V.d. predsjednica mr. Božidarka Dugonjić o radu Vrhovnog suda FBiH
Vrhovni sud
Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u protekloj godini, donio je ukupno 4.608
odluka radom u tri odjeljenja – Krivičnom, Građanskom i Upravnom odjeljenju. Novoosnovani
Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (Posebni
odjel), koji je s radom počeo 30. aprila/travnja 2025. godine, postupao je u
više predmeta iz svoje nadležnosti.
Neki od
problema, kako je istakla, zahtijevaju neplanirano trošenje resursa, ljudskih i
materijalnih - nadzor nad izvršenjem pritvora, ishrana osoba lišenih slobode,
smještaj osoba upućenih u pritvorske jedinice, kao i troškovi branitelja po službenoj
dužnosti koji su polovinom decembra 2025. godine, a kako je navedeno u
informaciji Posebnog odjela, bili trostruko veći u odnosu na iznos koji je
osiguran u budžetu. Također, problem je i pitanje izvršenja krivičnih sankcija
po presudama Posebnog odjela, a koji se za sada ne može riješiti u okviru
Vrhovnog suda FBiH, jer nije sistematizirano radno mjesto referenta za
izvršenje krivičnih sankcija.
U Krivičnom odjeljenju Vrhovnog suda FBiH, od ukupnog broja krivičnih predmeta u 2025. godini – 1.078, na kraju godine nije riješeno njih 227. Kao jedan od razloga za velik broj neriješenih predmeta, v.d. predsjednica Dugonjić, navela je odliv sudijskog kadra sa ovog odjeljenja (uglavnom odlazak sudija u mirovinu u nekoliko prethodnih godina), što nije praćeno blagovremenim popunjavanjem upražnjenih pozicija u skladu sa tada postojećim brojem neriješenih predmeta.
Drugi razlog je
povećan priliv krivičnih predmeta – 78 predmeta više u odnosu na 2024. godinu,
kao i sama struktura krivičnih predmeta u smislu porasta broja složenih
predmeta uključujući i predmete korupcije i organiziranog kriminala. „Iako je izvanrednim
naporom sudija u Krivičnom odjeljenju, u 2025. riješeno više krivičnih predmeta
u odnosu na godinu prije, broj neriješenih predmeta na kraju 2025. godine
ukazuje da se bez dovoljnog broja sudija dovodi u pitanje funkcionalnost ovog
odjeljenja“, dodala je Dugonjić.
Krivično
odjeljenje Vrhovnog suda FBiH je za četiri godine rada (2022.-2025.), uspjelo završiti
103 predmeta ratnih zločina, postupajući po žalbama na presude koje su donijeli
kantonalni sudovi. U istom periodu, donesena je 221 odluka u predmetima krivičnih
djela korupcije i organiziranog kriminala.
Građansko i
Upravno odjeljenje Vrhovnog suda FBiH su ostvarili jako dobre rezultate. Tako
je Građansko odjeljenje riješilo 2.995 predmeta u 2025. godini, dok je
neriješenih ostalo 196, što predstavlja šest posto u odnosu na broj neriješenih
predmeta početkom godine i priliv koji je ostvaren tokom 2025. godine, a Upravno
odjeljenje je riješilo 762 predmeta u protekloj godini, dok je 158 ostalo
neriješeno, što predstavlja 17 posto neriješenih predmeta u odnosu na broj
predmeta početkom 2025. i priliv koji je ostvaren tokom godine.
Treba istaći
i da je Odjeljenje za evidenciju sudske prakse, peto sudsko odjeljenje koje
djeluje u okviru Vrhovnog suda FBiH, ostvarilo značajne rezultate i to ne samo
posmatrano u broju objavljenih sentenci i sudskih odluka u elektronskoj bazi
sudske prakse i na web stranici suda, nego i brojnim drugim aktivnostima koje
doprinose ujednačavanju sudske prakse, a time i ostvarenju principa jednakosti
građana pred zakonom.
Promatrajući
odluke Ustavnog suda BiH po odjeljenjima, slijedi da niti jedna apelacija na
odluke Krivičnog odjela nije uvažena, dok su uvažene četiri na odluke
Građanskog, i dvije na odluke Upravnog odjela.
„U odnosu na broj zaprimljenih apelacija – 143 u protekloj godini, procenat ukinutih odluka Vrhovnog suda FBiH od Ustavnog suda BiH je izrazito nizak i iznosi svega 4,2 posto“, kazala je Dugonjić.
Kako bi se poboljšalo stanje u Vrhovnom sudu FBiH, Dugonjić planira poduzeti niz mjera koje uključuju: popunjavanje upražnjenih sudskih mjesta u saradnji sa VSTV BiH, ali i drugih sistematiziranih mjesta u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji, prvenstveno sudskih stručnih savjetnika radi podrške u radu sudijama, zatim osiguranje ravnomjerne zaduženosti sudaca predmetima, te kontinuirano praćenje priliva, riješenosti i složenosti predmeta, kao i prioritetno rješavanje starih predmeta.
Kada je u
pitanju Posebni odjel, poduzet će se mjere kontinuiranog praćenja troškova obrane
po službenoj dužnosti radi blagovremenog informiranja nadležnih o potrebi
preraspodjele budžetskih sredstava, inicirat će se izmjene/dopune zakonskih i
podzakonskih odredbi, uključujući i pitanje obima nadležnosti Posebnog odjela
iz člana 25. Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH
(kao i drugih spornih odredbi tog zakona), te tražiti proširenje
sistematizacije za radna mjesta koja su neophodna radi osiguranja pune
funkcionalnosti tog odjela.
Također, u
planu mjera za poboljšanje rada Vrhovnog suda FBiH neophodne su i mjere za
povećanje nivoa transparentnosti i vidljivosti suda, kontinuirana suradnja sa
VSTV BiH, Federalnim ministarstvom pravde, predsjednicima kantonalnih sudova, zatim
suradnja za Centrom za edukaciju sudija i tužitelja FBiH i dr.
Dugonjić je Visoko
sudsko i tužilačko vijeće BiH imenovalo 16. oktobra /listopada 2025. godine za
predsjednicu Vrhovnog suda FBiH, ali zbog toga što nije okončan postupak
izvještavanja o imovini, obavlja funkciju v.d. predsjednice od 30. novembra/studenog
prošle godine.

