijenjali i prikrivali računalni podaci i programi u tu svrhu, s ciljem da sebi i drugom pribave imovinsku korist koja prelazi 50.000,00 KM i time Sberbanci BH d.d. Sarajevo prouzrokuju imovinsku štetu, a što su očito i htjeli, jer to nesumnjivo proizilazi iz njihovih radnji, a naročito činjenice da su zajedno dana 01/02.02.2020. godine u noćnim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. u Bihaću neovlašteno podigli iznos od čak 99.740,00 KM.
Ocjenjujući pravno utvrđeno činjenično stanje sud je našao da su u njemu sadržana sva bitna, objektivna i subjektivna, obilježja krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH pa kako ne postoje okolnosti koje bi isključivale krivičnu odgovornost optuženih i dovodile u sumnju njihovu uračunljivost, sud ih je za to krivično djelo i oglasio krivim.
Sudu tokom glavnog pretresa od strane tužioca nisu prezentirani dokazi o ranijoj osuđivanosti ili neosuđivanosti optuženih, očito zato što se radi o stranim državljanima za koje ne raspolažu navedenim podacima. Iz uvida u isprintanu e-mail poruku Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine upućenu MUP-u USK, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava MUP USK da je od Interpola Kiev dobio potvrdu da se u njihovim policijskim bazama podataka nalazi osoba D.B., ime oca I., rođen ... godine u Z., gdje je i nastanjen u ulici ... i da posjeduje ukrajinski pasoš broj ... sa datumom izdavanja 11.04.2019. godine, kao i osoba O.Z., rođen ... godine u Z., gdje je i nastanjen, ulica .., i posjeduje ukrajinski pasoš broj ... sa datumom izdavanja 16.01.2017. godine, kao i da navedene osobe nisu predmet potrage u Ukrajini, ali da prolaze kroz njihove policijske krim. evidencije iz 2018. godine zbog krivičnog djela krađe, jer su zajedno provalili u stan i ukrali tuđe vlasništvo, ali sud navedenu e-mail poruku nije mogao prihvatiti kao valjan dokaz o ranijoj osuđivanosti optuženih, pa je stoga smatrao da isti ranije nisu osuđivani.
Prilikom izbora vrste krivične sankcije sud je optuženim D.B. i O.Z. kao olakšavajuću okolnost cijenio da nije utvrđeno da su ranije osuđivani, a sud je optuženom D.B. cijenio kao olakšavajuću okolnost i da je, prema vlastitoj izjavi kojoj je sud povjerovao, otac jednog malodobnog djeteta, a optuženom O.Z. i njegovo narušeno zdravstveno stanje zbog bolesti srca, a kao otežavajuću okolnost sud im je cijenio činjenicu da iznos pribavljene imovinske koristi djelom optuženih od 100.090,00 KM dvostruko premašuje iznos od 50.000,00 KM koji je propisan odredbom člana 395. stav 3. KZ FBiH kao objektivni uvjet za postojanje težeg, odnosno kvalifikovanog oblika krivičnog djela računalne prevare, pa je sud optuženom O.Z. njegovo narušeno zdravstveno stanje zbog bolesti srca, zbog čega je sud u toku trajanja glavnog pretresa davao saglasnosti za njegove specijalističke preglede van kruga Kazneno popravnog zavoda, za obavljanje koronarografije itd. cijenio kao naročito olakšavajuću okolnost po optuženog O.Z. u smislu odredbe člana 50. tačka b) KZ FBiH. Imajući u vidu tako utvrđene okolnosti od uticaja i na visinu kazne, te stepen protupravnosti učinjenog krivičnog djela, sud je za učinjeno krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom Računalna prevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH optuženog D.B. osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, a optuženog O.Z. je na osnovu odredbe člana 51. stav 1. tačka b) KZ FBiH osudio na ublaženu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, smatrajući da su ovakve kazne adekvatne težini djela i stepenu krivice optuženih kao počinitelja tog krivičnog djela.
Optuženi su na osnovu člana 202. stav 4. ZKP FBiH oslobođeni obaveze da naknade troškove krivičnog postupka, jer duži vremenski period ne ostvaruju prihode, a zbog ratnog stanja u Ukrajini i neizvjesne egzistencije i u budućnosti u vezi s tim, sud smatra da bi obavezivanje optuženih na plaćanje troškova krivičnog postupka dovelo u pitanje njihovo izdržavanje.
Na glavnom pretresu je punomoćnik oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, dipl. pravnik A.B., naveo da je Triglav osiguranje na osnovu police osiguranja i nagodbe isplatilo naknadu štete Sberbanci dana 05.08.2020. godine, isplata novca je izvršena na osnovu člana 919. Zakona o obligacionim odnosima i to je zakonska obaveza osiguravača da u roku od 14 dana od dana dokumentovanja isplati naknadu iz osiguranja, a po odredbi člana 939. Zakona o obligacionim odnosima sva prava povjerenika tj. Sberbanke isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravača, u konkretnom slučaju Triglav osiguranje, koje postavlja imovinskopravni zahtjev prema optuženima u iznosu od 2.673.310,00 KM, a kao drugi dio imovinskopravnog zahtjeva Triglav osiguranje potražuje da im se isplati iznos od 99.960,00 KM (pravilno 99.740,00 KM), koji je zatečen kod dvojice optuženih, radi se o novcu koji je po naredbi Kantonalnog suda u Bihaću deponovan u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Na upit suda punomoćnik Triglav osiguranja je potvrdio da je ukupan iznos koji oštećeni Triglav osiguranje potražuje 2.673.310,00 KM, u koji ulazi i ovaj iznos od 99.960,00 KM, koji je pronađen kod optuženih. Uz imovinskopravni zahtjev Triglav osiguranje d.d. Sarajevo je priložilo navedenu nagodbu sa Sberbankom i dokaz o uplati navedenog iznosa od 2.673.310,00 KM, što nesumnjivo dokazuje isplatu navedenog iznosa banci, i shodno tome, prelaz prava na naknadu štete od odgovornih lica sa banke na Triglav osiguranje d.d. prema članu 939. Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravača, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema licu koje je, po ma kom osnovu, odgovorno za štetu. Neosnovani su navodi branioca u završnoj riječi da Triglav osiguranje d.d. nije prezentiralo adekvatnu dokumentaciju za dosuđivanje imovinskopravnog zahtjeva npr. ugovor o osiguranju i polisu osiguranja, jer to po mišljenju suda nije ni neophodno, jer se tiče samo međusobnog odnosa osiguranja i banke, a na Triglav osiguranje d.d. je isplatom štete banci po samom zakonu prešlo pravo na naknadu štete od odgovornih lica.
Obzirom da podaci krivičnog postupka pružaju pouzdan osnov za djelimično presuđenje imovinskopravnog zahtjeva oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, sud je na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH djelimično usvojio imovinskopravni zahtjev oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je bio privremeno oduzet od optuženog O.Z., a optužene je obavezao i da oštećenom Triglav osiguranju d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM svaki (koji proizilazi iz činjenice da su zajedno dana 01.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u Bihaću neovlašteno podigli novac u iznosu od 350,00 KM), na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok je u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu, jer sud smatra da optuženi ne mogu da budu obavezani na naknadu štete oštećenom i za radnje koje su počinili drugi članovi grupe za organizirani kriminal, u kojim radnjama optuženi nisu učestvovali niti im na bilo koji način doprinijeli.
Iz svih naprijed iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zapisničar Predsjednik vijeća
Sudija
Karmela Saračić, s.r. Samir Jusičić, s.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštena lica mogu izjaviti žalbu Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana prijema presude.